Sličnosti između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Široki Brijeg, Banja Luka, Bosna, Bosna i Hercegovina, Budimpešta, Dalmacija, Dubrovnik, Filip Lastrić, Fojnica, Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici, Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku, Franjevci, Grgo Martić, Guča Gora, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini, Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini, Humac (Ljubuški, BiH), Ivan Franjo Jukić, Ivo Andrić, Katoličanstvo, ..., Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine, Konjic, Kreševo (BiH), Livno, Ljubuški, Lovro Šitović, Matija Divković, Mostar, Narod, Olovo (BiH), Opatija Marija Zvijezda, Plehan, Posušje, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Prozor-Rama, Samostan, Samostan Gorica, Sarajevo, Slavonija, Tolisa (Orašje, BiH), Toma Babić, Tomislavgrad, Turci, Tuzla, Visoko (BiH), 15. stoljeće, 1524., 18. stoljeće, 1848., 1872., 1875., 1878., 1881., 1897., 19. stoljeće, 1931., 1939., 1945., 1961., 1976., 1991.. Proširite indeks (41 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Austro-Ugarska i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Široki Brijeg i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Banja Luka i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosna i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Budimpešta i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Dalmacija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Dubrovnik i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Filip Lastrić
Filip Lastrić Fra Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700. – Kraljeva Sutjeska 1783.), bio je bosanski franjevac, hrvatski povjesničar i teološki pisac, putopisac, "otac" bosanskohercegovačke historiografije.
Filip Lastrić i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Filip Lastrić i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Fojnica i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Fojnica i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici
Franjevački samostan sv. Duha u Fojnici, fotografija izbliza. Franjevački samostan Fojnica nalazi se u Fojnici, ispod brda Križa.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici · Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Franjevački samostan i crkva sv.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci · Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku
Franjevački samostan sv.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku · Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Franjevci · Franjevci i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Grgo Martić
Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Grgo Martić · Grgo Martić i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Guča Gora
Guča Gora je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Guča Gora · Guča Gora i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hercegovina · Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvati
Bez opisa.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati · Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska ćirilica · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska ćirilica ·
Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini
Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini je definicija dana skupu novela, kratkih priča, pjesama i ostalih raznih književnih djela koja su ispisana na hrvatskome jeziku i pripadaju u cijelosti hrvatskoj kulturi u Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkim Hrvatima i hrvatskome jeziku.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini je skup svih materijalnih i pisanih dobara u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski jezik · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski jezik ·
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini
Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u drugoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem narodnog preporoda u Hrvatskoj i Ilirskog pokreta razvio na području Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini
Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini ·
Humac (Ljubuški, BiH)
Humac je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Humac (Ljubuški, BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Humac (Ljubuški, BiH) ·
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivan Franjo Jukić · Hrvati Bosne i Hercegovine i Ivan Franjo Jukić ·
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ivo Andrić · Hrvati Bosne i Hercegovine i Ivo Andrić ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Katoličanstvo · Hrvati Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo ·
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Konjic · Hrvati Bosne i Hercegovine i Konjic ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Kreševo (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Kreševo (BiH) ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Livno · Hrvati Bosne i Hercegovine i Livno ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Ljubuški · Hrvati Bosne i Hercegovine i Ljubuški ·
Lovro Šitović
Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovačkiMirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Lovro Šitović · Hrvati Bosne i Hercegovine i Lovro Šitović ·
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Matija Divković · Hrvati Bosne i Hercegovine i Matija Divković ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Mostar · Hrvati Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Narod · Hrvati Bosne i Hercegovine i Narod ·
Olovo (BiH)
Olovo je općina u Bosni i Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Olovo (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Olovo (BiH) ·
Opatija Marija Zvijezda
300px Opatija "Marija Zvijezda" (Mariastern) je samostan trapističkog reda u Bosni nedaleko Banje Luke.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Opatija Marija Zvijezda · Hrvati Bosne i Hercegovine i Opatija Marija Zvijezda ·
Plehan
Plehan je brežuljak visok oko 315 m, oko 9 km jugoistočno od Dervente, a naziv mu, smatra se, potječe od glagola plehati, odnosno pleati, tj.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Plehan · Hrvati Bosne i Hercegovine i Plehan ·
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Posušje · Hrvati Bosne i Hercegovine i Posušje ·
Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Prozor-Rama · Hrvati Bosne i Hercegovine i Prozor-Rama ·
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Samostan · Hrvati Bosne i Hercegovine i Samostan ·
Samostan Gorica
Bosni i Hercegovini za mjesec srpanj, 1930. godina Samostan Gorica je franjevački samostan, u sklopu kojeg se nalazi crkva sv.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Samostan Gorica · Hrvati Bosne i Hercegovine i Samostan Gorica ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Sarajevo · Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Slavonija · Hrvati Bosne i Hercegovine i Slavonija ·
Tolisa (Orašje, BiH)
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tolisa (Orašje, BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Tolisa (Orašje, BiH) ·
Toma Babić
Spomenik fra Tomi Babiću u Stankovcima Fra Toma Babić (Velim, oko 1680. – Šibenik, 31. srpnja 1750.), hrvatski franjevac i književnik.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Toma Babić · Hrvati Bosne i Hercegovine i Toma Babić ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tomislavgrad · Hrvati Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Turci · Hrvati Bosne i Hercegovine i Turci ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Tuzla · Hrvati Bosne i Hercegovine i Tuzla ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Visoko (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 15. stoljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1524.
Bez opisa.
1524. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1524. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 18. stoljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1848.
Bez opisa.
1848. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1848. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1872.
Bez opisa.
1872. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1872. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1875.
Bez opisa.
1875. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1875. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1878. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1881.
Bez opisa.
1881. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1881. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1897.
Bez opisa.
1897. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1897. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 19. stoljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1931. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1939. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1945. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1961.
Bez opisa.
1961. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1961. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1976.
Bez opisa.
1976. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1976. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · 1991. i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine
Usporedba između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine
Franjevačka provincija Bosna Srebrena ima 386 odnose, a Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 8.20% = 71 / (386 + 480).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hrvati Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: