Brže od pregledniku!Sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest imaju 55 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar I. Karađorđević, Ante Trumbić, Anton Korošec, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Šibenik, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Čehoslovačka, Beograd, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Carevinsko vijeće, Dalmacija, Dragutin Pavličević, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frano Supilo, Habsburg, Hrvati, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko-srpska koalicija, Istra, Južni Slaveni, Južnoslavenska ideja, Jugoslavenski odbor, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, ..., Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Kranjska, Lastovo, Londonski ugovor, Markgrofovija Istra, Međimurska županija, Miroslav Krleža, Nikola Pašić, Osijek, Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918., Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Rijeka, Srbi, Srijemska Mitrovica, Stjepan Radić, Stranka prava, Svetozar Pribićević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Vis, Zagreb, Zastava Republike Hrvatske. Proširite indeks (25 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska povijest ·
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Ante Trumbić i Hrvatska povijest ·
Anton Korošec
Anton Korošec Anton Korošec (Biserjane, Sveti Jurij ob Ščavnici, 12. svibnja 1872. – Beograd, 14. prosinca 1940.), slovenski političar i teolog.
Anton Korošec i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Anton Korošec i Hrvatska povijest ·
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austrijsko Carstvo i Hrvatska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austro-Ugarska i Hrvatska povijest ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Šibenik i Hrvatska povijest ·
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Hrvatska povijest ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Čehoslovačka · Hrvatska povijest i Čehoslovačka ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Beograd i Hrvatska povijest ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest ·
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Carevinsko vijeće i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Carevinsko vijeće i Hrvatska povijest ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Dalmacija i Hrvatska povijest ·
Dragutin Pavličević
Dr.
Dragutin Pavličević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Dragutin Pavličević i Hrvatska povijest ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frano Supilo · Frano Supilo i Hrvatska povijest ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Habsburg · Habsburg i Hrvatska povijest ·
Hrvati
Bez opisa.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati · Hrvati i Hrvatska povijest ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski jezik · Hrvatska povijest i Hrvatski jezik ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sabor · Hrvatska povijest i Hrvatski sabor ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Hrvatska povijest i Hrvatsko državno pravo ·
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko pitanje · Hrvatska povijest i Hrvatsko pitanje ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatska povijest i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Istra · Hrvatska povijest i Istra ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južni Slaveni · Hrvatska povijest i Južni Slaveni ·
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južnoslavenska ideja · Hrvatska povijest i Južnoslavenska ideja ·
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenski odbor · Hrvatska povijest i Jugoslavenski odbor ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja) ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Crna Gora · Hrvatska povijest i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija · Hrvatska povijest i Kraljevina Dalmacija ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Italija · Hrvatska povijest i Kraljevina Italija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatska povijest i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija · Hrvatska povijest i Kraljevina Srbija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Ugarska · Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska ·
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Hrvatska povijest i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo ·
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kranjska · Hrvatska povijest i Kranjska ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Lastovo · Hrvatska povijest i Lastovo ·
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Londonski ugovor · Hrvatska povijest i Londonski ugovor ·
Markgrofovija Istra
Markgrofovija Istra bila je teritorijalna jedinica u sklopu austrijske krunske zemlje Austrijsko primorje u Habsburškoj Monarhiji i Austro-Ugarskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Markgrofovija Istra · Hrvatska povijest i Markgrofovija Istra ·
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Međimurska županija · Hrvatska povijest i Međimurska županija ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miroslav Krleža · Hrvatska povijest i Miroslav Krleža ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nikola Pašić · Hrvatska povijest i Nikola Pašić ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Osijek · Hrvatska povijest i Osijek ·
Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
Prosvjedi 5. prosinca 1918. godine Prosinačke žrtve 5.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. · Hrvatska povijest i Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat · Hrvatska povijest i Prvi svjetski rat ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske · Hrvatska povijest i Raspad Austro-Ugarske ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rijeka · Hrvatska povijest i Rijeka ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi · Hrvatska povijest i Srbi ·
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srijemska Mitrovica · Hrvatska povijest i Srijemska Mitrovica ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Radić · Hrvatska povijest i Stjepan Radić ·
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stranka prava · Hrvatska povijest i Stranka prava ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević · Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vis · Hrvatska povijest i Vis ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb · Hrvatska povijest i Zagreb ·
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zastava Republike Hrvatske · Hrvatska povijest i Zastava Republike Hrvatske ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest
Usporedba između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest
Država Slovenaca, Hrvata i Srba ima 168 odnose, a Hrvatska povijest ima 588. Kao što im je zajedničko 55, Jaccard indeks 7.28% = 55 / (168 + 588).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
