Sličnosti između Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine
Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine imaju 57 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Žigmund Luksemburški, Beograd, Bizant, Boka kotorska, Bosna i Hercegovina, Dolnji kraji, Drina, Dukljansko Kraljevstvo, Elizabeta Kotromanić, Herceg Novi, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatinić, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Iliri, Ilirik, Istočna Hercegovina, Jadransko more, Jajačka banovina, Jajce, Južni Slaveni, Katarina Kosača-Kotromanić, Klis, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kotor, ..., Ludovik I. Anžuvinac, Matija Korvin, Mletačka Republika, Mostar, Nemanjići, O upravljanju Carstvom, Podrinje, Popovo polje, Primorska Hrvatska (kneževina), Raška, Sandalj Hranić Kosača, Slaveni, Solun, Split, Srpska pravoslavna Crkva, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Prvomučenik, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Sveti Sava, Trebinje, Trogir, Tvrtko I. Kotromanić, Usora i Soli, Vrhbosna, Zapadna Hercegovina, Završje, BiH. Proširite indeks (27 više) »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Humska zemlja i Žigmund Luksemburški · Povijest Bosne i Hercegovine i Žigmund Luksemburški ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Humska zemlja · Beograd i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Humska zemlja · Bizant i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Boka kotorska i Humska zemlja · Boka kotorska i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Humska zemlja · Bosna i Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Dolnji kraji i Humska zemlja · Dolnji kraji i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Drina i Humska zemlja · Drina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Dukljansko Kraljevstvo i Humska zemlja · Dukljansko Kraljevstvo i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Elizabeta Kotromanić i Humska zemlja · Elizabeta Kotromanić i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Herceg Novi i Humska zemlja · Herceg Novi i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Humska zemlja · Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Humska zemlja · Hrvati i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Humska zemlja · Hrvati Bosne i Hercegovine i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Hrvatinić i Humska zemlja · Hrvatinić i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Humska zemlja · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Humska zemlja · Hrvatski jezik i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Humska zemlja · Hrvatsko Kraljevstvo i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Humska zemlja · Hrvoje Vukčić Hrvatinić i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Humska zemlja i Iliri · Iliri i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Humska zemlja i Ilirik · Ilirik i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Humska zemlja i Istočna Hercegovina · Istočna Hercegovina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Humska zemlja i Jadransko more · Jadransko more i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Jajačka banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Humska zemlja i Jajačka banovina · Jajačka banovina i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Humska zemlja i Jajce · Jajce i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Humska zemlja i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Humska zemlja i Katarina Kosača-Kotromanić · Katarina Kosača-Kotromanić i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Humska zemlja i Klis · Klis i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Humska zemlja i Konavle · Konavle i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Humska zemlja i Konstantin VII. Porfirogenet · Konstantin VII. Porfirogenet i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Humska zemlja i Kotor · Kotor i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Humska zemlja i Ludovik I. Anžuvinac · Ludovik I. Anžuvinac i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Humska zemlja i Matija Korvin · Matija Korvin i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Humska zemlja i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Humska zemlja i Mostar · Mostar i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Humska zemlja i Nemanjići · Nemanjići i Povijest Bosne i Hercegovine ·
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Humska zemlja i O upravljanju Carstvom · O upravljanju Carstvom i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Humska zemlja i Podrinje · Podrinje i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Humska zemlja i Popovo polje · Popovo polje i Povijest Bosne i Hercegovine ·
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) · Povijest Bosne i Hercegovine i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Humska zemlja i Raška · Povijest Bosne i Hercegovine i Raška ·
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Humska zemlja i Sandalj Hranić Kosača · Povijest Bosne i Hercegovine i Sandalj Hranić Kosača ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Humska zemlja i Slaveni · Povijest Bosne i Hercegovine i Slaveni ·
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Humska zemlja i Solun · Povijest Bosne i Hercegovine i Solun ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Humska zemlja i Split · Povijest Bosne i Hercegovine i Split ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Humska zemlja i Srpska pravoslavna Crkva · Povijest Bosne i Hercegovine i Srpska pravoslavna Crkva ·
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Humska zemlja i Stjepan II. Kotromanić · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan II. Kotromanić ·
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Humska zemlja i Stjepan Prvomučenik · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan Prvomučenik ·
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Humska zemlja i Stjepan Tomašević Kotromanić · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan Tomašević Kotromanić ·
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Humska zemlja i Stjepan Vukčić Kosača · Povijest Bosne i Hercegovine i Stjepan Vukčić Kosača ·
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Humska zemlja i Sveti Sava · Povijest Bosne i Hercegovine i Sveti Sava ·
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Humska zemlja i Trebinje · Povijest Bosne i Hercegovine i Trebinje ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Humska zemlja i Trogir · Povijest Bosne i Hercegovine i Trogir ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Humska zemlja i Tvrtko I. Kotromanić · Povijest Bosne i Hercegovine i Tvrtko I. Kotromanić ·
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Humska zemlja i Usora i Soli · Povijest Bosne i Hercegovine i Usora i Soli ·
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Humska zemlja i Vrhbosna · Povijest Bosne i Hercegovine i Vrhbosna ·
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Humska zemlja i Zapadna Hercegovina · Povijest Bosne i Hercegovine i Zapadna Hercegovina ·
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Humska zemlja i Završje, BiH · Povijest Bosne i Hercegovine i Završje, BiH ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine
Usporedba između Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine
Humska zemlja ima 166 odnose, a Povijest Bosne i Hercegovine ima 411. Kao što im je zajedničko 57, Jaccard indeks 9.88% = 57 / (166 + 411).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: