Brže od pregledniku!Sličnosti između Šibensko-kninska županija i Zagreb
Šibensko-kninska županija i Zagreb imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanci, Autocesta A1, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Dinara, Domovinski pokret, Dubrovnik, Europa, Fazan, Grad, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatske županije, Ivan Meštrović, Jadransko more, Karlovac, KK Cibona, Konzum, Mađari, Most (hrvatska politička stranka), Naselje, Pravoslavlje, Rijeka, Samostalna demokratska srpska stranka, Sarajevo, Sisak, Slovenci, Socijaldemokratska partija Hrvatske, ..., Split, Srbi, Srednja škola, 1991., 1992.. Proširite indeks (5 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Šibensko-kninska županija i Albanci · Albanci i Zagreb ·
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Šibensko-kninska županija i Autocesta A1 · Autocesta A1 i Zagreb ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Šibensko-kninska županija i Bošnjaci · Bošnjaci i Zagreb ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Šibensko-kninska županija i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Zagreb ·
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Šibensko-kninska županija i Dinara · Dinara i Zagreb ·
Domovinski pokret
Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.
Šibensko-kninska županija i Domovinski pokret · Domovinski pokret i Zagreb ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Šibensko-kninska županija i Dubrovnik · Dubrovnik i Zagreb ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Šibensko-kninska županija i Europa · Europa i Zagreb ·
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Šibensko-kninska županija i Fazan · Fazan i Zagreb ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Šibensko-kninska županija i Grad · Grad i Zagreb ·
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Šibensko-kninska županija i Hrast · Hrast i Zagreb ·
Hrvati
Bez opisa.
Šibensko-kninska županija i Hrvati · Hrvati i Zagreb ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Šibensko-kninska županija i Hrvatska · Hrvatska i Zagreb ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Šibensko-kninska županija i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Zagreb ·
Hrvatske županije
Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".
Šibensko-kninska županija i Hrvatske županije · Hrvatske županije i Zagreb ·
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Šibensko-kninska županija i Ivan Meštrović · Ivan Meštrović i Zagreb ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Šibensko-kninska županija i Jadransko more · Jadransko more i Zagreb ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Šibensko-kninska županija i Karlovac · Karlovac i Zagreb ·
KK Cibona
Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.
Šibensko-kninska županija i KK Cibona · KK Cibona i Zagreb ·
Konzum
Konzum plus d.o.o., hrvatski je maloprodajni trgovački lanac osnovan 1957.
Šibensko-kninska županija i Konzum · Konzum i Zagreb ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Šibensko-kninska županija i Mađari · Mađari i Zagreb ·
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Šibensko-kninska županija i Most (hrvatska politička stranka) · Most (hrvatska politička stranka) i Zagreb ·
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Šibensko-kninska županija i Naselje · Naselje i Zagreb ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Šibensko-kninska županija i Pravoslavlje · Pravoslavlje i Zagreb ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Šibensko-kninska županija i Rijeka · Rijeka i Zagreb ·
Samostalna demokratska srpska stranka
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Šibensko-kninska županija i Samostalna demokratska srpska stranka · Samostalna demokratska srpska stranka i Zagreb ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Šibensko-kninska županija i Sarajevo · Sarajevo i Zagreb ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Šibensko-kninska županija i Sisak · Sisak i Zagreb ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Šibensko-kninska županija i Slovenci · Slovenci i Zagreb ·
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Šibensko-kninska županija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Šibensko-kninska županija i Split · Split i Zagreb ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Šibensko-kninska županija i Srbi · Srbi i Zagreb ·
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Šibensko-kninska županija i Srednja škola · Srednja škola i Zagreb ·
1991.
Bez opisa.
Šibensko-kninska županija i 1991. · 1991. i Zagreb ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Šibensko-kninska županija i Zagreb imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Šibensko-kninska županija i Zagreb
Usporedba između Šibensko-kninska županija i Zagreb
Šibensko-kninska županija ima 534 odnose, a Zagreb ima 625. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 3.02% = 35 / (534 + 625).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Šibensko-kninska županija i Zagreb. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
