Sličnosti između Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina)
Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina) imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ćiril i Metod, Bizant, Bugarska, Carigrad, Crna Gora, Dalmacija (rimska provincija), Dmitar Zvonimir, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Hrvati, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Knin, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Latinski jezik, Neretvanska kneževina, Neven Budak, O upravljanju Carstvom, Panonija, Povjesničar, Slaveni, Split, Srednji vijek, Srednjovjekovna hrvatska država, Svećenik, Travunija, Trpimirovići, ..., Vazal, 10. stoljeće, 11. stoljeće. Proširite indeks (3 više) »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Ljetopis popa Dukljanina i Ćiril i Metod · Primorska Hrvatska (kneževina) i Ćiril i Metod ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Ljetopis popa Dukljanina · Bizant i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Ljetopis popa Dukljanina · Bugarska i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Ljetopis popa Dukljanina · Carigrad i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Ljetopis popa Dukljanina · Crna Gora i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Dalmacija (rimska provincija) i Ljetopis popa Dukljanina · Dalmacija (rimska provincija) i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dmitar Zvonimir i Ljetopis popa Dukljanina · Dmitar Zvonimir i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Ljetopis popa Dukljanina · Dubrovnik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Dukljansko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Dukljansko Kraljevstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Ljetopis popa Dukljanina · Hrvati i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Hrvatska povijest i Ljetopis popa Dukljanina · Hrvatska povijest i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Ljetopis popa Dukljanina · Hrvatski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Hrvatsko Kraljevstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina · Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Knin i Ljetopis popa Dukljanina · Knin i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Kralj Tomislav i Ljetopis popa Dukljanina · Kralj Tomislav i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Kršćanstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Ljetopis popa Dukljanina · Latinski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Ljetopis popa Dukljanina i Neretvanska kneževina · Neretvanska kneževina i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Ljetopis popa Dukljanina i Neven Budak · Neven Budak i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Ljetopis popa Dukljanina i O upravljanju Carstvom · O upravljanju Carstvom i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Ljetopis popa Dukljanina i Panonija · Panonija i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Ljetopis popa Dukljanina i Povjesničar · Povjesničar i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Ljetopis popa Dukljanina i Slaveni · Primorska Hrvatska (kneževina) i Slaveni ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Ljetopis popa Dukljanina i Split · Primorska Hrvatska (kneževina) i Split ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Ljetopis popa Dukljanina i Srednji vijek · Primorska Hrvatska (kneževina) i Srednji vijek ·
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna hrvatska država · Primorska Hrvatska (kneževina) i Srednjovjekovna hrvatska država ·
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Ljetopis popa Dukljanina i Svećenik · Primorska Hrvatska (kneževina) i Svećenik ·
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Ljetopis popa Dukljanina i Travunija · Primorska Hrvatska (kneževina) i Travunija ·
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Ljetopis popa Dukljanina i Trpimirovići · Primorska Hrvatska (kneževina) i Trpimirovići ·
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Ljetopis popa Dukljanina i Vazal · Primorska Hrvatska (kneževina) i Vazal ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina · 10. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Ljetopis popa Dukljanina · 11. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina)
Usporedba između Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina)
Ljetopis popa Dukljanina ima 151 odnose, a Primorska Hrvatska (kneževina) ima 231. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 8.64% = 33 / (151 + 231).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: