Sličnosti između Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju 74 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arpadovići, Šibenik, Šubići, Žigmund Luksemburški, Ban, Beograd, Bihać, Biograd na Moru, Bitka na Kosovu polju, Bizant, Bosanska Banovina, Bosna i Hercegovina, Bribir (Skradin), Dobor Grad, Dubrovnik, Feudalizam, Frankapani, Gorjani, Hrvati, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Humska zemlja, Hvar, Ilok, Istra, ..., Jajce, Karlo I. Robert, Klis, Knezovi Zrinski, Knin, Koloman, Kraljevina Ugarska, Krbavska bitka, Križevci, Krk, Ludovik I. Anžuvinac, Ludovik II. Jagelović, Mađari, Matija Korvin, Mehmed II., Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Nelipić, Nin, Osijek, Pacta conventa, Pavao I. Šubić Bribirski, Personalna unija, Petrinja, Senj, Skradin, Slavonija, Split, Srbija, Srednjovjekovna bosanska država, Srijem, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj, Sveto Rimsko Carstvo, Trogir, Tvrtko I. Kotromanić, Una, Varaždin, Venecija, Vlasi, Zadar, Zadarski mir, Zagreb. Proširite indeks (44 više) »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Arpadovići i Hrvatska povijest · Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Hrvatska povijest · Šibenik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Šubići i Hrvatska povijest · Šubići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Hrvatska povijest i Žigmund Luksemburški · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Žigmund Luksemburški ·
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Ban i Hrvatska povijest · Ban i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Hrvatska povijest · Beograd i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Hrvatska povijest · Bihać i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Biograd na Moru i Hrvatska povijest · Biograd na Moru i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bitka na Kosovu polju
Bitka na Kosovu polju vodila se 15. lipnja 1389. godine između Srbije potpomognute bosanskim, hrvatskim i albanskim snagama protiv Osmanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.
Bitka na Kosovu polju i Hrvatska povijest · Bitka na Kosovu polju i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Hrvatska povijest · Bizant i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Hrvatska povijest · Bosanska Banovina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska povijest · Bosna i Hercegovina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Bribir (Skradin)
Bribir (lat. Varvaria) je naselje u Hrvatskoj, u sastavu upravnog područja grada Skradina.
Bribir (Skradin) i Hrvatska povijest · Bribir (Skradin) i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Dobor Grad
Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.
Dobor Grad i Hrvatska povijest · Dobor Grad i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Hrvatska povijest · Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Feudalizam i Hrvatska povijest · Feudalizam i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Frankapani i Hrvatska povijest · Frankapani i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Gorjani
Gorjani su općina u Hrvatskoj.
Gorjani i Hrvatska povijest · Gorjani i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatska povijest · Hrvati i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Hrvatska povijest i Hrvatski herceg · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski herceg ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatska povijest i Hrvatski jezik · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski jezik ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Hrvatski sabor · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski sabor ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Hrvatska povijest i Hrvatski vladari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatski vladari ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatska povijest i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Hrvatska povijest i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hrvoje Vukčić Hrvatinić ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Hrvatska povijest i Humska zemlja · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Humska zemlja ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Hrvatska povijest i Hvar · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Hvar ·
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Hrvatska povijest i Ilok · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ilok ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Hrvatska povijest i Istra · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Istra ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Hrvatska povijest i Jajce · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Jajce ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Hrvatska povijest i Karlo I. Robert · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Karlo I. Robert ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Hrvatska povijest i Klis · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Klis ·
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Knezovi Zrinski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Knezovi Zrinski ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Hrvatska povijest i Knin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Knin ·
Koloman
Bez opisa.
Hrvatska povijest i Koloman · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Koloman ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Hrvatska povijest i Kraljevina Ugarska · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Kraljevina Ugarska ·
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Hrvatska povijest i Krbavska bitka · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Krbavska bitka ·
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Križevci · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Križevci ·
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Hrvatska povijest i Krk · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Krk ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Hrvatska povijest i Ludovik I. Anžuvinac · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ludovik I. Anžuvinac ·
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Hrvatska povijest i Ludovik II. Jagelović · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ludovik II. Jagelović ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Hrvatska povijest i Mađari · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mađari ·
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Hrvatska povijest i Matija Korvin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Matija Korvin ·
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Hrvatska povijest i Mehmed II. · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mehmed II. ·
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Hrvatska povijest i Mladen II. Šubić Bribirski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mladen II. Šubić Bribirski ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Hrvatska povijest i Mletačka Republika · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mletačka Republika ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Hrvatska povijest i Mohačka bitka · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Mohačka bitka ·
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Hrvatska povijest i Nelipić · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nelipić ·
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Hrvatska povijest i Nin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Nin ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Osijek · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Osijek ·
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Hrvatska povijest i Pacta conventa · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Pacta conventa ·
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Hrvatska povijest i Pavao I. Šubić Bribirski · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Hrvatska povijest i Personalna unija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Personalna unija ·
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Hrvatska povijest i Petrinja · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Petrinja ·
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Hrvatska povijest i Senj · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Senj ·
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Skradin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Skradin ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Slavonija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Slavonija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Hrvatska povijest i Split · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Split ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatska povijest i Srbija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srbija ·
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Hrvatska povijest i Srednjovjekovna bosanska država · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srednjovjekovna bosanska država ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Hrvatska povijest i Srijem · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srijem ·
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Hrvatska povijest i Stjepan II. Kotromanić · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Stjepan II. Kotromanić ·
Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj
Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091. – 1095.) Imao je svega 15 godina kada je naslijedio hrvatsko-ugarsku krunu od svog oca Kolomana († 1116.). Još nije bio posve zreo, pa se prepustio užicima, što je posve uništilo njegovo zdravlje, te je stalno pobolijevao.
Hrvatska povijest i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Hrvatska povijest i Sveto Rimsko Carstvo · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Sveto Rimsko Carstvo ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska povijest i Trogir · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Trogir ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Hrvatska povijest i Tvrtko I. Kotromanić · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Tvrtko I. Kotromanić ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Hrvatska povijest i Una · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Una ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Hrvatska povijest i Varaždin · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Varaždin ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Hrvatska povijest i Venecija · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Venecija ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Hrvatska povijest i Vlasi · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Vlasi ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Hrvatska povijest i Zadar · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zadar ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Hrvatska povijest i Zadarski mir · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zadarski mir ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatska povijest i Zagreb · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Usporedba između Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska povijest ima 588 odnose, a Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ima 266. Kao što im je zajedničko 74, Jaccard indeks 8.67% = 74 / (588 + 266).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska povijest i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: