Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Raspad SFRJ vs. Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države. Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.

Sličnosti između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Koalicija narodnog sporazuma, Osijek, Savez komunista Hrvatske, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Zagreb, Zdravko Tomac, 1989., 1991., 1992., 1994..

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Raspad SFRJ · Hrvatska i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska demokratska zajednica i Raspad SFRJ · Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Raspad SFRJ · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor i Raspad SFRJ · Hrvatski sabor i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Hrvatsko državno pravo i Raspad SFRJ · Hrvatsko državno pravo i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Koalicija narodnog sporazuma

Koalicija narodnog sporazuma (KNS) bila je koalicija uglavnom umjerenih nacionalnih političkih stranaka u Hrvatskoj, oformljena prije prvih višestranačkih izbora 1990. godine.

Koalicija narodnog sporazuma i Raspad SFRJ · Koalicija narodnog sporazuma i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Osijek i Raspad SFRJ · Osijek i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Raspad SFRJ i Savez komunista Hrvatske · Savez komunista Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Raspad SFRJ i Zagreb · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Raspad SFRJ i Zdravko Tomac · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Zdravko Tomac · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

1989. i Raspad SFRJ · 1989. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Raspad SFRJ · 1991. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Raspad SFRJ · 1992. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i Raspad SFRJ · 1994. i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Raspad SFRJ ima 349 odnose, a Socijaldemokratska stranka Hrvatske ima 60. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 3.67% = 15 / (349 + 60).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »