Brže od pregledniku!
71 odnosi: Aleksije II. Komnen, Aleksije Komnen, sin Ivana II., Ancona, Andronik, sin Ivana II., Antička Teba (Grčka), Apeninski poluotok, Apulija, Balkan, Berta od Sulzbacha, Bizant, Bosna, Brindisi, Dalmacija, Drugi križarski rat, Francuska, Fridrik I. Barbarossa, Grčki jezik, Hohenstaufen, Hrvati, Hrvatska, Irena Ugarska, Istanbul, Italija, Ivan II. Komnen, Izak Komnen, sin Ivana II., Justinijan I. Veliki, Komneni, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Korint, Kraljevina Ugarska, Krf, Križari, Križarski ratovi, Krka, Ladislav II., Luj VII., kralj Francuske, Mađari, Marija Komnena, kći Manuela I. Komnena, Mletačka Republika, Normani, Papa, Pravoslavlje, Raška, Rimsko Carstvo, Rimsko-njemački kralj, Seldžuci, Srbi, Srijem, Stefan Nemanja, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, ..., Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj, Sveto Rimsko Carstvo, Svila, Venecija, Vojskovođa, Zadar, Zapadno Rimsko Carstvo, 1118., 1120., 1143., 1149., 1150., 1152., 1154., 1156., 1167., 1168., 1180., 24. rujna, 5. travnja, 8. travnja. Proširite indeks (21 više) »
Aleksije II. Komnen
Aleksije II. Komnen Aleksije II.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Aleksije II. Komnen · Vidi više »
Aleksije Komnen, sin Ivana II.
Prikaz Aleksija u dobi od 16 ili 17 godina. Aja Sofija. Aleksije Komnen (grčki Ἀλέξιος Κομνηνός, latinski Alexius Comnenus) bio je bizantski princ iz dinastije Komnen; najstariji sin bizantskog cara Ivana II. Komnena i njegove supruge Irene, kćeri ugarsko-hrvatskog kralja.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Aleksije Komnen, sin Ivana II. · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Ancona · Vidi više »
Andronik, sin Ivana II.
Andronik Komnen (grčki Ἀνδρόνικος Κομνηνός, latinski Andronicus Comnenus; Konstantinopol, oko 1108. — 1142.) bio je bizantski princ iz dinastije Komnen; treće dijete te drugi sin bizantskog cara Ivana II. Komnena i njegove supruge Piroske (Irena Ugarska).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Andronik, sin Ivana II. · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Apeninski poluotok · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Apulija · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Balkan · Vidi više »
Berta od Sulzbacha
Bertin suprug s redovnikom i glasnikom Berta od Sulzbacha (njemački Bertha von Sulzbach; † 29. kolovoza 1159.) bila je bizantska carica njemačkog podrijetla.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Berta od Sulzbacha · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Bizant · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Bosna · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Brindisi · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Dalmacija · Vidi više »
Drugi križarski rat
Drugi križarski rat je naziv za sukob koji se vodio između kršćanske vojske i muslimana a trajao je od 1147. – 1149. a završio je totalnim porazom kršćanskih snaga predvođenih kraljem Lujom VII.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Drugi križarski rat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Francuska · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Grčki jezik · Vidi više »
Hohenstaufen
Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Hohenstaufen · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Hrvatska · Vidi više »
Irena Ugarska
Irena Ugarska (1088. – 13. kolovoza 1134.) je bila bizantska carica kao supruga cara Ivana II. Komnena.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Irena Ugarska · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Italija · Vidi više »
Ivan II. Komnen
Ivan II.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Ivan II. Komnen · Vidi više »
Izak Komnen, sin Ivana II.
Izak Komnen (grčki Ἰσαάκιος Κομνηνός, Isaakios Komnēnos; o. 1113. – nakon 1146.) bio je bizantski princ iz dinastije Komnen te treći sin bizantskog cara Ivana II. Komnena i njegove žene Irene Ugarske, kao i stariji brat cara Manuela I. Komnena.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Izak Komnen, sin Ivana II. · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Komneni
Aleksije I. Komnen Komneni (grč. Κομνηνός, pl. Κομνηνοί), bizantska carska dinastija iz redova vojne aristokracija koja je, s kraćim prekidom, vladala od 1057. do 1185. godine.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Komneni · Vidi više »
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Korint · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Krf · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Križarski ratovi · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Krka · Vidi više »
Ladislav II.
Ladislav II. (mađ. II. László) (1131. – 14. siječnja 1163.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. – 1163.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Ladislav II. · Vidi više »
Luj VII., kralj Francuske
Luj VII., poznat pod pridjevkom Mladi (1120. – Pariz, 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137. – 1180. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Mađari · Vidi više »
Marija Komnena, kći Manuela I. Komnena
Marija Komnena (grčki Μαρία Κομνηνή, Maria Komnēnē) bila je bizantska princeza Porphyrogennete.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Marija Komnena, kći Manuela I. Komnena · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Mletačka Republika · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Normani · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Papa · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Pravoslavlje · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Raška · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Seldžuci · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Srbi · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Srijem · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Svila · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Manuel I. Komnen i Venecija · Vidi više »
Vojskovođa
Oznaka čina vojskovođe u kopnenoj vojsci Vojskovođa je bio najviši čin u Domobranstvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Vojskovođa · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Zadar · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Manuel I. Komnen i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
1118.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1118. · Vidi više »
1120.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1120. · Vidi više »
1143.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1143. · Vidi više »
1149.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1149. · Vidi više »
1150.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1150. · Vidi više »
1152.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1152. · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1154. · Vidi više »
1156.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1156. · Vidi više »
1167.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1167. · Vidi više »
1168.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1168. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 1180. · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 24. rujna · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 5. travnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Manuel I. Komnen i 8. travnja · Vidi više »
