Sličnosti između Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije
Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Balmerova serija, Bohrov model atoma, Brzina, Elektron, Foton, Frekvencija, Grčki alfabet, Infracrveno zračenje, Rydbergova formula, Rydbergova konstanta, Spektar (fizika), Svemir, Svjetlost, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Vodik.
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Spektar (fizika) · Atom i Vodikove spektralne linije ·
Balmerova serija
Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.
Balmerova serija i Spektar (fizika) · Balmerova serija i Vodikove spektralne linije ·
Bohrov model atoma
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.
Bohrov model atoma i Spektar (fizika) · Bohrov model atoma i Vodikove spektralne linije ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Spektar (fizika) · Brzina i Vodikove spektralne linije ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Spektar (fizika) · Elektron i Vodikove spektralne linije ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Foton i Spektar (fizika) · Foton i Vodikove spektralne linije ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Frekvencija i Spektar (fizika) · Frekvencija i Vodikove spektralne linije ·
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Grčki alfabet i Spektar (fizika) · Grčki alfabet i Vodikove spektralne linije ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Infracrveno zračenje i Spektar (fizika) · Infracrveno zračenje i Vodikove spektralne linije ·
Rydbergova formula
Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za određivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata.
Rydbergova formula i Spektar (fizika) · Rydbergova formula i Vodikove spektralne linije ·
Rydbergova konstanta
Rydbergova konstanta, sa simbolom R∞, je fizikalna konstanta, nazvana prema švedskom fizičaru Johannesu Rydbergu, i odnosi se na određivanje spektralnih linija u spektroskopiji.
Rydbergova konstanta i Spektar (fizika) · Rydbergova konstanta i Vodikove spektralne linije ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Spektar (fizika) i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Spektar (fizika) i Svemir · Svemir i Vodikove spektralne linije ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Spektar (fizika) i Svjetlost · Svjetlost i Vodikove spektralne linije ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje · Ultraljubičasto zračenje i Vodikove spektralne linije ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Spektar (fizika) i Valna duljina · Valna duljina i Vodikove spektralne linije ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Spektar (fizika) i Vodik · Vodik i Vodikove spektralne linije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije
Usporedba između Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije
Spektar (fizika) ima 125 odnose, a Vodikove spektralne linije ima 22. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 11.56% = 17 / (125 + 22).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Spektar (fizika) i Vodikove spektralne linije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: