Sličnosti između Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antibirokratska revolucija, Autonomija, Drugi svjetski rat, Europska unija, Hrvatsko proljeće, Jednostranački sustav, Josip Broz Tito, Raspad SFRJ, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Ujedinjeni narodi.
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Antibirokratska revolucija i Pad komunizma · Antibirokratska revolucija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Autonomija i Pad komunizma · Autonomija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Pad komunizma · Drugi svjetski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Pad komunizma · Europska unija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Pad komunizma · Hrvatsko proljeće i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Jednostranački sustav
Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.
Jednostranački sustav i Pad komunizma · Jednostranački sustav i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Josip Broz Tito i Pad komunizma · Josip Broz Tito i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Pad komunizma i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.
Pad komunizma i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo ·
Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina
Položaj SAP Vojvodine (crveno) u SFRJ i SR Srbiji (žuto) Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina bila je autonomna pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.
Pad komunizma i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Pad komunizma i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Crna Gora · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pad komunizma i Socijalistička Republika Hrvatska · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Pad komunizma i Ujedinjeni narodi · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ujedinjeni narodi ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Usporedba između Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Pad komunizma ima 95 odnose, a Referendum o hrvatskoj samostalnosti ima 103. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 7.07% = 14 / (95 + 103).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Pad komunizma i Referendum o hrvatskoj samostalnosti. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: