Sličnosti između Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju 62 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija II., Arpadovići, Šibenik, Šubići, Žigmund Luksemburški, Bihać, Bizant, Bosna i Hercegovina, Dubrovnik, Europa, Frankapani, Genova, Hrvati, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko Kraljevstvo, Hvar, Istra, Karlo I. Robert, Katoličanstvo, Knezovi Zrinski, Knin, Koloman, Korčula, Krbavska bitka, Križari, Ladislav Napuljski, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, ..., Mađari, Matija Korvin, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Osijek, Pacta conventa, Pavao I. Šubić Bribirski, Personalna unija, Politika, Slavonija, Split, Srbija, Srednji vijek, Srijem, Trogir, Una, Varaždin, Venecija, Vlasi, Zadar, Zagreb, Zlatna bula Andrije II., 1102., 1202., 1222., 1358., 1396., 1409., 1463., 1493., 1526., 1527.. Proširite indeks (32 više) »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Andrija II. i Hrvatska · Andrija II. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatska · Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska · Šibenik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hrvatska · Šubići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Hrvatska i Žigmund Luksemburški · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Žigmund Luksemburški ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvatska · Bihać i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Hrvatska · Bizant i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Bosna i Hercegovina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska · Europa i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Hrvatska · Frankapani i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Genova i Hrvatska · Genova i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska · Hrvati i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska i Hrvatski jezik · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski jezik ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski sabor ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Hrvatska i Hvar · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hvar ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatska i Istra · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Istra ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Hrvatska i Karlo I. Robert · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Karlo I. Robert ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Hrvatska i Katoličanstvo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Katoličanstvo ·
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Hrvatska i Knezovi Zrinski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Knezovi Zrinski ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatska i Knin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Knin ·
Koloman
Bez opisa.
Hrvatska i Koloman · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Koloman ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Hrvatska i Korčula · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Korčula ·
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Hrvatska i Krbavska bitka · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Krbavska bitka ·
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Hrvatska i Križari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Križari ·
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Hrvatska i Ladislav Napuljski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ladislav Napuljski ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Hrvatska i Latinski jezik · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Latinski jezik ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Hrvatska i Ludovik I. Anžuvinac · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ludovik I. Anžuvinac ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Hrvatska i Mađari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mađari ·
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Hrvatska i Matija Korvin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Matija Korvin ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska i Mletačka Republika · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mletačka Republika ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Hrvatska i Mohačka bitka · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mohačka bitka ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska i Osijek · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Osijek ·
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Hrvatska i Pacta conventa · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Pacta conventa ·
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Hrvatska i Pavao I. Šubić Bribirski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Hrvatska i Personalna unija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Personalna unija ·
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Hrvatska i Politika · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Politika ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska i Slavonija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Slavonija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska i Split · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Split ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatska i Srbija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srbija ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Hrvatska i Srednji vijek · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srednji vijek ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatska i Srijem · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srijem ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska i Trogir · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Trogir ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Hrvatska i Una · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Una ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Hrvatska i Varaždin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Varaždin ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Hrvatska i Venecija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Venecija ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Hrvatska i Vlasi · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Vlasi ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska i Zadar · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska i Zagreb · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zagreb ·
Zlatna bula Andrije II.
Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.
Hrvatska i Zlatna bula Andrije II. · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zlatna bula Andrije II. ·
1102.
Bez opisa.
1102. i Hrvatska · 1102. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1202.
Bez opisa.
1202. i Hrvatska · 1202. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1222.
Bez opisa.
1222. i Hrvatska · 1222. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Hrvatska · 1358. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1396.
Bez opisa.
1396. i Hrvatska · 1396. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1409.
Bez opisa.
1409. i Hrvatska · 1409. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1463.
Bez opisa.
1463. i Hrvatska · 1463. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1493.
Bez opisa.
1493. i Hrvatska · 1493. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1526.
Bez opisa.
1526. i Hrvatska · 1526. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
1527.
Bez opisa.
1527. i Hrvatska · 1527. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Usporedba između Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska ima 922 odnose, a Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ima 266. Kao što im je zajedničko 62, Jaccard indeks 5.22% = 62 / (922 + 266).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: