Brže od pregledniku!
38 odnosi: Aškelon, Antiohija, Antwerpen, İznik, Balduin I. Jeruzalemski, Belgija, Boulogne-sur-Mer, Brabant (pokrajina), Egipat, Francuski jezik, Francuzi, Grgur VII., Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik, vojvoda Donje Lorene, Investitura, Isus, Italija, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Katoličanstvo, Kolovoz, Križari, Križarski ratovi, Latinski jezik, Papa, Plemstvo, Prvi križarski rat, Red Svetoga Groba u Jeruzalemu, Vazal, 1060., 1076., 1089., 1096., 1099., 1100., 15. srpnja, 18. srpnja, 22. srpnja.
Aškelon
Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן; arap.: ٲشكلون, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Aškelon · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Antiohija · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Antwerpen · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i İznik · Vidi više »
Balduin I. Jeruzalemski
Balduin I., poznat i kao Balduin Bulonjski (?, oko 1060. - Ariš, Fatimidski Kalifat, 2. travnja 1118.), francuski plemić, sudionik Prvog križarskog rata, prvi grof Edese (1098.-1100.) i jeruzalemski kralj (1100.-1118.).
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Balduin I. Jeruzalemski · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Belgija · Vidi više »
Boulogne-sur-Mer
Boulogne-sur-Mer je gradić u Francuskoj u departmanu Pas-de-Calais u regiji Nord-Pas de Calais.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Boulogne-sur-Mer · Vidi više »
Brabant (pokrajina)
Bivša pokrajina Brabant unutar Belgije, danas podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Briselsku regiju. Pokrajina Brabant bila je dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske od 1815.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Brabant (pokrajina) · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Egipat · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Francuzi · Vidi više »
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Grgur VII. · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Henrik, vojvoda Donje Lorene
Henrik I. (o. 1060. - o. 1119.), vojvoda Donje Lorene te grof Limburga i Arlona.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Henrik, vojvoda Donje Lorene · Vidi više »
Investitura
Investitura je darivanje službenog položaja.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Investitura · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Italija · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Jeruzalem · Vidi više »
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Katoličanstvo · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Kolovoz · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Križarski ratovi · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Latinski jezik · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Papa · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Plemstvo · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Prvi križarski rat · Vidi više »
Red Svetoga Groba u Jeruzalemu
Grb Viteškog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu. Konjanički Red Svetoga Groba u Jeruzalemu (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani, OESSH; Sepulklarci), nazivani i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ili Vitezovi Svetoga Groba u Jeruzalemu, je rimokatolički papinski viteški red kojeg su izvorno osnovali augustinski Regularni kanonici Svetoga Groba u Bazilici svetoga groba u Jeruzalemu.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i Vazal · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1060. · Vidi više »
1076.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1076. · Vidi više »
1089.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1089. · Vidi više »
1096.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1096. · Vidi više »
1099.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1099. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 1100. · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 15. srpnja · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 18. srpnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Gotfrid Bujonski i 22. srpnja · Vidi više »
