Sličnosti između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina imaju 76 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Američki dolar, Autonomna Republika Krim, Azovsko more, Španjolska, Švedska, Židovi, Žitomirska oblast, Černihiv, Černihivska oblast, Bjelorusija, Crno more, Denis Šmigalj, Dnjepar, Donjeck, Donjecka oblast, Drugi svjetski rat, Estonija, Euromajdan, Europska unija, Finska, Harkiv, Harkivska oblast, Herson, Hersonska oblast, Hrvatska, Istočna Europa, Kanada, Kijev, Kijevska oblast, Kijevska Rus', ..., Krim, Krimski Tatari, Litva, Lugansk, Luganska oblast, Mađarska, Mariupolj, Međunarodni monetarni fond, Mihail Gorbačov, Mikolajiv, Moldavija, Moskva, Narančasta revolucija, NATO, Odeška oblast, Odesa, Poljska, Portugal, Prirodni plin, Rat u istočnoj Ukrajini, Rumunjska, Rusi, Rusija, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sevastopolj, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Slaveni, Slovačka, Sovjetski Savez, Sumi, Sumska oblast, Svjetska banka, Ugljen, Ujedinjeni narodi, Ukrajinska grivnja, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Verhovna Rada, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Vitalij Kličko, Volinjska oblast, Volodimir Zelenski, Zlatna Horda. Proširite indeks (46 više) »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Američki dolar i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Američki dolar i Ukrajina ·
Autonomna Republika Krim
Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.
Autonomna Republika Krim i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Autonomna Republika Krim i Ukrajina ·
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Azovsko more i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Azovsko more i Ukrajina ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Španjolska i Ukrajina ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Švedska i Ukrajina ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Židovi · Ukrajina i Židovi ·
Žitomirska oblast
Žitomirska (ukrajinski: Житомирська область, poljski: Obwód żytomierski) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjevernoj Ukrajini na granici s Bjelorusijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Žitomirska oblast · Ukrajina i Žitomirska oblast ·
Černihiv
Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Černihiv · Ukrajina i Černihiv ·
Černihivska oblast
Černihivska oblast (ukrajinski: Чернігівська область) oblast je koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Černihivska oblast · Ukrajina i Černihivska oblast ·
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Bjelorusija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Bjelorusija i Ukrajina ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Crno more i Ukrajina ·
Denis Šmigalj
Denis Šmigalj (ukr. Денис Шмигаль; Krivij Rih, Ukrajina; 15. listopada 1975.) ukrajinski je političar i izabrani premijer Ukrajine.
Denis Šmigalj i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Denis Šmigalj i Ukrajina ·
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Dnjepar i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Dnjepar i Ukrajina ·
Donjeck
Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.
Donjeck i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donjeck i Ukrajina ·
Donjecka oblast
Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Donjecka oblast i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Donjecka oblast i Ukrajina ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Drugi svjetski rat i Ukrajina ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Estonija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Estonija i Ukrajina ·
Euromajdan
Euromajdan (ukr. Євромайдан); u prijevodu "Eurotrg"; u Ukrajini poznatiji kao Revolucija dostojanstva (ukr. Революція гідності) je masovni prosvjed protiv vlade u Ukrajini započet na ulicama Kijeva u studenom 2013. godine i djelomično završen širom Ukrajine krajem veljače u 2014.
Euromajdan i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Euromajdan i Ukrajina ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Europska unija i Ukrajina ·
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Finska i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Finska i Ukrajina ·
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Harkiv i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Harkiv i Ukrajina ·
Harkivska oblast
Harkovska oblast (ukrajinski: Харківська область, Kharkivs’ka oblast’; Kharkivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Harkivska oblast i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Harkivska oblast i Ukrajina ·
Herson
Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.
Herson i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Herson i Ukrajina ·
Hersonska oblast
Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.
Hersonska oblast i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Hersonska oblast i Ukrajina ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Hrvatska i Ukrajina ·
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Istočna Europa · Istočna Europa i Ukrajina ·
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kanada · Kanada i Ukrajina ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijev · Kijev i Ukrajina ·
Kijevska oblast
Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijevska oblast · Kijevska oblast i Ukrajina ·
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijevska Rus' · Kijevska Rus' i Ukrajina ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krim · Krim i Ukrajina ·
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krimski Tatari · Krimski Tatari i Ukrajina ·
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Litva · Litva i Ukrajina ·
Lugansk
Luhansk,»Lugansk«.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Lugansk · Lugansk i Ukrajina ·
Luganska oblast
Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Luganska oblast · Luganska oblast i Ukrajina ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mađarska · Mađarska i Ukrajina ·
Mariupolj
Bez opisa.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mariupolj · Mariupolj i Ukrajina ·
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodni monetarni fond · Međunarodni monetarni fond i Ukrajina ·
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mihail Gorbačov · Mihail Gorbačov i Ukrajina ·
Mikolajiv
Mikolajiv ili Nikolajev (ukr. Миколаїв, rus. Николаев) je grad i luka u južnoj Ukrajini i središte Mikolajivske oblasti.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mikolajiv · Mikolajiv i Ukrajina ·
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moldavija · Moldavija i Ukrajina ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moskva · Moskva i Ukrajina ·
Narančasta revolucija
Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Narančasta revolucija · Narančasta revolucija i Ukrajina ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i NATO · NATO i Ukrajina ·
Odeška oblast
Odeška oblast (ukrajinski: Одеська область, Odes’ka oblast’, Odeshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugozapadnoj Ukrajini na granici s Rumunjskom i Moldovom i na obalama Crnog mora.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odeška oblast · Odeška oblast i Ukrajina ·
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odesa · Odesa i Ukrajina ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Poljska · Poljska i Ukrajina ·
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Portugal · Portugal i Ukrajina ·
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Prirodni plin · Prirodni plin i Ukrajina ·
Rat u istočnoj Ukrajini
Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini · Rat u istočnoj Ukrajini i Ukrajina ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rumunjska · Rumunjska i Ukrajina ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusi · Rusi i Ukrajina ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusija · Rusija i Ukrajina ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruski jezik · Ruski jezik i Ukrajina ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusko Carstvo · Rusko Carstvo i Ukrajina ·
Sevastopolj
Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sevastopolj · Sevastopolj i Ukrajina ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Skiti · Skiti i Ukrajina ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slaveni · Slaveni i Ukrajina ·
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slovačka · Slovačka i Ukrajina ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Ukrajina ·
Sumi
Sumi ili Sumy (ukr. Суми, rus.: Сумы) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini središte Sumske oblasti.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sumi · Sumi i Ukrajina ·
Sumska oblast
Sumska oblast (ukrajinski: Сумська область, Sums’ka oblast’ Sumshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sumska oblast · Sumska oblast i Ukrajina ·
Svjetska banka
Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Svjetska banka · Svjetska banka i Ukrajina ·
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ugljen · Ugljen i Ukrajina ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ujedinjeni narodi · Ujedinjeni narodi i Ukrajina ·
Ukrajinska grivnja
Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska grivnja · Ukrajina i Ukrajinska grivnja ·
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska Narodna Republika · Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika ·
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Ukrajina i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika ·
Verhovna Rada
277x277px Verhovna Rada ime je ukrajinskog parlamenta.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Verhovna Rada · Ukrajina i Verhovna Rada ·
Viktor Janukovič
Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Janukovič · Ukrajina i Viktor Janukovič ·
Viktor Juščenko
Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Juščenko · Ukrajina i Viktor Juščenko ·
Vitalij Kličko
Potpis Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко; Belovodsk, Kirgistan, 19. srpnja 1971.) ukrajinski je političar i bivši profesionalni boksač u teškoj kategoriji.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vitalij Kličko · Ukrajina i Vitalij Kličko ·
Volinjska oblast
Volinjska oblast (ukrajinski: Волинська область, Volyns’ka oblast’, Volyn’) oblast koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini na granici s Poljskom i Bjelorusijom.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Volinjska oblast · Ukrajina i Volinjska oblast ·
Volodimir Zelenski
Volodimir Oleksandrovič Zelenski (ukr. Володимир Олександрович Зеленський; Krivij Rih, 25. siječnja 1978.) ukrajinski je političar i šesti predsjednik Ukrajine.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Volodimir Zelenski · Ukrajina i Volodimir Zelenski ·
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Zlatna Horda · Ukrajina i Zlatna Horda ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina
Usporedba između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. ima 267 odnose, a Ukrajina ima 329. Kao što im je zajedničko 76, Jaccard indeks 12.75% = 76 / (267 + 329).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: