Sličnosti između Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika imaju 41 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Šče ne vmerla Ukrajiny, Švedska, Švicarska, Boljševizam, Bukovina, Crvena armija, Estonija, Galicija (srednja Europa), Grkokatolička Crkva, Harkiv, Hetman, Józef Piłsudski, Kijev, Krim, Litva, Mir u Brest-Litovsku, Odcjepljenje, Oktobarska revolucija, Pavlo Skoropadskij, Poljska, Povijest Rusije, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Republika, Rumunjska, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Simon Petljura, ..., Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Trozubac, Ukrajinci, Ukrajinska grivnja, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinski jezik, Verhovna Rada, Zakarpatje, 1918., 1921.. Proširite indeks (11 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Ukrajina · Austro-Ugarska i Ukrajinska Narodna Republika ·
Šče ne vmerla Ukrajiny
Autor glazbe ukrajinske himne Mihajlo Mihajlovič Verbickij (1815. – 1870.) Šče ne vmerla Ukrajiny i slava, i volja (ukr. Ще не вмерла України і слава, і воля); je ukrajinska himna čiji tekst je napisao pjesnik Pavlo Platonovič Čubinskij 1862.
Šče ne vmerla Ukrajiny i Ukrajina · Šče ne vmerla Ukrajiny i Ukrajinska Narodna Republika ·
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Švedska i Ukrajina · Švedska i Ukrajinska Narodna Republika ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i Ukrajina · Švicarska i Ukrajinska Narodna Republika ·
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Boljševizam i Ukrajina · Boljševizam i Ukrajinska Narodna Republika ·
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Bukovina i Ukrajina · Bukovina i Ukrajinska Narodna Republika ·
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Crvena armija i Ukrajina · Crvena armija i Ukrajinska Narodna Republika ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Estonija i Ukrajina · Estonija i Ukrajinska Narodna Republika ·
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Galicija (srednja Europa) i Ukrajina · Galicija (srednja Europa) i Ukrajinska Narodna Republika ·
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Grkokatolička Crkva i Ukrajina · Grkokatolička Crkva i Ukrajinska Narodna Republika ·
Harkiv
Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.
Harkiv i Ukrajina · Harkiv i Ukrajinska Narodna Republika ·
Hetman
Hetman (njem. Häuptmann; polj. hetman, ukr. гетьман - het'man, rus. - ataman) je riječ, najvjerojatnije, njemačkog porijekla koja označava kapetana ili vrhovnog vojnog zapovjednika.
Hetman i Ukrajina · Hetman i Ukrajinska Narodna Republika ·
Józef Piłsudski
'''Maršal Piłsudski''' Józef Klemens Piłsudski (5. prosinca 1867., Zułów, Litva – 12. svibnja 1935., Varšava), poljski revolucionar, socijalist, državnik, šef države (1918. – 1922.), predsjednik vlade i diktator (1926. – 1935.) II.
Józef Piłsudski i Ukrajina · Józef Piłsudski i Ukrajinska Narodna Republika ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Kijev i Ukrajina · Kijev i Ukrajinska Narodna Republika ·
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Krim i Ukrajina · Krim i Ukrajinska Narodna Republika ·
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Litva i Ukrajina · Litva i Ukrajinska Narodna Republika ·
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Mir u Brest-Litovsku i Ukrajina · Mir u Brest-Litovsku i Ukrajinska Narodna Republika ·
Odcjepljenje
Secesija nasuprot disembraciji Odcjepljenje ili secesija (lat. secessio „odcjepljenje“) označava političko odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće države radi stvranja nove suverene države.
Odcjepljenje i Ukrajina · Odcjepljenje i Ukrajinska Narodna Republika ·
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Oktobarska revolucija i Ukrajina · Oktobarska revolucija i Ukrajinska Narodna Republika ·
Pavlo Skoropadskij
Posljednji ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij Pavlo Petrovič Skoropadskij (ukr. Павло Петрович Скоропадський, rus. Павел Петрович Скоропадский, de. Paul Petrowitsch Skoropadskyj); (Njemačka, Wiesbaden, 3. svibnja 1873. - Njemačka, Bavarska, 26. travnja 1945.) je ukrajinski vojni i politički dužnosnik, jedan od ukrajinskih generala u službi vojske Ruskog Carstva i hetman neovisne Ukrajinske Države pod njemačkim protektoratom.
Pavlo Skoropadskij i Ukrajina · Pavlo Skoropadskij i Ukrajinska Narodna Republika ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Ukrajina · Poljska i Ukrajinska Narodna Republika ·
Povijest Rusije
Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.
Povijest Rusije i Ukrajina · Povijest Rusije i Ukrajinska Narodna Republika ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pravoslavlje i Ukrajina · Pravoslavlje i Ukrajinska Narodna Republika ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Prvi svjetski rat i Ukrajina · Prvi svjetski rat i Ukrajinska Narodna Republika ·
Republika
Republika (od lat. res publica.
Republika i Ukrajina · Republika i Ukrajinska Narodna Republika ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Rumunjska i Ukrajina · Rumunjska i Ukrajinska Narodna Republika ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Rusi i Ukrajina · Rusi i Ukrajinska Narodna Republika ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Ukrajina · Rusija i Ukrajinska Narodna Republika ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Rusko Carstvo i Ukrajina · Rusko Carstvo i Ukrajinska Narodna Republika ·
Simon Petljura
Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.
Simon Petljura i Ukrajina · Simon Petljura i Ukrajinska Narodna Republika ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Sovjetski Savez i Ukrajina · Sovjetski Savez i Ukrajinska Narodna Republika ·
Sovjetsko-poljski rat
Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.
Sovjetsko-poljski rat i Ukrajina · Sovjetsko-poljski rat i Ukrajinska Narodna Republika ·
Trozubac
Posejdonov trozubac Trozubac je oružje nalik koplju koje na vrhu ima tri velika metalna zuba.
Trozubac i Ukrajina · Trozubac i Ukrajinska Narodna Republika ·
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Ukrajina i Ukrajinci · Ukrajinci i Ukrajinska Narodna Republika ·
Ukrajinska grivnja
Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.
Ukrajina i Ukrajinska grivnja · Ukrajinska Narodna Republika i Ukrajinska grivnja ·
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Ukrajina i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Ukrajinska Narodna Republika i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika ·
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Ukrajina i Ukrajinski jezik · Ukrajinska Narodna Republika i Ukrajinski jezik ·
Verhovna Rada
277x277px Verhovna Rada ime je ukrajinskog parlamenta.
Ukrajina i Verhovna Rada · Ukrajinska Narodna Republika i Verhovna Rada ·
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Ukrajina i Zakarpatje · Ukrajinska Narodna Republika i Zakarpatje ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Ukrajina · 1918. i Ukrajinska Narodna Republika ·
1921.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika
Usporedba između Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajina ima 329 odnose, a Ukrajinska Narodna Republika ima 76. Kao što im je zajedničko 41, Jaccard indeks 10.12% = 41 / (329 + 76).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ukrajina i Ukrajinska Narodna Republika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: