Sličnosti između Šibensko-kninska županija i Dalmacija
Šibensko-kninska županija i Dalmacija imaju 49 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Agrumi, Alepski bor, Autocesta A1, Šibenik, Žirje, Benkovac, Biograd na Moru, Bosna i Hercegovina, Bukva, Cetina, Crni grab, Crvenica, Dinara, Dolomit, Državna cesta D8, Drniš, Dubrovnik, Garig, Hrast crnika, Hrast medunac, Hrvati, Hrvatska, Iliri, Jadransko more, Kaštela, Knin, Kosovo polje, Krka, Makarska, Makija, ..., Maslina, Murter, Petrovo polje, Promina, Prukljansko jezero, Rogoznica, Skradin, Split, Talijanski jezik, Trogir, Vapnenac, Vinova loza, Vodice, Vransko jezero (Dalmacija), Zadar, Zagora, Zrmanja, 19. stoljeće, 2005.. Proširite indeks (19 više) »
Agrumi
Agrumi (lat. Citrus; stariji hrvatski naziv za ovaj rod je grozničarka) jesu rod unutar porodice Rutaceae, koji potječe iz tropske i suptropske jugoistočne Azije.
Šibensko-kninska županija i Agrumi · Agrumi i Dalmacija ·
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Šibensko-kninska županija i Alepski bor · Alepski bor i Dalmacija ·
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Šibensko-kninska županija i Autocesta A1 · Autocesta A1 i Dalmacija ·
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Šibensko-kninska županija · Šibenik i Dalmacija ·
Žirje
Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.
Šibensko-kninska županija i Žirje · Dalmacija i Žirje ·
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Benkovac · Benkovac i Dalmacija ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Šibensko-kninska županija i Biograd na Moru · Biograd na Moru i Dalmacija ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Šibensko-kninska županija i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Dalmacija ·
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Šibensko-kninska županija i Bukva · Bukva i Dalmacija ·
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Šibensko-kninska županija i Cetina · Cetina i Dalmacija ·
Crni grab
Crni grab (lat. Ostrya), biljni rod iz porodice brezovki.
Šibensko-kninska županija i Crni grab · Crni grab i Dalmacija ·
Crvenica
Istri Crvenica (tal. terra rossa) je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.
Šibensko-kninska županija i Crvenica · Crvenica i Dalmacija ·
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Šibensko-kninska županija i Dinara · Dalmacija i Dinara ·
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Šibensko-kninska županija i Dolomit · Dalmacija i Dolomit ·
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Šibensko-kninska županija i Državna cesta D8 · Dalmacija i Državna cesta D8 ·
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Drniš · Dalmacija i Drniš ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Šibensko-kninska županija i Dubrovnik · Dalmacija i Dubrovnik ·
Garig
Garig Garig je degradacijski stadij mediteranskih šuma.
Šibensko-kninska županija i Garig · Dalmacija i Garig ·
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Šibensko-kninska županija i Hrast crnika · Dalmacija i Hrast crnika ·
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Šibensko-kninska županija i Hrast medunac · Dalmacija i Hrast medunac ·
Hrvati
Bez opisa.
Šibensko-kninska županija i Hrvati · Dalmacija i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibensko-kninska županija i Hrvatska · Dalmacija i Hrvatska ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Šibensko-kninska županija i Iliri · Dalmacija i Iliri ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Šibensko-kninska županija i Jadransko more · Dalmacija i Jadransko more ·
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Šibensko-kninska županija i Kaštela · Dalmacija i Kaštela ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Knin · Dalmacija i Knin ·
Kosovo polje
Kosovo polje je krško polje u Kninskoj krajini.
Šibensko-kninska županija i Kosovo polje · Dalmacija i Kosovo polje ·
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Šibensko-kninska županija i Krka · Dalmacija i Krka ·
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Makarska · Dalmacija i Makarska ·
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Šibensko-kninska županija i Makija · Dalmacija i Makija ·
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Šibensko-kninska županija i Maslina · Dalmacija i Maslina ·
Murter
Murter je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km2.
Šibensko-kninska županija i Murter · Dalmacija i Murter ·
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Šibensko-kninska županija i Petrovo polje · Dalmacija i Petrovo polje ·
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Šibensko-kninska županija i Promina · Dalmacija i Promina ·
Prukljansko jezero
Prukljansko jezero (ili Prokljansko jezero) je jezero u Hrvatskoj, dio nacionalnog parka Krka.
Šibensko-kninska županija i Prukljansko jezero · Dalmacija i Prukljansko jezero ·
Rogoznica
Rogoznica je općina u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Rogoznica · Dalmacija i Rogoznica ·
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Skradin · Dalmacija i Skradin ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šibensko-kninska županija i Split · Dalmacija i Split ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Šibensko-kninska županija i Talijanski jezik · Dalmacija i Talijanski jezik ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Trogir · Dalmacija i Trogir ·
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Šibensko-kninska županija i Vapnenac · Dalmacija i Vapnenac ·
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Šibensko-kninska županija i Vinova loza · Dalmacija i Vinova loza ·
Vodice
Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Vodice · Dalmacija i Vodice ·
Vransko jezero (Dalmacija)
Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.
Šibensko-kninska županija i Vransko jezero (Dalmacija) · Dalmacija i Vransko jezero (Dalmacija) ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Šibensko-kninska županija i Zadar · Dalmacija i Zadar ·
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Šibensko-kninska županija i Zagora · Dalmacija i Zagora ·
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Zrmanja · Dalmacija i Zrmanja ·
19. stoljeće
Bez opisa.
Šibensko-kninska županija i 19. stoljeće · 19. stoljeće i Dalmacija ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibensko-kninska županija i Dalmacija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibensko-kninska županija i Dalmacija
Usporedba između Šibensko-kninska županija i Dalmacija
Šibensko-kninska županija ima 534 odnose, a Dalmacija ima 152. Kao što im je zajedničko 49, Jaccard indeks 7.14% = 49 / (534 + 152).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibensko-kninska županija i Dalmacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: