Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja

Dukljansko Kraljevstvo vs. Humska zemlja

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore. Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Sličnosti između Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja

Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bar (grad), Beograd, Bizant, Boka kotorska, Bosna, Cetinje, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Drač, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Duvno, Hrvati, Iliri, Ilirik, Jadransko more, Južni Slaveni, Konstantin VII. Porfirogenet, Kotor, Latinski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Mihailo, Miroslavljevo evanđelje, Nemanjići, Neven Budak, O upravljanju Carstvom, Raška, Raška (država), Skadar, Slaveni, ..., Srpska pravoslavna Crkva, Stefan Nemanja, Sveti Sava, Travunija, Ulcinj, Vrhbosna. Proširite indeks (6 više) »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Bar (grad) i Dukljansko Kraljevstvo · Bar (grad) i Humska zemlja · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Beograd i Dukljansko Kraljevstvo · Beograd i Humska zemlja · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Dukljansko Kraljevstvo · Bizant i Humska zemlja · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Boka kotorska i Dukljansko Kraljevstvo · Boka kotorska i Humska zemlja · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Bosna i Dukljansko Kraljevstvo · Bosna i Humska zemlja · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Cetinje i Dukljansko Kraljevstvo · Cetinje i Humska zemlja · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Crna Gora i Dukljansko Kraljevstvo · Crna Gora i Humska zemlja · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Crvena Hrvatska i Dukljansko Kraljevstvo · Crvena Hrvatska i Humska zemlja · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Drač i Dukljansko Kraljevstvo · Drač i Humska zemlja · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Dubrovnik i Dukljansko Kraljevstvo · Dubrovnik i Humska zemlja · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Dukljansko Kraljevstvo i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja · Vidi više »

Duvno

Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.

Dukljansko Kraljevstvo i Duvno · Duvno i Humska zemlja · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Dukljansko Kraljevstvo i Hrvati · Hrvati i Humska zemlja · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Dukljansko Kraljevstvo i Iliri · Humska zemlja i Iliri · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Dukljansko Kraljevstvo i Ilirik · Humska zemlja i Ilirik · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Dukljansko Kraljevstvo i Jadransko more · Humska zemlja i Jadransko more · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Dukljansko Kraljevstvo i Južni Slaveni · Humska zemlja i Južni Slaveni · Vidi više »

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Dukljansko Kraljevstvo i Konstantin VII. Porfirogenet · Humska zemlja i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Dukljansko Kraljevstvo i Kotor · Humska zemlja i Kotor · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Dukljansko Kraljevstvo i Latinski jezik · Humska zemlja i Latinski jezik · Vidi više »

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Dukljansko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »

Mihailo

Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.

Dukljansko Kraljevstvo i Mihailo · Humska zemlja i Mihailo · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Dukljansko Kraljevstvo i Miroslavljevo evanđelje · Humska zemlja i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Nemanjići

Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).

Dukljansko Kraljevstvo i Nemanjići · Humska zemlja i Nemanjići · Vidi više »

Neven Budak

Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.

Dukljansko Kraljevstvo i Neven Budak · Humska zemlja i Neven Budak · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Dukljansko Kraljevstvo i O upravljanju Carstvom · Humska zemlja i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Raška

* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.

Dukljansko Kraljevstvo i Raška · Humska zemlja i Raška · Vidi više »

Raška (država)

Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.

Dukljansko Kraljevstvo i Raška (država) · Humska zemlja i Raška (država) · Vidi više »

Skadar

Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.

Dukljansko Kraljevstvo i Skadar · Humska zemlja i Skadar · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Dukljansko Kraljevstvo i Slaveni · Humska zemlja i Slaveni · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Dukljansko Kraljevstvo i Srpska pravoslavna Crkva · Humska zemlja i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Stefan Nemanja

Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.

Dukljansko Kraljevstvo i Stefan Nemanja · Humska zemlja i Stefan Nemanja · Vidi više »

Sveti Sava

Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.

Dukljansko Kraljevstvo i Sveti Sava · Humska zemlja i Sveti Sava · Vidi više »

Travunija

Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.

Dukljansko Kraljevstvo i Travunija · Humska zemlja i Travunija · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Dukljansko Kraljevstvo i Ulcinj · Humska zemlja i Ulcinj · Vidi više »

Vrhbosna

srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.

Dukljansko Kraljevstvo i Vrhbosna · Humska zemlja i Vrhbosna · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja

Dukljansko Kraljevstvo ima 360 odnose, a Humska zemlja ima 166. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 6.84% = 36 / (360 + 166).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »