Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

HNK Rijeka i Josip Skoblar

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između HNK Rijeka i Josip Skoblar

HNK Rijeka vs. Josip Skoblar

HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke. Josip Skoblar (Privlaka, 12. ožujka 1941.) je hrvatski nogometaš i trener, bivši jugoslavenski reprezentativac.

Sličnosti između HNK Rijeka i Josip Skoblar

HNK Rijeka i Josip Skoblar imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, HNK Rijeka, Hrvatska, Kup maršala Tita, OFK Beograd, 1958., 1978., 1987., 1991., 1994..

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Beograd i HNK Rijeka · Beograd i Josip Skoblar · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

GNK Dinamo Zagreb i HNK Rijeka · GNK Dinamo Zagreb i Josip Skoblar · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

HNK Hajduk Split i HNK Rijeka · HNK Hajduk Split i Josip Skoblar · Vidi više »

HNK Rijeka

HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.

HNK Rijeka i HNK Rijeka · HNK Rijeka i Josip Skoblar · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

HNK Rijeka i Hrvatska · Hrvatska i Josip Skoblar · Vidi više »

Kup maršala Tita

Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.

HNK Rijeka i Kup maršala Tita · Josip Skoblar i Kup maršala Tita · Vidi više »

OFK Beograd

OFK Beograd nasljednik je predratnog Beograd sport kluba (BSK), najboljeg kluba Srbije i Jugoslavije u periodu između 1923. godine, kad je održano prvo nogometno prvenstvo, do 1941. BSK je u tom periodu osvojio pet prvenstava i jedan kup.

HNK Rijeka i OFK Beograd · Josip Skoblar i OFK Beograd · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1958. i HNK Rijeka · 1958. i Josip Skoblar · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

1978. i HNK Rijeka · 1978. i Josip Skoblar · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

1987. i HNK Rijeka · 1987. i Josip Skoblar · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i HNK Rijeka · 1991. i Josip Skoblar · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i HNK Rijeka · 1994. i Josip Skoblar · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između HNK Rijeka i Josip Skoblar

HNK Rijeka ima 210 odnose, a Josip Skoblar ima 48. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 4.65% = 12 / (210 + 48).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između HNK Rijeka i Josip Skoblar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »