Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Hrvatski politički sustav vs. Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom. Registrirane političke stranke su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske koji vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Sličnosti između Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatski sabor, Istarski demokratski sabor, Liberalna stranka, LIBRA – Stranka liberalnih demokrata, Pravna osoba, Socijaldemokratska partija Hrvatske.

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Hrvatski politički sustav · Hrvatska i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatski politički sustav · Hrvatska demokratska zajednica i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski politički sustav · Hrvatska seljačka stranka i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatski politički sustav · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska stranka prava i Hrvatski politički sustav · Hrvatska stranka prava i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski politički sustav i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski politički sustav i Istarski demokratski sabor · Istarski demokratski sabor i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Liberalna stranka

Liberalna stranka (kratica: LS) je bila politička stranka u Hrvatskoj.

Hrvatski politički sustav i Liberalna stranka · Liberalna stranka i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

LIBRA – Stranka liberalnih demokrata

Stranka liberalnih demokrata, poznatija pod skraćenicom LIBRA, bila je politička stranka u Hrvatskoj koja je djelovala od 2002. do 2005. godine.

Hrvatski politički sustav i LIBRA – Stranka liberalnih demokrata · LIBRA – Stranka liberalnih demokrata i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »

Pravna osoba

Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.

Hrvatski politički sustav i Pravna osoba · Popis političkih stranaka u Hrvatskoj i Pravna osoba · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Hrvatski politički sustav i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Popis političkih stranaka u Hrvatskoj i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj

Hrvatski politički sustav ima 94 odnose, a Popis političkih stranaka u Hrvatskoj ima 128. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 4.95% = 11 / (94 + 128).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski politički sustav i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: