Brže od pregledniku!
52 odnosi: Aage Niels Bohr, Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič, Arnold Sommerfeld, Atom, Auguste Bravais, Balmerova serija, BCS-teorija, Brian Josephson, Druga industrijska revolucija, Elektricitet, Elektronvolt, Fizika, Frédéric Joliot-Curie, Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, Irène Joliot-Curie, Ivar Giaever, James Dewar, James Franck, Jevgraf Stepanovič Fjodorov, Johann Jakob Balmer, Kai Manne Börje Siegbahn, Kristal, Kvantna teorija polja, Leo Esaki, Ludwig Boltzmann, Magnetski moment, Metastabilno stanje, Millikanov pokus, Moderna fizika, Molekularna fizika, Molekularna simetrija, Niels Bohr, Plinski zakoni, Polykarp Kusch, Popis osnovnih tema u fizici, Povijest astronomije, Povijest termodinamike, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Raspršenje, René Just Haüy, Rezonancija, Rydbergova formula, Rydbergova konstanta, Samuel Abraham Goudsmit, Serge Haroche, Slobodni put, Srećko Kilić, Toplinska smrt svemira, Tuneliranje, ..., Vladis Vujnović, Znanost. Proširite indeks (2 više) »
Aage Niels Bohr
Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Aage Niels Bohr · Vidi više »
Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič
Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič (ruski: Алексей Михайлович Бонч-Бруевич, 23. svibnja 1916., Tver - 21. svibnja 2006., Sankt Peterburg) bio je istaknuti sovjetski znanstvenik fizičar, doktor fizičko-matematičkih znanosti, profesor, dobitnik Državne nagrade SSSR-a, dopisni član AZ SSSR.
Novi!!: Atomska fizika i Aleksej Mihajlovič Bonč-Brujevič · Vidi više »
Arnold Sommerfeld
nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Atomska fizika i Arnold Sommerfeld · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Atomska fizika i Atom · Vidi više »
Auguste Bravais
Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Auguste Bravais (Annonay, 23. kolovoza 1811. – Le Chesnay, 30. ožujka 1863.), francuski fizičar i mineralog.
Novi!!: Atomska fizika i Auguste Bravais · Vidi više »
Balmerova serija
Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.
Novi!!: Atomska fizika i Balmerova serija · Vidi više »
BCS-teorija
pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. tuneliranja ili tunelskog učinka. BCS-teorija ili Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim temperaturama u kristalnoj rešetki supravodiča privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron nadjačava odbojnu električnu silu među elektronima, tj.
Novi!!: Atomska fizika i BCS-teorija · Vidi više »
Brian Josephson
Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Brian Josephson · Vidi više »
Druga industrijska revolucija
Ljudska radoznalost i želja za znanjem dovest će u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća do novih spoznaja o znanosti i brojnih tehničkih otkrića.
Novi!!: Atomska fizika i Druga industrijska revolucija · Vidi više »
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Novi!!: Atomska fizika i Elektricitet · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Atomska fizika i Elektronvolt · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Atomska fizika i Fizika · Vidi više »
Frédéric Joliot-Curie
Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Frédéric Joliot-Curie · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Atomska fizika i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Institut za fiziku
Južna fasada krajem 1960-ih Ulaz krajem 1960-ih Institut za fiziku u Zagrebu javni je institut za znanstvena istraživanja u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici čvrstog stanja, fizici površina, statističkoj fizici, biološkoj fizici, atomskoj i molekularnoj fizici i fizici plazme.
Novi!!: Atomska fizika i Institut za fiziku · Vidi više »
Irène Joliot-Curie
Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.
Novi!!: Atomska fizika i Irène Joliot-Curie · Vidi više »
Ivar Giaever
Ivar Giaever (Bergen, 5. travnja 1929.), američki fizičar norveškoga podrijetla.
Novi!!: Atomska fizika i Ivar Giaever · Vidi više »
James Dewar
James Dewar (Kincardine-on-Forth, Škotska, 20. rujna 1842. – London, 27. ožujka 1923.) je bio škotski kemičar i fizičar, a najpoznatiji je po otkriću Dewarove posude, koja je kasnije iskorištena za vrlo praktičnu primjenu termos-boce.
Novi!!: Atomska fizika i James Dewar · Vidi više »
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: Atomska fizika i James Franck · Vidi više »
Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Jevgraf Stepanovič Fjodorov (Orenburg, 22. prosinca 1853. – Petrograd, 21. svibnja 1919.), ruski mineralog i kristalograf.
Novi!!: Atomska fizika i Jevgraf Stepanovič Fjodorov · Vidi više »
Johann Jakob Balmer
Johann Jakob Balmer, (Lausen, Basel-Landschaft, Švicarska, 1. svibnja 1825. – Basel, Švicarska, 12. ožujka 1898.), švicarski fizičar i matematičar.
Novi!!: Atomska fizika i Johann Jakob Balmer · Vidi više »
Kai Manne Börje Siegbahn
valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Kai Manne Börje Siegbahn ili samo Kai Siegbahn (Lund, 20. travnja 1918. – Ängelholm, 20. srpnja 2007.), švedski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Kai Manne Börje Siegbahn · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Atomska fizika i Kristal · Vidi više »
Kvantna teorija polja
Kvantna teorija polja (engl. QFT, Quantum field theory) je fizička teorija koja primjenjuje kvantnu mehaniku na fizičko polje.
Novi!!: Atomska fizika i Kvantna teorija polja · Vidi više »
Leo Esaki
Esakijeva ili tunelska dioda. Leo Esaki, izvorno Reiona Esaki (Osaka, 12. ožujka 1925.), japanski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Leo Esaki · Vidi više »
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Ludwig Boltzmann · Vidi više »
Magnetski moment
ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.
Novi!!: Atomska fizika i Magnetski moment · Vidi više »
Metastabilno stanje
stabilnog stanja jače veze (3). Metastabilno stanje je fizikalno stanje u kojem sustav ima veću energiju nego u stabilnom stanju, ali u koje je doveden dovoljno pažljivo da još nije postao nestabilan.
Novi!!: Atomska fizika i Metastabilno stanje · Vidi više »
Millikanov pokus
Millikanov pokus. Otvorena aparatura za Millikanov pokus. električnog kondenzatora. Aparatura koja je primijenjena u Millikanovom pokusu. Millikanova aparatura za pokus određivanja električnog naboja nabijenih kapljica ulja u električnom polju. Skica iz originalnih Millikanovih zabilješki (1913.). Mikroskop korišten u Millikanovom pokusu. Moderna aparatura za Millikanov pokus. Millikanov pokus je pokus u kojem je R. A. Millikan (1909.) s pomoću kapljica ulja raspršenih u homogenom električnom polju odredio elementarni električni naboj.
Novi!!: Atomska fizika i Millikanov pokus · Vidi više »
Moderna fizika
Moderna fizika je zajednički naziv koji se koristi za fiziku 20.
Novi!!: Atomska fizika i Moderna fizika · Vidi više »
Molekularna fizika
Molekularna fizika je polje fizike koje se bavi istraživanjem fizičkih osobina kod molekula i kemijskih veza između atoma koji povezuju molekule.
Novi!!: Atomska fizika i Molekularna fizika · Vidi više »
Molekularna simetrija
refleksije. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Dipolna molekula klorovodika HCl: ''μ''.
Novi!!: Atomska fizika i Molekularna simetrija · Vidi više »
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Niels Bohr · Vidi više »
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.
Novi!!: Atomska fizika i Plinski zakoni · Vidi više »
Polykarp Kusch
ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Novi!!: Atomska fizika i Polykarp Kusch · Vidi više »
Popis osnovnih tema u fizici
Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.
Novi!!: Atomska fizika i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Novi!!: Atomska fizika i Povijest astronomije · Vidi više »
Povijest termodinamike
kinetičke energije molekula. trenja. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. Povijest termodinamike započinje prvim teorijama o toplini osnivale su se na shvaćanju da je toplina tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije.
Novi!!: Atomska fizika i Povijest termodinamike · Vidi više »
Pretražni mikroskop s tuneliranjem
Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.
Novi!!: Atomska fizika i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »
Raspršenje
zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.
Novi!!: Atomska fizika i Raspršenje · Vidi više »
René Just Haüy
Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol. 67 « La célébration du deuxième centenaire de la naissance de l'abbé Haüy », nos 1-6, 1944, p. 15-226. (DOI)), francuski mineralog i kristalograf.
Novi!!: Atomska fizika i René Just Haüy · Vidi više »
Rezonancija
frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.
Novi!!: Atomska fizika i Rezonancija · Vidi više »
Rydbergova formula
Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za određivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata.
Novi!!: Atomska fizika i Rydbergova formula · Vidi više »
Rydbergova konstanta
Rydbergova konstanta, sa simbolom R∞, je fizikalna konstanta, nazvana prema švedskom fizičaru Johannesu Rydbergu, i odnosi se na određivanje spektralnih linija u spektroskopiji.
Novi!!: Atomska fizika i Rydbergova konstanta · Vidi više »
Samuel Abraham Goudsmit
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Atomska fizika i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »
Serge Haroche
Serge Haroche (Casablanca, 11. rujna 1944.), francuski fizičar.
Novi!!: Atomska fizika i Serge Haroche · Vidi više »
Slobodni put
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. udarnog presjeka. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Slobodni put je udaljenost koju pojedina elementarna čestica u sustavu čestica (na primjer u plinu) prevali između dvaju uzastopnih sudara s okolnim česticama.
Novi!!: Atomska fizika i Slobodni put · Vidi više »
Srećko Kilić
Srećko Kilić (Ričice, 2. siječnja 1940.), hrvatski teorijski fizičar, profesor doktor znanosti, pisac i pjesnik i nekadašnji Hajdukov junior iz 1955-1958 godine.
Novi!!: Atomska fizika i Srećko Kilić · Vidi više »
Toplinska smrt svemira
energije). kinetičke energije molekula. elastičan sraz ostaje sačuvan. gustoće (singulariteta). topline) pretvara u mehanički rad ''W''. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. vodi. zore. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Toplinska smrt svemira je fizikalna hipoteza o završnom stupnju svemira koji nastaje izjednačavanjem svih temperaturnih razlika u termodinamički zatvorenom sustavu.
Novi!!: Atomska fizika i Toplinska smrt svemira · Vidi više »
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.
Novi!!: Atomska fizika i Tuneliranje · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Novi!!: Atomska fizika i Vladis Vujnović · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Atomska fizika i Znanost · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Atomistika, Atomska i molekularna fizika.
