Sličnosti između Opruga i Vratilo
Opruga i Vratilo imaju 44 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Amplituda, Cementiranje čelika, Cilindar, Dinamička izdržljivost, Dinamika, Frekvencija, Kaljenje, Korozija, Krom, Krutost, Kut, Legirani čelik, Mangan, Masa, Materijal, Metar, Molibden, Moment sile, Motor s unutarnjim izgaranjem, Naprezanje, Nitriranje (metalurgija), Opterećenje, Osovina, Progib, Promjer, Rezonancija, Savijanje, Sila, Spojka, Standard, ..., Stožac, Strojarstvo, Strojevi, Strojni dio, Titranje, Tlak, Toplinska obrada, Torzija, Valjak, Valjni ležaj, Ventil, Vibracije, Vlačna čvrstoća, Vozilo. Proširite indeks (14 više) »
Amplituda
Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.
Amplituda i Opruga · Amplituda i Vratilo ·
Cementiranje čelika
otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Cementiranje čelika je postupak toplinske obrade koji se sastoji od pougljičenja, kaljenja i niskotemperaturnog popuštanja.
Cementiranje čelika i Opruga · Cementiranje čelika i Vratilo ·
Cilindar
* valjak, geometrijsko tijelo.
Cilindar i Opruga · Cilindar i Vratilo ·
Dinamička izdržljivost
Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. umora materijala (Joseph Glynn, 1843.). umora materijala. Dinamička izdržljivost ili trajna dinamička čvrstoća konstrukcija i zavarenih spojeva uobičajeno se daje preko Wöhlerovih krivulja (S–N krivulje).
Dinamička izdržljivost i Opruga · Dinamička izdržljivost i Vratilo ·
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Dinamika i Opruga · Dinamika i Vratilo ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Frekvencija i Opruga · Frekvencija i Vratilo ·
Kaljenje
otvrdnjavanja površine čelika. Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita ili kaljenje. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Kaljenje čelika je toplinska obrada kojom se postiže otvrdnuće čelika.
Kaljenje i Opruga · Kaljenje i Vratilo ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Opruga · Korozija i Vratilo ·
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Krom i Opruga · Krom i Vratilo ·
Krutost
Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.
Krutost i Opruga · Krutost i Vratilo ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Opruga · Kut i Vratilo ·
Legirani čelik
Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. Pužni prijenosnik. Spiralna torziona opruga na alarmnom satu. Jednostavni kuglični ležaj. četverotaktnog motora Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojima su razne faze čelika stabilne. Legirani čelik je vrsta čelika u kojem odlučujući utjecaj na njegova svojstva imaju legirni elementi, tj.
Legirani čelik i Opruga · Legirani čelik i Vratilo ·
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Mangan i Opruga · Mangan i Vratilo ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Masa i Opruga · Masa i Vratilo ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Opruga · Materijal i Vratilo ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Opruga · Metar i Vratilo ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Molibden i Opruga · Molibden i Vratilo ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Opruga · Moment sile i Vratilo ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Opruga · Motor s unutarnjim izgaranjem i Vratilo ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Opruga · Naprezanje i Vratilo ·
Nitriranje (metalurgija)
otvrdnjavanja površine čelika. Nitriranje je toplinsko-kemijska obrada kod koje se čelik najprije toplinski obrađuje, a zatim površina obogaćuje dušikom.
Nitriranje (metalurgija) i Opruga · Nitriranje (metalurgija) i Vratilo ·
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Opruga i Opterećenje · Opterećenje i Vratilo ·
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Opruga i Osovina · Osovina i Vratilo ·
Progib
grede. Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa).
Opruga i Progib · Progib i Vratilo ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Opruga i Promjer · Promjer i Vratilo ·
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Opruga i Rezonancija · Rezonancija i Vratilo ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Opruga i Savijanje · Savijanje i Vratilo ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Opruga i Sila · Sila i Vratilo ·
Spojka
prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.
Opruga i Spojka · Spojka i Vratilo ·
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Opruga i Standard · Standard i Vratilo ·
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Opruga i Stožac · Stožac i Vratilo ·
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Opruga i Strojarstvo · Strojarstvo i Vratilo ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Opruga i Strojevi · Strojevi i Vratilo ·
Strojni dio
Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).
Opruga i Strojni dio · Strojni dio i Vratilo ·
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Opruga i Titranje · Titranje i Vratilo ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Opruga i Tlak · Tlak i Vratilo ·
Toplinska obrada
Peć za toplinsku obradu na 980 °C. Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Razne vrste toplinske obrade čelika. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. Kopija revolvera ''Colt 1873'', na kojoj se vide boje od otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Postupak toplinske obrade precipitacijskog očvršćivanja. Toplinska obrada je postupak djelovanja temperature na materijal u svrhu mijenjanja njegove mikrostrukture i time mijenjanja njegovih svojstava.
Opruga i Toplinska obrada · Toplinska obrada i Vratilo ·
Torzija
Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.
Opruga i Torzija · Torzija i Vratilo ·
Valjak
Crtež valjka Valjak ili cilindar (njem. Zylinder \mathit.
Opruga i Valjak · Valjak i Vratilo ·
Valjni ležaj
Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. Prikaz rada kugličnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Valjni ležaj ili kotrljajući ležaj je strojni dio koji omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajuće kućište.
Opruga i Valjni ležaj · Valjni ležaj i Vratilo ·
Ventil
nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.
Opruga i Ventil · Ventil i Vratilo ·
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Opruga i Vibracije · Vibracije i Vratilo ·
Vlačna čvrstoća
Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.
Opruga i Vlačna čvrstoća · Vlačna čvrstoća i Vratilo ·
Vozilo
Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Opruga i Vratilo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Opruga i Vratilo
Usporedba između Opruga i Vratilo
Opruga ima 173 odnose, a Vratilo ima 98. Kao što im je zajedničko 44, Jaccard indeks 16.24% = 44 / (173 + 98).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Opruga i Vratilo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: