Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna imaju 66 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Široki Brijeg, Žepče, Čapljina, Čitluk, Banja Luka, Bihać, Bošnjaci, Bosanska krajina, Bosanska Posavina, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brčko, Bruto domaći proizvod, Bugojno, Busovača, Derventa, Dobretići, Domovinski rat, Fojnica, Grad, Gradačac, Grude, Hercegovina, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jablanica, Jadransko more, ..., Jajce, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kotor Varoš, Kreševo (BiH), Kupres, Livno, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Mostar, Neretva, Neum, Novi Travnik, Odžak, Orašje, Paragvaj, Posušje, Prozor-Rama, Raspad SFRJ, Ravno, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stolac (BiH), Teslić, Tomislavgrad, Travnik, Tuzla, Uskoplje, Usora, Vareš, Vitez (BiH), 19. stoljeće, 20. stoljeće, 2019.. Proširite indeks (36 više) »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Hrvati · Široki Brijeg i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Hrvati i Žepče · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Žepče ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvati i Čapljina · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Čapljina ·
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Hrvati i Čitluk · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Čitluk ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Hrvati · Banja Luka i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvati · Bihać i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Hrvati · Bošnjaci i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Bosanska krajina i Hrvati · Bosanska krajina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Bosanska Posavina i Hrvati · Bosanska Posavina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosanski Šamac i Hrvati · Bosanski Šamac i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Bosanski Brod i Hrvati · Bosanski Brod i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Hrvati · Bosna i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvati · Bosna i Hercegovina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Brčko i Hrvati · Brčko i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Bruto domaći proizvod i Hrvati · Bruto domaći proizvod i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Bugojno i Hrvati · Bugojno i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Busovača
Busovača je općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.
Busovača i Hrvati · Busovača i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Derventa
Derventa je grad na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Derventa i Hrvati · Derventa i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Dobretići
Dobretići su općina i naseljeno mjesto u županiji Središnja Bosna, BiH.
Dobretići i Hrvati · Dobretići i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Hrvati · Domovinski rat i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Fojnica i Hrvati · Fojnica i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Grad i Hrvati · Grad i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Gradačac i Hrvati · Gradačac i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Grude i Hrvati · Grude i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Hrvati · Hercegovina i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvati i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvati i Hrvatski jezik · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatski jezik ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Hrvati i Jablanica · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jablanica ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvati i Jadransko more · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jadransko more ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Hrvati i Jajce · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Jajce ·
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Hrvati i Kakanj · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kakanj ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Hrvati i Kiseljak · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kiseljak ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Hrvati i Konjic · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Konjic ·
Kotor Varoš
Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.
Hrvati i Kotor Varoš · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kotor Varoš ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Hrvati i Kreševo (BiH) · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kreševo (BiH) ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Hrvati i Kupres · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Kupres ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hrvati i Livno · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Livno ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Ljubuški · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ljubuški ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Maglaj · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Maglaj ·
Modriča
Modriča je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Modriča · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Modriča ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Mostar · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Mostar ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hrvati i Neretva · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Neretva ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Hrvati i Neum · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Neum ·
Novi Travnik
Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.
Hrvati i Novi Travnik · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Novi Travnik ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Hrvati i Odžak · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Odžak ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Hrvati i Orašje · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Orašje ·
Paragvaj
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.
Hrvati i Paragvaj · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Paragvaj ·
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Hrvati i Posušje · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Posušje ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Hrvati i Prozor-Rama · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Prozor-Rama ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Hrvati i Raspad SFRJ · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Raspad SFRJ ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Ravno · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Ravno ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Hrvati i Sarajevo · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Sarajevo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvati i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Hrvati i Stolac (BiH) · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Stolac (BiH) ·
Teslić
Teslić je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Teslić · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Teslić ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Tomislavgrad · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tomislavgrad ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Travnik · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Hrvati i Tuzla · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Tuzla ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Hrvati i Uskoplje · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Uskoplje ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Hrvati i Usora · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Usora ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Hrvati i Vareš · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Vareš ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Hrvati i Vitez (BiH) · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Vitez (BiH) ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Hrvati · 19. stoljeće i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Hrvati · 20. stoljeće i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Usporedba između Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvati ima 389 odnose, a Hrvatska Republika Herceg-Bosna ima 282. Kao što im je zajedničko 66, Jaccard indeks 9.84% = 66 / (389 + 282).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
