Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatska radiotelevizija vs. Socijaldemokratska partija Hrvatske

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije. |tijelo4 zastupljenost.

Sličnosti između Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski sabor, Kraljevina Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Zagreb, 1940., 1941., 1983., 1986., 1990., 1995., 1996., 1998., 2000., 2007., 2009., 2011., 2016., 30. travnja.

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska radiotelevizija · Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Hrvatska radiotelevizija i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Hrvatska radiotelevizija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska radiotelevizija i Zagreb · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

1940. i Hrvatska radiotelevizija · 1940. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i Hrvatska radiotelevizija · 1941. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

1983. i Hrvatska radiotelevizija · 1983. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

1986. i Hrvatska radiotelevizija · 1986. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

1990. i Hrvatska radiotelevizija · 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1995. i Hrvatska radiotelevizija · 1995. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

1996. i Hrvatska radiotelevizija · 1996. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

1998. i Hrvatska radiotelevizija · 1998. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i Hrvatska radiotelevizija · 2000. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2007. i Hrvatska radiotelevizija · 2007. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

2009. i Hrvatska radiotelevizija · 2009. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

2011. i Hrvatska radiotelevizija · 2011. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Hrvatska radiotelevizija · 2016. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

30. travnja

30.

30. travnja i Hrvatska radiotelevizija · 30. travnja i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske

Hrvatska radiotelevizija ima 260 odnose, a Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 4.61% = 20 / (260 + 174).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »