Sličnosti između Kemija i Termodinamika
Kemija i Termodinamika imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Entalpija, Entropija, Fizika, Fizikalna kemija, Gibbsova slobodna energija, Idealni plin, Kemijska reakcija, Kinetička teorija plinova, Koncentracija, Kvantna mehanika, Molekula, Zakon očuvanja energije.
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Entalpija i Kemija · Entalpija i Termodinamika ·
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.
Entropija i Kemija · Entropija i Termodinamika ·
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Fizika i Kemija · Fizika i Termodinamika ·
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Fizikalna kemija i Kemija · Fizikalna kemija i Termodinamika ·
Gibbsova slobodna energija
Egzotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se oslobađa toplina. Endotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se veže toplina. bar. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu. Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija (oznaka G) je fizikalna veličina koja opisuje oslobođenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom (reverzibilnom) procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p. Definirana je kao entalpija H umanjena za umnožak entropije S i temperature T: ili gdje je: V - volumen, a U - unutarnja energija termodinamičkog sustava.
Gibbsova slobodna energija i Kemija · Gibbsova slobodna energija i Termodinamika ·
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Idealni plin i Kemija · Idealni plin i Termodinamika ·
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Kemija i Kemijska reakcija · Kemijska reakcija i Termodinamika ·
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Kemija i Kinetička teorija plinova · Kinetička teorija plinova i Termodinamika ·
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Kemija i Koncentracija · Koncentracija i Termodinamika ·
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Kemija i Kvantna mehanika · Kvantna mehanika i Termodinamika ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Kemija i Molekula · Molekula i Termodinamika ·
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Kemija i Zakon očuvanja energije · Termodinamika i Zakon očuvanja energije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kemija i Termodinamika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kemija i Termodinamika
Usporedba između Kemija i Termodinamika
Kemija ima 103 odnose, a Termodinamika ima 98. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 5.97% = 12 / (103 + 98).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kemija i Termodinamika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: