Sličnosti između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini imaju 51 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Autonomna Republika Krim, Azovsko more, Češka, BBC, Bjelorusija, Donbas, Donjeck, Donjecka Narodna Republika, Donjecka oblast, Drugi svjetski rat, Euromajdan, Europska unija, Južna Osetija, Julija Tymošenko, Kijev, Kramators'k, Krim, Krimski Tatari, Leonid Kučma, Lugansk, Luganska Narodna Republika, Luganska oblast, Mariupolj, Minobacač, Moldavija, Moskva, NATO, Novi list, Odesa, Paradržava, ..., Poljska, Raspad SSSR-a, Reuters, Rostovska oblast, Rumunjska, Rusi, Rusija, Ruska aneksija Krima, Ruski jezik, Separatizam, Sjedinjene Američke Države, Slov"jans'k, Sovjetski Savez, Strojnica, Topništvo, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Vladimir Putin. Proširite indeks (21 više) »
Autonomna Republika Krim
Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.
Autonomna Republika Krim i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Autonomna Republika Krim i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Azovsko more i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Azovsko more i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Češka · Rat u istočnoj Ukrajini i Češka ·
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
BBC i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · BBC i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Bjelorusija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Bjelorusija i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Donbas
invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Donbas ili Donjecki bazen (ukrajinski: Донбас, Донецький басейн) - područje u Ukrajini.
Donbas i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donbas i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Donjeck
Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.
Donjeck i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donjeck i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Donjecka Narodna Republika
Donjecka Narodna Republika (rus. Донецкая Народная Республика) ili Narodna Republika Donjeck je međunarodno nepriznata republika Rusije u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine u Donjeckoj oblasti s glavnim gradom u Donjecku.
Donjecka Narodna Republika i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donjecka Narodna Republika i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Donjecka oblast
Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Donjecka oblast i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donjecka oblast i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Drugi svjetski rat i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Euromajdan
Euromajdan (ukr. Євромайдан); u prijevodu "Eurotrg"; u Ukrajini poznatiji kao Revolucija dostojanstva (ukr. Революція гідності) je masovni prosvjed protiv vlade u Ukrajini započet na ulicama Kijeva u studenom 2013. godine i djelomično završen širom Ukrajine krajem veljače u 2014.
Euromajdan i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Euromajdan i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Europska unija i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Južna Osetija · Južna Osetija i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Julija Tymošenko
Julija Volodymyrivna Tymošenko (ukr. Юлія Володимирівна Тимошенко); (rođena: 27. studenog 1960.); ukrajinska političarka i po prvi puta ukrajinska premijerka od 24. siječnja do 8. rujna 2005. godine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Julija Tymošenko · Julija Tymošenko i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijev · Kijev i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Kramators'k
Kramators'k (ukrajinski: Краматорськ, ruski: Краматорск) je grad u istočnoj Ukrajini u (Donjeckoj oblasti).
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kramators'k · Kramators'k i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krim · Krim i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krimski Tatari · Krimski Tatari i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Leonid Kučma
Leonid Danilovič Kučma (9. kolovoza 1938.) bio je zastupnik u Ukrajinskom parlamentu (Verhovnoj Radi) od 1990. do 1992., a 1992.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Leonid Kučma · Leonid Kučma i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Lugansk
Luhansk,»Lugansk«.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Lugansk · Lugansk i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Luganska Narodna Republika
Luganska Narodna Republika (ruski: Луганская Народная Республика) je samoproglašena i nepriznata paradržava u na području Luganske oblasti na istoku Ukrajine bez međunarodnog priznanja.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Luganska Narodna Republika · Luganska Narodna Republika i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Luganska oblast
Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Luganska oblast · Luganska oblast i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Mariupolj
Bez opisa.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mariupolj · Mariupolj i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Minobacač
M224 Minobacač je topničko oružje koje se sastoji od tri osnovna dijela: cijevi, podloge i dvonošca.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Minobacač · Minobacač i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moldavija · Moldavija i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moskva · Moskva i Rat u istočnoj Ukrajini ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i NATO · NATO i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Novi list · Novi list i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odesa · Odesa i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Paradržava
Paradržave označavaju područja na kojima djeluju nezakonite i često nasilne skupine unutar dijela državnog područja vlastite međunarodno priznate države i koje pokušavaju postići međunarodno priznanje od strane drugih država i Ujedinjenih naroda.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Paradržava · Paradržava i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Poljska · Poljska i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Raspad SSSR-a
Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Raspad SSSR-a · Raspad SSSR-a i Rat u istočnoj Ukrajini ·
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Reuters · Rat u istočnoj Ukrajini i Reuters ·
Rostovska oblast
Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rostovska oblast · Rat u istočnoj Ukrajini i Rostovska oblast ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rumunjska · Rat u istočnoj Ukrajini i Rumunjska ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusi · Rat u istočnoj Ukrajini i Rusi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusija · Rat u istočnoj Ukrajini i Rusija ·
Ruska aneksija Krima
Sergej Aksionov, Vladimir Konstantinov, Vladimir Putin i Aleksej Čali potpisuju pristupanje Krima Ruskoj Federaciji Karta Krima Ruska aneksija Krima odigrala se u ožujku 2014.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruska aneksija Krima · Rat u istočnoj Ukrajini i Ruska aneksija Krima ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruski jezik · Rat u istočnoj Ukrajini i Ruski jezik ·
Separatizam
Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Separatizam · Rat u istočnoj Ukrajini i Separatizam ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sjedinjene Američke Države · Rat u istočnoj Ukrajini i Sjedinjene Američke Države ·
Slov"jans'k
Slov"jans'k (ukrajinski: Слов'янськ, ruski: Славянск Slavjansk) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slov"jans'k · Rat u istočnoj Ukrajini i Slov"jans'k ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sovjetski Savez · Rat u istočnoj Ukrajini i Sovjetski Savez ·
Strojnica
Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Strojnica · Rat u istočnoj Ukrajini i Strojnica ·
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Topništvo · Rat u istočnoj Ukrajini i Topništvo ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ujedinjeni narodi · Rat u istočnoj Ukrajini i Ujedinjeni narodi ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina · Rat u istočnoj Ukrajini i Ukrajina ·
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Rat u istočnoj Ukrajini i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ·
Viktor Janukovič
Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Janukovič · Rat u istočnoj Ukrajini i Viktor Janukovič ·
Viktor Juščenko
Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Juščenko · Rat u istočnoj Ukrajini i Viktor Juščenko ·
Vladimir Putin
Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vladimir Putin · Rat u istočnoj Ukrajini i Vladimir Putin ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini
Usporedba između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. ima 267 odnose, a Rat u istočnoj Ukrajini ima 158. Kao što im je zajedničko 51, Jaccard indeks 12.00% = 51 / (267 + 158).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: