HNK Hajduk Split i HNK Rijeka

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između HNK Hajduk Split i HNK Rijeka

HNK Hajduk Split vs. HNK Rijeka

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita. HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.

A.C. Milan

Associazione Calcio Milan, skraćeno nazivani A.C. Milan ili jednostavno Milan, talijanski je nogometni klub iz Milana, Lombardija, koji se natječu u prvoj talijanskoj ligi Serie A. Milan su 1899. osnovali krojač čipki Herbet Kilpin i biznismen Alfred Edwards.

A.C. Milan i HNK Hajduk Split · A.C. Milan i HNK Rijeka · Vidi više »

AEK Atena F.C.

AEK FC (grčki: AEK – Αθλητική Ένωσις Κωνσταντινουπόλεως – Athlitiki Enosis Konstantinoupoleos), Atletska unija FC Konstantinopola, poznatiji samo kao AEK Atena, grčki je nogometni klub iz Atene.

AEK Atena F.C. i HNK Hajduk Split · AEK Atena F.C. i HNK Rijeka · Vidi više »

Antun Lokošek

Antun Lokošek (Celje, 1920. – Split, 1994.), hrvatski nogometaš, hrvatski reprezentativac i trener.

Antun Lokošek i HNK Hajduk Split · Antun Lokošek i HNK Rijeka · Vidi više »

AZ Alkmaar

Alkmaar Zaanstreek (skraćeno: AZ) je nizozemski nogometni klub iz Alkmaara.

AZ Alkmaar i HNK Hajduk Split · AZ Alkmaar i HNK Rijeka · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Beograd i HNK Hajduk Split · Beograd i HNK Rijeka · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Domovinski rat i HNK Hajduk Split · Domovinski rat i HNK Rijeka · Vidi više »

FK Austria Beč

FK Austria Beč (njem.: FK Austria Wien) austrijski je nogometni klub iz grada Beča.

FK Austria Beč i HNK Hajduk Split · FK Austria Beč i HNK Rijeka · Vidi više »

FK Partizan Beograd

FK Partizan srbijanski je nogometni klub iz Beograda, utemeljen 1945. godine po ugledu na CSKA, tim sovjetske armije.

FK Partizan Beograd i HNK Hajduk Split · FK Partizan Beograd i HNK Rijeka · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

GNK Dinamo Zagreb i HNK Hajduk Split · GNK Dinamo Zagreb i HNK Rijeka · Vidi više »

HNK Hajduk Split

Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.

HNK Hajduk Split i HNK Hajduk Split · HNK Hajduk Split i HNK Rijeka · Vidi više »

HNK Rijeka

HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.

HNK Hajduk Split i HNK Rijeka · HNK Rijeka i HNK Rijeka · Vidi više »

HNL 2022./23.

Hrvatska nogometna liga 2022./23. (službeno: SuperSport Hrvatska nogometna liga) je 32.

HNK Hajduk Split i HNL 2022./23. · HNK Rijeka i HNL 2022./23. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

HNK Hajduk Split i Hrvatska · HNK Rijeka i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska nogometna liga

Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.

HNK Hajduk Split i Hrvatska nogometna liga · HNK Rijeka i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »

Hrvatski nogometni kup

Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.

HNK Hajduk Split i Hrvatski nogometni kup · HNK Rijeka i Hrvatski nogometni kup · Vidi više »

Hrvatski nogometni kup 2004./05.

Hrvatski nogometni kup 2004./05. bio je četrnaesti Hrvatski nogometni kup.

HNK Hajduk Split i Hrvatski nogometni kup 2004./05. · HNK Rijeka i Hrvatski nogometni kup 2004./05. · Vidi više »

Hrvatski nogometni kup 2021./22.

Hrvatski nogometni kup 2021./22., sponzorskog naziva SuperSport Hrvatski nogometni kup je trideset i prvo izdanje Hrvatskog nogometnog kupa.

HNK Hajduk Split i Hrvatski nogometni kup 2021./22. · HNK Rijeka i Hrvatski nogometni kup 2021./22. · Vidi više »

Hrvatski nogometni savez

Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.

HNK Hajduk Split i Hrvatski nogometni savez · HNK Rijeka i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »

Hrvatski nogometni superkup

Hrvatski nogometni superkup igraju nogometna je utakmica koju igraju osvajači 1. HNL i Hrvatskog nogometnog kupa.

HNK Hajduk Split i Hrvatski nogometni superkup · HNK Rijeka i Hrvatski nogometni superkup · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

HNK Hajduk Split i Italija · HNK Rijeka i Italija · Vidi više »

Ivan Katalinić

Ivan Katalinić (Trogir, 17. svibnja 1951.), hrvatski nogometni trener i bivši reprezentativni vratar Jugoslavije koji je nastupao za Hajduk i engleski Southampton.

HNK Hajduk Split i Ivan Katalinić · HNK Rijeka i Ivan Katalinić · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

HNK Hajduk Split i Jadransko more · HNK Rijeka i Jadransko more · Vidi više »

Josip Skoblar

Josip Skoblar (Privlaka, 12. ožujka 1941.) je hrvatski nogometaš i trener, bivši jugoslavenski reprezentativac.

HNK Hajduk Split i Josip Skoblar · HNK Rijeka i Josip Skoblar · Vidi više »

Jozo Matošić

Jozo Matošić (27. siječnja 1913., Split - 1. ožujka 1999., Dubrovnik) je bio hrvatski nogometaš i nogometni trener.

HNK Hajduk Split i Jozo Matošić · HNK Rijeka i Jozo Matošić · Vidi više »

Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu

Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu se igraju od 1992.

HNK Hajduk Split i Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu · HNK Rijeka i Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu · Vidi više »

Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu

Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu se igra od 1992.

HNK Hajduk Split i Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu · HNK Rijeka i Kadetsko prvenstvo Hrvatske u nogometu · Vidi više »

Kup maršala Tita

Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.

HNK Hajduk Split i Kup maršala Tita · HNK Rijeka i Kup maršala Tita · Vidi više »

Kup UEFA

Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda. Od 1971., natjecanje se zove Kup UEFA i u njemu tradicionalno sudjeluju klubovi koji su doprvaci ili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima svojih država, a broj klubova pojedine zemlje se određuje po tzv. UEFA-inim koeficijentima. Posljednji prvak je ukrajinski Šahtar iz Donjecka, koji je 20. svibnja 2009. u finalu pobijedio Werder Bremen rezultatom 2:1, nakon produžetaka. Finale je odigrano u Istanbulu, na stadionu Şükrü Saracoğlu. Od sezone 2009./10., Kup UEFA (zajedno s Intertoto kupom) mijenja se u novo natjecanje, UEFA-inu Europsku ligu.

HNK Hajduk Split i Kup UEFA · HNK Rijeka i Kup UEFA · Vidi više »

Ljubo Benčić

Ljubo Benčić (Stari Grad, 2. siječnja 1905. – Zagreb, 28. veljače 1992.), bivši hrvatski nogometni igrač i trener.

HNK Hajduk Split i Ljubo Benčić · HNK Rijeka i Ljubo Benčić · Vidi više »

Luka Bonačić

Luka Bonačić (Split, 2. ožujka 1955.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.

HNK Hajduk Split i Luka Bonačić · HNK Rijeka i Luka Bonačić · Vidi više »

Luka Kaliterna

Prilaz Braće Kaliterna. Ulica koja nosi ime po svojim najpoznatijim stanovnicima, Luki i Fabjanu Luka Kaliterna (Split, 13. listopada 1893. – Split, 25. veljače 1984.), hrvatski nogometaš i trener, brat Fabjana Kaliterne, jednog od osnivača splitskog Hajduka.

HNK Hajduk Split i Luka Kaliterna · HNK Rijeka i Luka Kaliterna · Vidi više »

Miroslav Blažević

Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.) bio je počasni izbornik Hrvatskog nogometnog saveza, hrvatski nogometni stručnjak i trener.

HNK Hajduk Split i Miroslav Blažević · HNK Rijeka i Miroslav Blažević · Vidi više »

Mitropa kup

Mitropa kup ili Srednjoeuropski kup (SE kup), službeno nazvan La Coupe de l'Europe Centrale je bilo prvo veće međunarodno klupsko natjecanje u nogometu na europskom kontinentu.

HNK Hajduk Split i Mitropa kup · HNK Rijeka i Mitropa kup · Vidi više »

Nenad Gračan

Nenad Gračan (Rijeka, 23. siječnja 1962.) je bivši hrvatski nogometaš i aktualni izbornik Hrvatske ženske nogometne reprezentacije.

HNK Hajduk Split i Nenad Gračan · HNK Rijeka i Nenad Gračan · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

HNK Hajduk Split i Njemačka · HNK Rijeka i Njemačka · Vidi više »

NK Istra 1961

NK Istra 1961 š.d.d. je hrvatski nogometni klub iz Pule, koji od sezone 2009./10. igra u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nakon što je postao prvakom Druge HNL sezone 2008./09. Najveći uspjesi kluba su igranje u finalu hrvatskog nogometnog kupa sezona 2002./03. i 2020./21., te osvajanje naslova prvaka 2. HNL, sezona 2003./04. i 2008./09. Svoje domaće utakmice Istra 1961 igra na stadionu Aldo Drosina, te nastupa u zeleno-žutim dresovima.

HNK Hajduk Split i NK Istra 1961 · HNK Rijeka i NK Istra 1961 · Vidi više »

NK Koper

NK Koper je slovenski nogometni klub iz Kopra (sl. Koper).

HNK Hajduk Split i NK Koper · HNK Rijeka i NK Koper · Vidi više »

NK Lokomotiva Zagreb

NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

HNK Hajduk Split i NK Lokomotiva Zagreb · HNK Rijeka i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »

NK Osijek

NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.

HNK Hajduk Split i NK Osijek · HNK Rijeka i NK Osijek · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

HNK Hajduk Split i Nogomet · HNK Rijeka i Nogomet · Vidi više »

OFK Beograd

OFK Beograd nasljednik je predratnog Beograd sport kluba (BSK), najboljeg kluba Srbije i Jugoslavije u periodu između 1923. godine, kad je održano prvo nogometno prvenstvo, do 1941. BSK je u tom periodu osvojio pet prvenstava i jedan kup.

HNK Hajduk Split i OFK Beograd · HNK Rijeka i OFK Beograd · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

HNK Hajduk Split i Pula · HNK Rijeka i Pula · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

HNK Hajduk Split i Rijeka · HNK Rijeka i Rijeka · Vidi više »

S.S.C. Napoli

Società Sportiva Calcio Napoli, kraće SSC Napoli, ili samo Napoli, talijanski talijanski je profesionalni nogometni klub sa sjedištem u Napulju, Campania, osnovan 1926.

HNK Hajduk Split i S.S.C. Napoli · HNK Rijeka i S.S.C. Napoli · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

HNK Hajduk Split i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · HNK Rijeka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

HNK Hajduk Split i Split · HNK Rijeka i Split · Vidi više »

Stadion Kantrida

Kantrida za vrijeme utakmice NK Rijeke protiv Osijeka, 1999. godine Stadion Kantrida višenamjenski je stadion u Rijeci.

HNK Hajduk Split i Stadion Kantrida · HNK Rijeka i Stadion Kantrida · Vidi više »

Stadion Rujevica

Stadion Rujevica (službeno Stadion HNK Rijeka) je stadion u Rijeci.

HNK Hajduk Split i Stadion Rujevica · HNK Rijeka i Stadion Rujevica · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

HNK Hajduk Split i Subotica · HNK Rijeka i Subotica · Vidi više »

Tomislav Erceg

Tomislav Erceg (Split, 22. listopada 1971.), hrvatski umirovljeni nogometaš.

HNK Hajduk Split i Tomislav Erceg · HNK Rijeka i Tomislav Erceg · Vidi više »

Trofej podmlatka HNS-a

Trofej podmlatkaTrofej podmlatka najviša je nagrada Hrvatskog nogometnog saveza utemeljena 10. prosinca 1977. godine.

HNK Hajduk Split i Trofej podmlatka HNS-a · HNK Rijeka i Trofej podmlatka HNS-a · Vidi više »

UEFA Europska liga

UEFA Europska liga je europsko drugo klupsko nogometno natjecanje, osnovano 1971.

HNK Hajduk Split i UEFA Europska liga · HNK Rijeka i UEFA Europska liga · Vidi više »

UEFA Kup pobjednika kupova

Kup pobjednika kupova (KPK) je bio europski kup koji je okupljao pobjednike nacionalnih kupova država - članica UEFA-e, odnosno finaliste ako su pobjednici kupa ujedno izborili i plasman u Kup (Ligu) prvaka Europe.

HNK Hajduk Split i UEFA Kup pobjednika kupova · HNK Rijeka i UEFA Kup pobjednika kupova · Vidi više »

VfB Stuttgart

VfB Stuttgart je njemački nogometni klub iz Stuttgarta.

HNK Hajduk Split i VfB Stuttgart · HNK Rijeka i VfB Stuttgart · Vidi više »

Vladimir Beara

Vladimir Beara (Zelovo kod Muća, 26. kolovoza 1928. – Split, 11. kolovoza 2014.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.

HNK Hajduk Split i Vladimir Beara · HNK Rijeka i Vladimir Beara · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

HNK Hajduk Split i Zagreb · HNK Rijeka i Zagreb · Vidi više »

Zoran Vulić

Zoran Vulić (Split, 4. listopada, 1961.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni trener.

HNK Hajduk Split i Zoran Vulić · HNK Rijeka i Zoran Vulić · Vidi više »

1. HŠK Građanski Zagreb

Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.

1. HŠK Građanski Zagreb i HNK Hajduk Split · 1. HŠK Građanski Zagreb i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 1998./99.

Bez opisa.

1. HNL 1998./99. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 1998./99. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2003./04.

Kvalifikacije za 1.

1. HNL 2003./04. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2003./04. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2004./05.

Kvalifikacije za 1.

1. HNL 2004./05. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2004./05. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2005./06.

Bez opisa.

1. HNL 2005./06. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2005./06. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2008./09.

Prva hrvatska nogometna liga 2008./09. (skraćeno:T-Com Prva HNL 2008./09.) je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je počelo 27. srpnja 2008., a završilo 14. lipnja 2009. Igralo se trokružnim sustavom kao i prošle sezone.

1. HNL 2008./09. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2008./09. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2012./13.

Prva hrvatska nogometna liga 2012./13. (službeno MAXtv Prva Liga) bila je 22.

1. HNL 2012./13. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2012./13. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2013./14.

Prva hrvatska nogometna liga 2013./14. (službeno MAXtv Prva Liga) je 23.

1. HNL 2013./14. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2013./14. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2014./15.

Prva hrvatska nogometna liga 2014./15. (službeno MAXtv Prva Liga) je 24.

1. HNL 2014./15. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2014./15. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2015./16.

Prva hrvatska nogometna liga 2015./16. (službeno, iz sponzorskih razloga: MAXtv Prva liga) je 25.

1. HNL 2015./16. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2015./16. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2016./17.

Prva hrvatska nogometna liga 2016./17. (službeno, iz sponzorskih razloga: MAXtv Prva liga) je 26.

1. HNL 2016./17. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2016./17. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2017./18.

Prva hrvatska nogometna liga 2017./18. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) je 27.

1. HNL 2017./18. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2017./18. i HNK Rijeka · Vidi više »

1. HNL 2018./19.

Prva hrvatska nogometna liga 2018./19. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) bila je 28.

1. HNL 2018./19. i HNK Hajduk Split · 1. HNL 2018./19. i HNK Rijeka · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

1953. i HNK Hajduk Split · 1953. i HNK Rijeka · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

1958. i HNK Hajduk Split · 1958. i HNK Rijeka · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

1979. i HNK Hajduk Split · 1979. i HNK Rijeka · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

1980. i HNK Hajduk Split · 1980. i HNK Rijeka · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i HNK Hajduk Split · 1981. i HNK Rijeka · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

1984. i HNK Hajduk Split · 1984. i HNK Rijeka · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i HNK Hajduk Split · 1991. i HNK Rijeka · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i HNK Hajduk Split · 2005. i HNK Rijeka · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i HNK Hajduk Split · 2008. i HNK Rijeka · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i HNK Hajduk Split · 2011. i HNK Rijeka · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

2012. i HNK Hajduk Split · 2012. i HNK Rijeka · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

2013. i HNK Hajduk Split · 2013. i HNK Rijeka · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

2014. i HNK Hajduk Split · 2014. i HNK Rijeka · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

2017. i HNK Hajduk Split · 2017. i HNK Rijeka · Vidi više »

27. svibnja

27.

27. svibnja i HNK Hajduk Split · 27. svibnja i HNK Rijeka · Vidi više »