Sličnosti između Povijest Europe i Srednji vijek
Povijest Europe i Srednji vijek imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alpe, Apeninski poluotok, Aristotel, Škotska, Židovi, Bizant, Ciceron, Crno more, Dioklecijan, Doba kuge, Egipat, Empirizam, Filozofija, Franačka, Galija (rimska provincija), Habsburg, Hispanija, Italija, Ivan bez Zemlje, Justinijan I. Veliki, Kalmarska unija, Karlo Veliki, Konstantin I. Veliki, Konstantinopol, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kristofor Kolumbo, Kuga, Lyon, Magna charta libertatum, ..., Mala Azija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo, Oton I. Veliki, Platon, Plemstvo, Primogenitura, Prosvjetiteljstvo, Pruska, Racionalizam, Renesansa, Rim, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Seoba naroda, Sjeverna Afrika, Sredozemlje, Stogodišnji rat, Sveto Rimsko Carstvo, Tacit, Urban II., Verdunski ugovor, Vilim I. Osvajač, 15. stoljeće. Proširite indeks (24 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Alpe i Povijest Europe · Alpe i Srednji vijek ·
Apeninski poluotok
Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.
Apeninski poluotok i Povijest Europe · Apeninski poluotok i Srednji vijek ·
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Aristotel i Povijest Europe · Aristotel i Srednji vijek ·
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Povijest Europe · Škotska i Srednji vijek ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Povijest Europe i Židovi · Srednji vijek i Židovi ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Povijest Europe · Bizant i Srednji vijek ·
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Ciceron i Povijest Europe · Ciceron i Srednji vijek ·
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Crno more i Povijest Europe · Crno more i Srednji vijek ·
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Dioklecijan i Povijest Europe · Dioklecijan i Srednji vijek ·
Doba kuge
Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.
Doba kuge i Povijest Europe · Doba kuge i Srednji vijek ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Povijest Europe · Egipat i Srednji vijek ·
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Empirizam i Povijest Europe · Empirizam i Srednji vijek ·
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Filozofija i Povijest Europe · Filozofija i Srednji vijek ·
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Franačka i Povijest Europe · Franačka i Srednji vijek ·
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Galija (rimska provincija) i Povijest Europe · Galija (rimska provincija) i Srednji vijek ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Habsburg i Povijest Europe · Habsburg i Srednji vijek ·
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Hispanija i Povijest Europe · Hispanija i Srednji vijek ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Povijest Europe · Italija i Srednji vijek ·
Ivan bez Zemlje
Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.
Ivan bez Zemlje i Povijest Europe · Ivan bez Zemlje i Srednji vijek ·
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Justinijan I. Veliki i Povijest Europe · Justinijan I. Veliki i Srednji vijek ·
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Kalmarska unija i Povijest Europe · Kalmarska unija i Srednji vijek ·
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Karlo Veliki i Povijest Europe · Karlo Veliki i Srednji vijek ·
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Konstantin I. Veliki i Povijest Europe · Konstantin I. Veliki i Srednji vijek ·
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Konstantinopol i Povijest Europe · Konstantinopol i Srednji vijek ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Povijest Europe · Kršćanstvo i Srednji vijek ·
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Križarski ratovi i Povijest Europe · Križarski ratovi i Srednji vijek ·
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Kristofor Kolumbo i Povijest Europe · Kristofor Kolumbo i Srednji vijek ·
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Kuga i Povijest Europe · Kuga i Srednji vijek ·
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Lyon i Povijest Europe · Lyon i Srednji vijek ·
Magna charta libertatum
Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.
Magna charta libertatum i Povijest Europe · Magna charta libertatum i Srednji vijek ·
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Mala Azija i Povijest Europe · Mala Azija i Srednji vijek ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Mletačka Republika i Povijest Europe · Mletačka Republika i Srednji vijek ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Povijest Europe · Osmansko Carstvo i Srednji vijek ·
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Oton I. Veliki i Povijest Europe · Oton I. Veliki i Srednji vijek ·
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Platon i Povijest Europe · Platon i Srednji vijek ·
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Plemstvo i Povijest Europe · Plemstvo i Srednji vijek ·
Primogenitura
Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.
Povijest Europe i Primogenitura · Primogenitura i Srednji vijek ·
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo · Prosvjetiteljstvo i Srednji vijek ·
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Povijest Europe i Pruska · Pruska i Srednji vijek ·
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Povijest Europe i Racionalizam · Racionalizam i Srednji vijek ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Povijest Europe i Renesansa · Renesansa i Srednji vijek ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Povijest Europe i Rim · Rim i Srednji vijek ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Povijest Europe i Rimsko Carstvo · Rimsko Carstvo i Srednji vijek ·
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Povijest Europe i Rimsko pravo · Rimsko pravo i Srednji vijek ·
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Povijest Europe i Seoba naroda · Seoba naroda i Srednji vijek ·
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Povijest Europe i Sjeverna Afrika · Sjeverna Afrika i Srednji vijek ·
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Povijest Europe i Sredozemlje · Srednji vijek i Sredozemlje ·
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Povijest Europe i Stogodišnji rat · Srednji vijek i Stogodišnji rat ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Povijest Europe i Sveto Rimsko Carstvo · Srednji vijek i Sveto Rimsko Carstvo ·
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Povijest Europe i Tacit · Srednji vijek i Tacit ·
Urban II.
Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.
Povijest Europe i Urban II. · Srednji vijek i Urban II. ·
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Povijest Europe i Verdunski ugovor · Srednji vijek i Verdunski ugovor ·
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Povijest Europe i Vilim I. Osvajač · Srednji vijek i Vilim I. Osvajač ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Povijest Europe · 15. stoljeće i Srednji vijek ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest Europe i Srednji vijek imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest Europe i Srednji vijek
Usporedba između Povijest Europe i Srednji vijek
Povijest Europe ima 816 odnose, a Srednji vijek ima 577. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 3.88% = 54 / (816 + 577).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest Europe i Srednji vijek. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: