Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatska i Umljanović
Hrvatska i Umljanović imaju 110 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Kačić Miošić, Arpadovići, Austrija, Austro-Ugarska, Avari, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Šubići, Željezno doba, Žigmund Luksemburški, Banovina Hrvatska, Beč, Brončano doba, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Delmati, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Europa, Franjevci, Grad, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski sabor, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-ugarska nagodba, Hvar, ..., Iliri, Ilirske pokrajine, Istra, Isus, Jadransko more, Japodi, Karlo I. Robert, Katolička Crkva, Kelti, Knin, Korčula, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Ladislav Napuljski, Liburni, Lika, Ludovik I. Anžuvinac, Mletačka Republika, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Općina, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Panonija, Panonska nizina, Požega, Poglavnik, Poljoprivreda, Prvi svjetski rat, Rapalski ugovor, Rijeka, Rimsko Carstvo, Salona, Sava, Slaveni, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srbi, Srednji vijek, Sredozemna klima, Talijanski jezik, Trogir, Ustav Republike Hrvatske, Vlasi, Zadar, Zagreb, 1. srpnja, 1. studenoga, 10. stoljeće, 14. stoljeće, 1409., 1604., 1669., 1683., 17. stoljeće, 1718., 18. stoljeće, 1805., 1815., 1868., 19. stoljeće, 19. svibnja, 1903., 1914., 1918., 1929., 1939., 1941., 1945., 1974., 1990., 1992., 1993., 20. stoljeće, 2008., 2009., 2015., 2019., 7. lipnja. Proširite indeks (80 više) »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Andrija Kačić Miošić i Hrvatska · Andrija Kačić Miošić i Umljanović ·
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatska · Arpadovići i Umljanović ·
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Hrvatska · Austrija i Umljanović ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Hrvatska · Austro-Ugarska i Umljanović ·
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Avari i Hrvatska · Avari i Umljanović ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska · Šibenik i Umljanović ·
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Šibensko-kninska županija i Hrvatska · Šibensko-kninska županija i Umljanović ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hrvatska · Šubići i Umljanović ·
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Hrvatska i Željezno doba · Umljanović i Željezno doba ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Hrvatska i Žigmund Luksemburški · Umljanović i Žigmund Luksemburški ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Hrvatska · Banovina Hrvatska i Umljanović ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Hrvatska · Beč i Umljanović ·
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Brončano doba i Hrvatska · Brončano doba i Umljanović ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatska · Dalmacija i Umljanović ·
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Dalmacija (rimska provincija) i Hrvatska · Dalmacija (rimska provincija) i Umljanović ·
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Delmati i Hrvatska · Delmati i Umljanović ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Hrvatska · Domovinski rat i Umljanović ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Umljanović ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Hrvatska · Drugi svjetski rat i Umljanović ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska · Dubrovnik i Umljanović ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Hrvatska · Europa i Umljanović ·
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Franjevci i Hrvatska · Franjevci i Umljanović ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Grad i Hrvatska · Grad i Umljanović ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Hrvatska · Habsburška Monarhija i Umljanović ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska · Hrvati i Umljanović ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Umljanović ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Umljanović ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Umljanović ·
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Hrvatska i Hrvatsko-ugarska nagodba · Hrvatsko-ugarska nagodba i Umljanović ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Hrvatska i Hvar · Hvar i Umljanović ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Hrvatska i Iliri · Iliri i Umljanović ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Hrvatska i Ilirske pokrajine · Ilirske pokrajine i Umljanović ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatska i Istra · Istra i Umljanović ·
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Hrvatska i Isus · Isus i Umljanović ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatska i Jadransko more · Jadransko more i Umljanović ·
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta. Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja.
Hrvatska i Japodi · Japodi i Umljanović ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Hrvatska i Karlo I. Robert · Karlo I. Robert i Umljanović ·
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Hrvatska i Katolička Crkva · Katolička Crkva i Umljanović ·
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Hrvatska i Kelti · Kelti i Umljanović ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatska i Knin · Knin i Umljanović ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Hrvatska i Korčula · Korčula i Umljanović ·
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Hrvatska i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima i Umljanović ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Hrvatska i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Umljanović ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Umljanović ·
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Hrvatska i Ladislav Napuljski · Ladislav Napuljski i Umljanović ·
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Hrvatska i Liburni · Liburni i Umljanović ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Hrvatska i Lika · Lika i Umljanović ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Hrvatska i Ludovik I. Anžuvinac · Ludovik I. Anžuvinac i Umljanović ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Umljanović ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Umljanović ·
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Hrvatska i Njemački jezik · Njemački jezik i Umljanović ·
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Hrvatska i Općina · Općina i Umljanović ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Hrvatska i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Umljanović ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatska i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Umljanović ·
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Hrvatska i Panonija · Panonija i Umljanović ·
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Hrvatska i Panonska nizina · Panonska nizina i Umljanović ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Hrvatska i Požega · Požega i Umljanović ·
Poglavnik
Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.
Hrvatska i Poglavnik · Poglavnik i Umljanović ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Hrvatska i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Umljanović ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Hrvatska i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Umljanović ·
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Hrvatska i Rapalski ugovor · Rapalski ugovor i Umljanović ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Hrvatska i Rijeka · Rijeka i Umljanović ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Hrvatska i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Umljanović ·
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Hrvatska i Salona · Salona i Umljanović ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Hrvatska i Sava · Sava i Umljanović ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Hrvatska i Slaveni · Slaveni i Umljanović ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Umljanović ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska i Split · Split i Umljanović ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Hrvatska i Srbi · Srbi i Umljanović ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Hrvatska i Srednji vijek · Srednji vijek i Umljanović ·
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Hrvatska i Sredozemna klima · Sredozemna klima i Umljanović ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Hrvatska i Talijanski jezik · Talijanski jezik i Umljanović ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska i Trogir · Trogir i Umljanović ·
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske · Umljanović i Ustav Republike Hrvatske ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Hrvatska i Vlasi · Umljanović i Vlasi ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska i Zadar · Umljanović i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska i Zagreb · Umljanović i Zagreb ·
1. srpnja
1.
1. srpnja i Hrvatska · 1. srpnja i Umljanović ·
1. studenoga
1.
1. studenoga i Hrvatska · 1. studenoga i Umljanović ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Hrvatska · 10. stoljeće i Umljanović ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Hrvatska · 14. stoljeće i Umljanović ·
1409.
Bez opisa.
1409. i Hrvatska · 1409. i Umljanović ·
1604.
Bez opisa.
1604. i Hrvatska · 1604. i Umljanović ·
1669.
Bez opisa.
1669. i Hrvatska · 1669. i Umljanović ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Hrvatska · 1683. i Umljanović ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Hrvatska · 17. stoljeće i Umljanović ·
1718.
Bez opisa.
1718. i Hrvatska · 1718. i Umljanović ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Hrvatska · 18. stoljeće i Umljanović ·
1805.
Bez opisa.
1805. i Hrvatska · 1805. i Umljanović ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Hrvatska · 1815. i Umljanović ·
1868.
Bez opisa.
1868. i Hrvatska · 1868. i Umljanović ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Hrvatska · 19. stoljeće i Umljanović ·
19. svibnja
19.
19. svibnja i Hrvatska · 19. svibnja i Umljanović ·
1903.
Bez opisa.
1903. i Hrvatska · 1903. i Umljanović ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Hrvatska · 1914. i Umljanović ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatska · 1918. i Umljanović ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Hrvatska · 1929. i Umljanović ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Hrvatska · 1939. i Umljanović ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Hrvatska · 1941. i Umljanović ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Hrvatska · 1945. i Umljanović ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Hrvatska · 1974. i Umljanović ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hrvatska · 1990. i Umljanović ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvatska · 1992. i Umljanović ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Hrvatska · 1993. i Umljanović ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Hrvatska · 20. stoljeće i Umljanović ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Hrvatska · 2008. i Umljanović ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Hrvatska · 2009. i Umljanović ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Hrvatska · 2015. i Umljanović ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
2019. i Hrvatska · 2019. i Umljanović ·
7. lipnja
7.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska i Umljanović imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska i Umljanović
Usporedba između Hrvatska i Umljanović
Hrvatska ima 922 odnose, a Umljanović ima 567. Kao što im je zajedničko 110, Jaccard indeks 7.39% = 110 / (922 + 567).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska i Umljanović. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
