Sličnosti između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju 44 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Hebrang (otac), Ante Gotovina, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Istarski demokratski sabor, Ivica Račan, Ivo Josipović, Josip Broz Tito, Josip Vrhovec, Jure Bilić, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mika Špiljak, Milka Planinc, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savka Dabčević-Kučar, Slobodan Milošević, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Stanko Stojčević, ..., Stjepan Mesić, Vladimir Bakarić, Zagreb, Zdravko Tomac, 14. izvanredni kongres SKJ, 1971., 1986., 1989., 1994., 1995., 1996., 1998., 2007., 2009.. Proširite indeks (14 više) »
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Andrija Hebrang (otac) i Raspad SFRJ · Andrija Hebrang (otac) i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Ante Gotovina i Raspad SFRJ · Ante Gotovina i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Franjo Tuđman
Dr.
Franjo Tuđman i Raspad SFRJ · Franjo Tuđman i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Raspad SFRJ · Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ · Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Hrvatska radiotelevizija i Raspad SFRJ · Hrvatska radiotelevizija i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Raspad SFRJ · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Raspad SFRJ · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Raspad SFRJ · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Raspad SFRJ · Hrvatsko proljeće i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Istarski demokratski sabor i Raspad SFRJ · Istarski demokratski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Ivica Račan i Raspad SFRJ · Ivica Račan i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Ivo Josipović i Raspad SFRJ · Ivo Josipović i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Josip Broz Tito i Raspad SFRJ · Josip Broz Tito i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Josip Vrhovec
Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.
Josip Vrhovec i Raspad SFRJ · Josip Vrhovec i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Jure Bilić
Jure Bilić (Makarska, 12. rujna 1922. – Zagreb, 27. siječnja 2006.) bio je hrvatski političar u SFR Jugoslaviji.
Jure Bilić i Raspad SFRJ · Jure Bilić i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Raspad SFRJ · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Mika Špiljak
Mika Špiljak Mika Špiljak (Odra kod Siska, 28. studenog 1916. – Zagreb, 18. svibnja 2007.) bio je hrvatski partizan, komunist i političar, a od 15. svibnja 1983. do 15. svibnja 1984. predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Mika Špiljak i Raspad SFRJ · Mika Špiljak i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Milka Planinc
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Milka Planinc i Raspad SFRJ · Milka Planinc i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Operacija Bljesak i Raspad SFRJ · Operacija Bljesak i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Operacija Oluja i Raspad SFRJ · Operacija Oluja i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Raspad SFRJ i Savez komunista Hrvatske · Savez komunista Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Raspad SFRJ i Savez komunista Jugoslavije · Savez komunista Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Raspad SFRJ i Savka Dabčević-Kučar · Savka Dabčević-Kučar i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Raspad SFRJ i Slobodan Milošević · Slobodan Milošević i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Socijaldemokratska stranka Hrvatske
Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.
Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Raspad SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Stanko Stojčević
Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.
Raspad SFRJ i Stanko Stojčević · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Stanko Stojčević ·
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Raspad SFRJ i Stjepan Mesić · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Stjepan Mesić ·
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Raspad SFRJ i Vladimir Bakarić · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Vladimir Bakarić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Raspad SFRJ i Zagreb · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb ·
Zdravko Tomac
Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.
Raspad SFRJ i Zdravko Tomac · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zdravko Tomac ·
14. izvanredni kongres SKJ
14.
14. izvanredni kongres SKJ i Raspad SFRJ · 14. izvanredni kongres SKJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Raspad SFRJ · 1971. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Raspad SFRJ · 1986. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Raspad SFRJ · 1989. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Raspad SFRJ · 1994. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Raspad SFRJ · 1995. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Raspad SFRJ · 1996. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Raspad SFRJ · 1998. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Raspad SFRJ · 2007. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Raspad SFRJ · 2009. i Socijaldemokratska partija Hrvatske ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Usporedba između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske
Raspad SFRJ ima 349 odnose, a Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174. Kao što im je zajedničko 44, Jaccard indeks 8.41% = 44 / (349 + 174).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: