Sličnosti između Opruga i Osovina
Opruga i Osovina imaju 48 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Amplituda, Brušenje, Cementiranje čelika, Cilindar, Deformacija, Dinamička izdržljivost, Dinamika, Elastičnost, Frekvencija, Kaljenje, Korozija, Kotač, Krom, Kut, Legirani čelik, Mangan, Masa, Materijal, Metar, Molibden, Moment sile, Motor, Motor s unutarnjim izgaranjem, Naprezanje, Nitriranje (metalurgija), Opterećenje, Poluga, Progib, Promjer, Rad (fizika), ..., Rezonancija, Savijanje, Sila, Standard, Stožac, Strojarstvo, Strojevi, Strojni dio, Svornjak, Titranje, Tlak, Toplinska obrada, Torzija, Valjni ležaj, Vibracije, Vlačna čvrstoća, Vlak, Vratilo. Proširite indeks (18 više) »
Amplituda
Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.
Amplituda i Opruga · Amplituda i Osovina ·
Brušenje
profila. Slikoviti prikaz kako abrazivne čestice u brusnoj ploči odstranjuju materijal (bruse) s radnog komada. Primjeri različitih procesa brušenja: 1. obodno plošno brušenje 2. čeono plošno brušenje 3. kružno vanjsko uzdužno brušenje 4. poprečno vanjsko kružno brušenje 5. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Brusna ploča ili brusno kolo koje brusi svojim obodom. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Osnovni prikaz unutarnjeg kružnog brušenja. Strelice prikazuju smjer vrtnje alata i obratka. reznog alata. Brušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se postižu glatke površine (kovine, drva), točne izmjere ili potreban oblik (oštrenje alata, brušenje stakla, brušenje dijamanata i dragoga kamenja).
Brušenje i Opruga · Brušenje i Osovina ·
Cementiranje čelika
otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Cementiranje čelika je postupak toplinske obrade koji se sastoji od pougljičenja, kaljenja i niskotemperaturnog popuštanja.
Cementiranje čelika i Opruga · Cementiranje čelika i Osovina ·
Cilindar
* valjak, geometrijsko tijelo.
Cilindar i Opruga · Cilindar i Osovina ·
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Deformacija i Opruga · Deformacija i Osovina ·
Dinamička izdržljivost
Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. umora materijala (Joseph Glynn, 1843.). umora materijala. Dinamička izdržljivost ili trajna dinamička čvrstoća konstrukcija i zavarenih spojeva uobičajeno se daje preko Wöhlerovih krivulja (S–N krivulje).
Dinamička izdržljivost i Opruga · Dinamička izdržljivost i Osovina ·
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Dinamika i Opruga · Dinamika i Osovina ·
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Elastičnost i Opruga · Elastičnost i Osovina ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Frekvencija i Opruga · Frekvencija i Osovina ·
Kaljenje
otvrdnjavanja površine čelika. Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita ili kaljenje. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kaljenje čelika je toplinska obrada kojom se postiže otvrdnuće čelika.
Kaljenje i Opruga · Kaljenje i Osovina ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Opruga · Korozija i Osovina ·
Kotač
Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.
Kotač i Opruga · Kotač i Osovina ·
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Krom i Opruga · Krom i Osovina ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Opruga · Kut i Osovina ·
Legirani čelik
Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Pužni prijenosnik. Spiralna torziona opruga na alarmnom satu. Jednostavni kuglični ležaj. četverotaktnog motora Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojima su razne faze čelika stabilne. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi, tj.
Legirani čelik i Opruga · Legirani čelik i Osovina ·
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Mangan i Opruga · Mangan i Osovina ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Masa i Opruga · Masa i Osovina ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Opruga · Materijal i Osovina ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Opruga · Metar i Osovina ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Molibden i Opruga · Molibden i Osovina ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Opruga · Moment sile i Osovina ·
Motor
Motor je naprava koja služi za pretvaranje određenih vrsta energije u mehaničku energiju gibanja.
Motor i Opruga · Motor i Osovina ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Opruga · Motor s unutarnjim izgaranjem i Osovina ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Opruga · Naprezanje i Osovina ·
Nitriranje (metalurgija)
otvrdnjavanja površine čelika. Nitriranje je toplinsko-kemijska obrada kod koje se čelik najprije toplinski obrađuje, a zatim površina obogaćuje dušikom.
Nitriranje (metalurgija) i Opruga · Nitriranje (metalurgija) i Osovina ·
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Opruga i Opterećenje · Opterećenje i Osovina ·
Poluga
jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Opruga i Poluga · Osovina i Poluga ·
Progib
grede. Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa).
Opruga i Progib · Osovina i Progib ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Opruga i Promjer · Osovina i Promjer ·
Rad (fizika)
sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.
Opruga i Rad (fizika) · Osovina i Rad (fizika) ·
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Opruga i Rezonancija · Osovina i Rezonancija ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Opruga i Savijanje · Osovina i Savijanje ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Opruga i Sila · Osovina i Sila ·
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Opruga i Standard · Osovina i Standard ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Opruga i Stožac · Osovina i Stožac ·
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Opruga i Strojarstvo · Osovina i Strojarstvo ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Opruga i Strojevi · Osovina i Strojevi ·
Strojni dio
Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).
Opruga i Strojni dio · Osovina i Strojni dio ·
Svornjak
rascjepkom. Primjer nerastavljivog svornjaka. spoj sa svornjakom. vijčanim nastavkom, e) elastični šuplji s procijepom, f) elastični šuplji s lomljenim procjepom. Zglobni zatik ili svornjak: a) površinski tlak, b) naprezanje na savijanje. Svornjak ili zglobni zatik je spojni dio (element) valjkasta oblika koji se provuče kroz provrte dvaju ili više strojnih dijelova, i tako ih zglobno spoji.
Opruga i Svornjak · Osovina i Svornjak ·
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Opruga i Titranje · Osovina i Titranje ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Opruga i Tlak · Osovina i Tlak ·
Toplinska obrada
Peć za toplinsku obradu na 980 °C. Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Razne vrste toplinske obrade čelika. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. Kopija revolvera ''Colt 1873'', na kojoj se vide boje od otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Postupak toplinske obrade precipitacijskog očvršćivanja. Toplinska obrada je postupak djelovanja temperature na materijal u svrhu mijenjanja njegove mikrostrukture i time mijenjanja njegovih svojstava.
Opruga i Toplinska obrada · Osovina i Toplinska obrada ·
Torzija
Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.
Opruga i Torzija · Osovina i Torzija ·
Valjni ležaj
Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. Prikaz rada kugličnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Valjni ležaj ili kotrljajući ležaj je strojni dio koji omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajuće kućište.
Opruga i Valjni ležaj · Osovina i Valjni ležaj ·
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Opruga i Vibracije · Osovina i Vibracije ·
Vlačna čvrstoća
Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.
Opruga i Vlačna čvrstoća · Osovina i Vlačna čvrstoća ·
Vlak
Vlak Vlak je naziv za skup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Opruga i Vlak · Osovina i Vlak ·
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Opruga i Osovina imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Opruga i Osovina
Usporedba između Opruga i Osovina
Opruga ima 173 odnose, a Osovina ima 108. Kao što im je zajedničko 48, Jaccard indeks 17.08% = 48 / (173 + 108).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Opruga i Osovina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: