Sličnosti između Šibensko-kninska županija i Autocesta A1
Šibensko-kninska županija i Autocesta A1 imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Benkovac, Cetina, Dalmacija, Državna cesta D8, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska, Karlovac, Knin, Perković, Pirovac, Rijeka, Skradin, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Trtar, Vrpolje (Šibenik), Zadar, Zadarska županija, Zagreb, 2005..
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Šibensko-kninska županija · Šibenik i Autocesta A1 ·
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Benkovac · Autocesta A1 i Benkovac ·
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Šibensko-kninska županija i Cetina · Autocesta A1 i Cetina ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Dalmacija · Autocesta A1 i Dalmacija ·
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Šibensko-kninska županija i Državna cesta D8 · Autocesta A1 i Državna cesta D8 ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Šibensko-kninska županija i Dubrovnik · Autocesta A1 i Dubrovnik ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Gospić · Autocesta A1 i Gospić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibensko-kninska županija i Hrvatska · Autocesta A1 i Hrvatska ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Šibensko-kninska županija i Karlovac · Autocesta A1 i Karlovac ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Šibensko-kninska županija i Knin · Autocesta A1 i Knin ·
Perković
Perković je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, a administrativno pripada gradu Šibeniku.
Šibensko-kninska županija i Perković · Autocesta A1 i Perković ·
Pirovac
Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Pirovac · Autocesta A1 i Pirovac ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Šibensko-kninska županija i Rijeka · Autocesta A1 i Rijeka ·
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Skradin · Autocesta A1 i Skradin ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šibensko-kninska županija i Split · Autocesta A1 i Split ·
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Šibensko-kninska županija i Splitsko-dalmatinska županija · Autocesta A1 i Splitsko-dalmatinska županija ·
Trtar
Trtar je brdo oko 5 km sjeveroistočno od Šibenika.
Šibensko-kninska županija i Trtar · Autocesta A1 i Trtar ·
Vrpolje (Šibenik)
Vrpolje je mjesto 10 km udaljeno od središta Šibenika.
Šibensko-kninska županija i Vrpolje (Šibenik) · Autocesta A1 i Vrpolje (Šibenik) ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Šibensko-kninska županija i Zadar · Autocesta A1 i Zadar ·
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Šibensko-kninska županija i Zadarska županija · Autocesta A1 i Zadarska županija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Šibensko-kninska županija i Zagreb · Autocesta A1 i Zagreb ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibensko-kninska županija i Autocesta A1 imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibensko-kninska županija i Autocesta A1
Usporedba između Šibensko-kninska županija i Autocesta A1
Šibensko-kninska županija ima 534 odnose, a Autocesta A1 ima 80. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 3.58% = 22 / (534 + 80).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibensko-kninska županija i Autocesta A1. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: