Brže od pregledniku!Sličnosti između Ljetopis popa Dukljanina i Travunija
Ljetopis popa Dukljanina i Travunija imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Časlav Klonimirović, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Bizant, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Dolazak Hrvata, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Heraklije, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Isus, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kralj Tomislav, Latinski jezik, Neretvanska kneževina, Neven Budak, O upravljanju Carstvom, Primorska Hrvatska (kneževina), Prva stoljeća Hrvatske, Raška, Srednjovjekovna bosanska država, Srednjovjekovna hrvatska država, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, ..., Stefan Nemanja, Sv. Ivan Vladimir, Vazal, Vrhbosna, 1042., 1078.. Proširite indeks (6 više) »
Časlav Klonimirović
location.
Ljetopis popa Dukljanina i Časlav Klonimirović · Travunija i Časlav Klonimirović ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Ljetopis popa Dukljanina · Bar (grad) i Travunija ·
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Barska nadbiskupija i Ljetopis popa Dukljanina · Barska nadbiskupija i Travunija ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Ljetopis popa Dukljanina · Bizant i Travunija ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Ljetopis popa Dukljanina · Crna Gora i Travunija ·
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Crvena Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina · Crvena Hrvatska i Travunija ·
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Dolazak Hrvata i Ljetopis popa Dukljanina · Dolazak Hrvata i Travunija ·
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Dubrovačka biskupija i Ljetopis popa Dukljanina · Dubrovačka biskupija i Travunija ·
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Dubrovačka Republika i Ljetopis popa Dukljanina · Dubrovačka Republika i Travunija ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Ljetopis popa Dukljanina · Dubrovnik i Travunija ·
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Dukljani i Ljetopis popa Dukljanina · Dukljani i Travunija ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Dukljansko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Dukljansko Kraljevstvo i Travunija ·
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Heraklije i Ljetopis popa Dukljanina · Heraklije i Travunija ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Hrvatsko Kraljevstvo i Ljetopis popa Dukljanina · Hrvatsko Kraljevstvo i Travunija ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina · Humska zemlja i Travunija ·
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Isus i Ljetopis popa Dukljanina · Isus i Travunija ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Konavle i Ljetopis popa Dukljanina · Konavle i Travunija ·
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Konstantin VII. Porfirogenet i Ljetopis popa Dukljanina · Konstantin VII. Porfirogenet i Travunija ·
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Kralj Tomislav i Ljetopis popa Dukljanina · Kralj Tomislav i Travunija ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Ljetopis popa Dukljanina · Latinski jezik i Travunija ·
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Ljetopis popa Dukljanina i Neretvanska kneževina · Neretvanska kneževina i Travunija ·
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Ljetopis popa Dukljanina i Neven Budak · Neven Budak i Travunija ·
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Ljetopis popa Dukljanina i O upravljanju Carstvom · O upravljanju Carstvom i Travunija ·
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Ljetopis popa Dukljanina i Primorska Hrvatska (kneževina) · Primorska Hrvatska (kneževina) i Travunija ·
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Ljetopis popa Dukljanina i Prva stoljeća Hrvatske · Prva stoljeća Hrvatske i Travunija ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Ljetopis popa Dukljanina i Raška · Raška i Travunija ·
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna bosanska država · Srednjovjekovna bosanska država i Travunija ·
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Ljetopis popa Dukljanina i Srednjovjekovna hrvatska država · Srednjovjekovna hrvatska država i Travunija ·
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatska umjetnost · Starohrvatska umjetnost i Travunija ·
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Ljetopis popa Dukljanina i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju i Travunija ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Ljetopis popa Dukljanina i Stefan Nemanja · Stefan Nemanja i Travunija ·
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Ljetopis popa Dukljanina i Sv. Ivan Vladimir · Sv. Ivan Vladimir i Travunija ·
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Ljetopis popa Dukljanina i Vazal · Travunija i Vazal ·
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Ljetopis popa Dukljanina i Vrhbosna · Travunija i Vrhbosna ·
1042.
Bez opisa.
1042. i Ljetopis popa Dukljanina · 1042. i Travunija ·
1078.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ljetopis popa Dukljanina i Travunija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ljetopis popa Dukljanina i Travunija
Usporedba između Ljetopis popa Dukljanina i Travunija
Ljetopis popa Dukljanina ima 151 odnose, a Travunija ima 91. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 14.88% = 36 / (151 + 91).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ljetopis popa Dukljanina i Travunija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
