Brže od pregledniku!Sličnosti između Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina
Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bar (grad), Beograd, Bijela Hrvatska, Bizant, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Historia Salonitana, Hrvati, Hrvatska ćirilica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Južni Slaveni, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kralj Tomislav, Latinski jezik, Mihailo, Mihajlo Višević, Miroslavljevo evanđelje, Neretvanska kneževina, Neven Budak, O upravljanju Carstvom, Omiš, Poljica, Primorska Hrvatska (kneževina), ..., Prva stoljeća Hrvatske, Raška, Slaveni, Split, Srednjovjekovna bosanska država, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stefan Nemanja, Travunija, Vinodol, Vrhbosna. Proširite indeks (11 više) »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Humska zemlja · Bar (grad) i Ljetopis popa Dukljanina ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Humska zemlja · Beograd i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Bijela Hrvatska i Humska zemlja · Bijela Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Humska zemlja · Bizant i Ljetopis popa Dukljanina ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Humska zemlja · Crna Gora i Ljetopis popa Dukljanina ·
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Crvena Hrvatska i Humska zemlja · Crvena Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Dubrovačka biskupija i Humska zemlja · Dubrovačka biskupija i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Humska zemlja · Dubrovačka Republika i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Humska zemlja · Dubrovnik i Ljetopis popa Dukljanina ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja · Dukljansko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina ·
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Historia Salonitana i Humska zemlja · Historia Salonitana i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Humska zemlja · Hrvati i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Hrvatska ćirilica i Humska zemlja · Hrvatska ćirilica i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Humska zemlja · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Humska zemlja · Hrvatski jezik i Ljetopis popa Dukljanina ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Humska zemlja · Hrvatsko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Humska zemlja i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Ljetopis popa Dukljanina ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Humska zemlja i Konavle · Konavle i Ljetopis popa Dukljanina ·
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Humska zemlja i Konstantin VII. Porfirogenet · Konstantin VII. Porfirogenet i Ljetopis popa Dukljanina ·
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Humska zemlja i Kralj Tomislav · Kralj Tomislav i Ljetopis popa Dukljanina ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Humska zemlja i Latinski jezik · Latinski jezik i Ljetopis popa Dukljanina ·
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Humska zemlja i Mihailo · Ljetopis popa Dukljanina i Mihailo ·
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Humska zemlja i Mihajlo Višević · Ljetopis popa Dukljanina i Mihajlo Višević ·
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Humska zemlja i Miroslavljevo evanđelje · Ljetopis popa Dukljanina i Miroslavljevo evanđelje ·
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Humska zemlja i Neretvanska kneževina · Ljetopis popa Dukljanina i Neretvanska kneževina ·
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Humska zemlja i Neven Budak · Ljetopis popa Dukljanina i Neven Budak ·
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Humska zemlja i O upravljanju Carstvom · Ljetopis popa Dukljanina i O upravljanju Carstvom ·
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Humska zemlja i Omiš · Ljetopis popa Dukljanina i Omiš ·
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Humska zemlja i Poljica · Ljetopis popa Dukljanina i Poljica ·
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) · Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Humska zemlja i Prva stoljeća Hrvatske · Ljetopis popa Dukljanina i Prva stoljeća Hrvatske ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Humska zemlja i Raška · Ljetopis popa Dukljanina i Raška ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Humska zemlja i Slaveni · Ljetopis popa Dukljanina i Slaveni ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Humska zemlja i Split · Ljetopis popa Dukljanina i Split ·
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Humska zemlja i Srednjovjekovna bosanska država · Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna bosanska država ·
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Humska zemlja i Starohrvatska umjetnost · Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatska umjetnost ·
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Humska zemlja i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Humska zemlja i Stefan Nemanja · Ljetopis popa Dukljanina i Stefan Nemanja ·
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Humska zemlja i Travunija · Ljetopis popa Dukljanina i Travunija ·
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Humska zemlja i Vinodol · Ljetopis popa Dukljanina i Vinodol ·
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Humska zemlja i Vrhbosna · Ljetopis popa Dukljanina i Vrhbosna ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina
Usporedba između Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina
Humska zemlja ima 166 odnose, a Ljetopis popa Dukljanina ima 151. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 12.93% = 41 / (166 + 151).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
