Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska povijest i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Hrvatska povijest vs. Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Hrvatski je narod oko 626. Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Austrijsko Carstvo i Hrvatska povijest · Austrijsko Carstvo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Austrijsko-pruski rat

Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.

Austrijsko-pruski rat i Hrvatska povijest · Austrijsko-pruski rat i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Hrvatska povijest · Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).

Bachov apsolutizam i Hrvatska povijest · Bachov apsolutizam i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Balkanski ratovi

1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.

Balkanski ratovi i Hrvatska povijest · Balkanski ratovi i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Ban i Hrvatska povijest · Ban i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska povijest · Bosna i Hercegovina i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatska povijest · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Budimpešta i Hrvatska povijest · Budimpešta i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Carevinsko vijeće

Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.

Carevinsko vijeće i Hrvatska povijest · Carevinsko vijeće i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Cislajtanija

Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).

Cislajtanija i Hrvatska povijest · Cislajtanija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska povijest · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Erdődy

Grb obitelji Erdödy Erdődy, hrvatsko-ugarska velikaška obitelj podrijetlom iz ugarske županije Szatmár koja je imala posjede u Ugarskoj, Slavoniji i Hrvatskoj sjeverno od Kupe.

Erdődy i Hrvatska povijest · Erdődy i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Eugen Kvaternik i Hrvatska povijest · Eugen Kvaternik i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Feudalizam i Hrvatska povijest · Feudalizam i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Franjo Josip I. i Hrvatska povijest · Franjo Josip I. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Frano Supilo

Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.

Frano Supilo i Hrvatska povijest · Frano Supilo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Glina (grad) i Hrvatska povijest · Glina (grad) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Grb Republike Hrvatske i Hrvatska povijest · Grb Republike Hrvatske i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.

Grkokatolička Crkva i Hrvatska povijest · Grkokatolička Crkva i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Habsburg i Hrvatska povijest · Habsburg i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska povijest · Hrvati i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska povijest · Hrvatska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Hrvatska povijest i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Hrvatska povijest i Hrvatski narodni preporod · Hrvatski narodni preporod i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatski sabor 1861.

Hrvatski sabor 1861., nazvan i "velikim" Hrvatski sabor iz 1861. godine, koji se u literaturi naziva i "Velikim saborom Hrvatske" otvoren je 15. travnja 1861.

Hrvatska povijest i Hrvatski sabor 1861. · Hrvatski sabor 1861. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatsko-srpska koalicija

Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.

Hrvatska povijest i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatsko-srpska koalicija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Hrvatska povijest i Hrvatsko-ugarska nagodba · Hrvatsko-ugarska nagodba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Hrvatska povijest i Ivan Mažuranić · Ivan Mažuranić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ivanić-Grad

Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Ivanić-Grad · Ivanić-Grad i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Hrvatska povijest i Josip Jelačić · Josip Jelačić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Hrvatska povijest i Josip Juraj Strossmayer · Josip Juraj Strossmayer i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.

Hrvatska povijest i Jugoslavenski odbor · Jugoslavenski odbor i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Hrvatska povijest i Karlovac · Karlovac i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Károly Khuen-Héderváry

Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.

Hrvatska povijest i Károly Khuen-Héderváry · Károly Khuen-Héderváry i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Hrvatska povijest i Koprivnica · Koprivnica i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Hrvatska povijest i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Koruška (austrijska savezna zemlja) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Hrvatska povijest i Kraljevina Dalmacija · Kraljevina Dalmacija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Hrvatska povijest i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Hrvatska povijest i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Hrvatska povijest i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Kraljevsko hrvatsko domobranstvo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Hrvatska povijest i Kranjska · Kranjska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Križevci · Križevci i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Hrvatska povijest i Mađari · Mađari i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Mađarizacija

Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.

Hrvatska povijest i Mađarizacija · Mađarizacija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Hrvatska povijest i Međimurska županija · Međimurska županija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Hrvatska povijest i Narodna stranka · Narodna stranka i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Narodni pokret 1903. godine

Tijekom 1903. godine izbio je u Banskoj Hrvatskoj tzv.

Hrvatska povijest i Narodni pokret 1903. godine · Narodni pokret 1903. godine i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Hrvatska povijest i Ogulin · Ogulin i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Osijek · Osijek i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Petrinja

Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.

Hrvatska povijest i Petrinja · Petrinja i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Hrvatska povijest i Požega · Požega i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Politika novoga kursa

Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.

Hrvatska povijest i Politika novoga kursa · Politika novoga kursa i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Hrvatska povijest i Pravoslavlje · Pravoslavlje i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Hrvatska povijest i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Raspad Austro-Ugarske

Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.

Hrvatska povijest i Raspad Austro-Ugarske · Raspad Austro-Ugarske i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Riječka rezolucija

Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.

Hrvatska povijest i Riječka rezolucija · Riječka rezolucija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Hrvatska povijest i Senj · Senj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Hrvatska povijest i Sisak · Sisak i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Slavonija · Slavonija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.

Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.

Hrvatska povijest i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Hrvatska povijest i Srbi · Srbi i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Srbi u Hrvatskoj · Srbi u Hrvatskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska povijest i Srbija · Srbija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Hrvatska povijest i Srijem · Srijem i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srijemska Mitrovica

Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.

Hrvatska povijest i Srijemska Mitrovica · Srijemska Mitrovica i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Hrvatska povijest i Srpska pravoslavna Crkva · Srpska pravoslavna Crkva i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Hrvatska povijest i Stjepan Radić · Stjepan Radić i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Svetozar Pribićević

Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.

Hrvatska povijest i Svetozar Pribićević · Svetozar Pribićević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Hrvatska povijest i Ustav Republike Hrvatske · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Varaždin · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Varaždin · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Hrvatska povijest i Vojna krajina · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Vojna krajina · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Hrvatska povijest i Vojvodina · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Vojvodina · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Hrvatska povijest i Vukovar · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Vukovar · Vidi više »

Zadarska rezolucija

Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).

Hrvatska povijest i Zadarska rezolucija · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zadarska rezolucija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska povijest i Zagreb · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Hrvatska povijest i Zagrebačka nadbiskupija · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Hrvatska povijest i Zastava Republike Hrvatske · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zemlje Krune sv. Stjepana

Zemlje Krune sv.

Hrvatska povijest i Zemlje Krune sv. Stjepana · Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »