Brže od pregledniku!
91 odnosi: Afrikaans, Arijska rasa, Ataman, Austrijanci, Švedski jezik, Češka (povijesna pokrajina), Čokoladni zec, Älvdalski jezik, Baltičko more, Bezvučni glotalni frikativ, Brazilin, Bugarska, Buri (Južna Afrika), Christian Schweigaard Stang, Danski jezik, Dijalektologija, Engleski jezik, Esperanto, Ethelbert Kentski, Falački jezik, Ferojski jezik, Germania, Germanska umjetnost, Germanski jezici, Goran, Gornjonjemački jezici, Gotski jezik, Hedviga, Hunsrik (jezik), Indoeuropski jezici, Indoeuropski prajezik, Islandski jezik, Istočnofrizijski jezik, Istočnofrizijski saski jezik, Istočnogermanski jezici, Istočnoromanski jezici, Italski jezici, Jastorfska kultura, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Jezikoslovlje, Jidiš, Josip Tabak, Langobardski jezik, Latinska Amerika, Latvija, Løgting, Luksemburški jezik, Luksemburžani, Magaš, ..., Materinski jezik (knjiga), Med, Nacistička simbolika, Nazalizacija, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveški jezik, Obojeni, Odin, Ork, Osobne zamjenice, Perkwunos, Posuđenice u ruskom jeziku, Prva palatalizacija, Q, Rauma, Reich, Rt, Ruže vjetrova, Rune, Santa leda, Saterlandski frizijski jezik, Sjevernogermanski jezici, Slavenski jezici, Staroengleski jezik, Starofranački jezik, Staronordijski jezik, Strasbourg, Svetište Majke Božje Višarske, Thisted, Toharski jezici, Twents, Tyr, Ukrajinska prezimena, Uskrs, Veliki vojvoda, Veneti, Venetski jezik, Vojvoda, Vulgarni latinski jezik, Zapadnogermanski jezici. Proširite indeks (41 više) »
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Novi!!: Germanski jezici i Afrikaans · Vidi više »
Arijska rasa
A. Breker, Berlin, 1939.) Arijska rasa je rasistički koncept proizišao iz prvotno apolitičkog znanstvenog termina kojim se (pogrešno) označavala etničko-jezična porodica indoeuropskih naroda.
Novi!!: Germanski jezici i Arijska rasa · Vidi više »
Ataman
Portret atamana fedora Ivanoviča Krasnoščekova. Ataman (varijante: otaman, wataman, vataman; ruski: атаман, ukrajinski: отоман) titula je koja označuje glavara, vođu, predvodnika kod Kozaka i hajdamakija.
Novi!!: Germanski jezici i Ataman · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Germanski jezici i Austrijanci · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Švedski jezik · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Germanski jezici i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Čokoladni zec
Čokoladni zec Čokoladni zec prehrambeni je proizvod od čokolade izrađen u obliku zeca.
Novi!!: Germanski jezici i Čokoladni zec · Vidi više »
Älvdalski jezik
Položaj općine Älvdalen u pokrajini Dalarna. Älvdalski ili övdalski (ili) sjevernogermanski je jezik kojim govori oko 3000 ljudi koji žive ili su odrasli u mjestu Älvdalen koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Älvdalen u sjevernoj Dalarni u Švedskoj.
Novi!!: Germanski jezici i Älvdalski jezik · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Germanski jezici i Baltičko more · Vidi više »
Bezvučni glotalni frikativ
Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.
Novi!!: Germanski jezici i Bezvučni glotalni frikativ · Vidi više »
Brazilin
Brazilin je prirodno bojilo, C16H1405, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama.
Novi!!: Germanski jezici i Brazilin · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Germanski jezici i Bugarska · Vidi više »
Buri (Južna Afrika)
Buri (afr. Boere) ili Afrikaneri je naziv za narod germanske jezične grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, nastanjenog u Južnoj Africi.
Novi!!: Germanski jezici i Buri (Južna Afrika) · Vidi više »
Christian Schweigaard Stang
Christian Schweigaard Stang. Christian Schweigaard Stang (15. ožujka 1900. – 2. srpnja 1977.) bio je norveški lingvist, slavist i balticist, profesor balto-slavenskih jezika na Sveučilištu u Oslu od 1938.
Novi!!: Germanski jezici i Christian Schweigaard Stang · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Germanski jezici i Danski jezik · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: Germanski jezici i Dijalektologija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Germanski jezici i Engleski jezik · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Germanski jezici i Esperanto · Vidi više »
Ethelbert Kentski
Ethelbert Kentski (staroengleski: Æthelberht, Æthelbert, engleski: Aethelberht, Aethelbert, Ethelbert; oko 560. – 24. veljače 616.), anglosaski vladar na Britaniji.
Novi!!: Germanski jezici i Ethelbert Kentski · Vidi više »
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Novi!!: Germanski jezici i Falački jezik · Vidi više »
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Novi!!: Germanski jezici i Ferojski jezik · Vidi više »
Germania
2. stoljeća. Germania može označavati:; Zemljopis.
Novi!!: Germanski jezici i Germania · Vidi više »
Germanska umjetnost
Anglosaksonska kaciga iz Sutton Hooa (Engleska), 7. stoljeće Germanska umjetnost označava umjetnička djela germanskih naroda koja nastaje u predrimskom razdoblju željeznog doba u sjevernoj Europi, a koja se uobličila tijekom velike seobe naroda (oko 300. – 900.) u kontinentalnoj Europi.
Novi!!: Germanski jezici i Germanska umjetnost · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Germanski jezici i Germanski jezici · Vidi više »
Goran
Goran je slavensko muško ime, u značenju brđanin, planinac, rasprostranjeno na govornom području Južnih Slavena.
Novi!!: Germanski jezici i Goran · Vidi više »
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Novi!!: Germanski jezici i Gornjonjemački jezici · Vidi više »
Gotski jezik
Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice.
Novi!!: Germanski jezici i Gotski jezik · Vidi više »
Hedviga
Hedviga, Hedwiga, Hedwig ili Hedda je žensko ime germanskog podrijetla.
Novi!!: Germanski jezici i Hedviga · Vidi više »
Hunsrik (jezik)
Hunsrik-govornica. Hunsrik jezik (hunsriker, rio grand hunsriker; ISO 639-3: hrx), germanski jezik koji se govori u južnom Brazilu po državama Rio Grande do Sul, Santa Catarina, i Paraná, i nadalje u Argentini, Čileu, Paragvaju i Urugvaju.
Novi!!: Germanski jezici i Hunsrik (jezik) · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Germanski jezici i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Indoeuropski prajezik · Vidi više »
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Novi!!: Germanski jezici i Islandski jezik · Vidi više »
Istočnofrizijski jezik
Istočnofrizijski jezik jedan je od jezika frizijske skupine.
Novi!!: Germanski jezici i Istočnofrizijski jezik · Vidi više »
Istočnofrizijski saski jezik
Istočnofrizijski jezik (ISO 639-3: frs; ostfriesisch), germanski jezik donjonjemačke skupine.
Novi!!: Germanski jezici i Istočnofrizijski saski jezik · Vidi više »
Istočnogermanski jezici
Istočnogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika čiji su jedini predstavnici izumrli gotski, kojim su se služili Goti u području Krima (krimski gotski dijalekt) u današnjoj Ukrajini te u Bugarskoj i središnjoj Europi (vizigotski i ostrogotski), i vandalski, koji se govorio na području južne Španjolske i u susjednoj Africi.
Novi!!: Germanski jezici i Istočnogermanski jezici · Vidi više »
Istočnoromanski jezici
300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Istočnoromanski jezici · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Germanski jezici i Italski jezici · Vidi više »
Jastorfska kultura
Jastorfska kultura (od 600-ih pr. Kr. – oko 1. stoljeća) kultura je iz željeznog doba na prostorima današnje sjeverne Njemačke i južne Danske koja je svoje ime dobila po nalazištu Jastorf.
Novi!!: Germanski jezici i Jastorfska kultura · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Germanski jezici i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Germanski jezici i Jezici u Europi · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Germanski jezici i Jezikoslovlje · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Germanski jezici i Jidiš · Vidi više »
Josip Tabak
Josip Tabak (Sarajevo, 1. ožujka 1912. – Zagreb, 5. srpnja 2007.), hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Josip Tabak · Vidi više »
Langobardski jezik
Langobardski jezik (ISO 639: lng:; lombardski), drevni germanski jezik kojim su nekada govorili pripadnici plemena Langobarda na području današnje Mađarske i sjeverne Italije.
Novi!!: Germanski jezici i Langobardski jezik · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Germanski jezici i Latinska Amerika · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Germanski jezici i Latvija · Vidi više »
Løgting
Løgting (fer. Løgtingið, dan. Lagtinget) jednodomni je parlament Farskih otoka, autonomnog teritorija u Kraljevini Danskoj.
Novi!!: Germanski jezici i Løgting · Vidi više »
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Novi!!: Germanski jezici i Luksemburški jezik · Vidi više »
Luksemburžani
Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300).
Novi!!: Germanski jezici i Luksemburžani · Vidi više »
Magaš
Magaš je prezime rašireno u Hrvatskoj i ostalim krajevima u kojima obitavaju Hrvati, u Panoniji, na jadranskom priobalju i u visokim Dinaridima, pa i šire te u Zakarpatju od Ukrajine do Poljske, ali se mjestimično nalazi od Dalekog istoka do Atlantika.
Novi!!: Germanski jezici i Magaš · Vidi više »
Materinski jezik (knjiga)
Materinski jezik je zbirka znanstvenih radova Billa Brysona u kojoj donosi pregled razvoja engleskoga jezika i njegovih različitih oblika u zemljama negdašnjeg Britanskog kolonijalnog Carstva.
Novi!!: Germanski jezici i Materinski jezik (knjiga) · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Germanski jezici i Med · Vidi više »
Nacistička simbolika
Nacistička svastika Zastava NSDAP-a Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skr. NSDAP) je tijekom svog postojanja ekstenzivno upotrebljavala grafičku simboliku, a posebno je isticala simbol svastike odn.
Novi!!: Germanski jezici i Nacistička simbolika · Vidi više »
Nazalizacija
Nazalizacija je fonološka promjena koja nastaje spuštanjem nepčanih resica kako bi se struja zraka namijenjena proizvodnji zvuka usmjerila kroz nosnu šupljinu.
Novi!!: Germanski jezici i Nazalizacija · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Germanski jezici i Njemački jezik · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Germanski jezici i Norveški jezik · Vidi više »
Obojeni
Obojeni (Afrikaneri; afr. Kleurlige, engl. Coloureds) su nehomogeno južnoafričko stanovništvo nastanjeno u Južnoafričkoj Republici (3,171,000), Namibiji (184,000), Lesotu (1,100), te u europskim državama Ujedinjeno Kraljevstvo (259,000), i u Švicarskoj 11,000.
Novi!!: Germanski jezici i Obojeni · Vidi više »
Odin
Odin (staronordijski Óðinn) je vrhovni bog u nordijskoj mitologiji, često zvan i Svih-Otac (Allfodr), a ima i mnogo drugih imena: Herran ili Herjan (Veleuništavatelj), Nikar ili Hnikar (Podjarivač), Nikuz ili Hnikud (Vodenbog), Fjolnir (Mnogoznajući), Oske (Ostvariželja), Omi (Ječigovor), Biflidi ili Biflindi (Tresikoplje), Svidar (Gospodar Vremena), Svidrir (Kopljobog), Vidrir (Vrijeme), Jalg ili Jalk (Škopac).
Novi!!: Germanski jezici i Odin · Vidi više »
Ork
Orci su u germanskoj mitologiji masivna barbarska čovjekolika bića, zelene kože, šiljastih ušiju, crne kose, bez obrva i s dvjema kljovama.
Novi!!: Germanski jezici i Ork · Vidi više »
Osobne zamjenice
u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Lične zamjenice ili osobne zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
Novi!!: Germanski jezici i Osobne zamjenice · Vidi više »
Perkwunos
Perkwnos je indoeuropski bog munje i groma, gromovnik, te hrasta.
Novi!!: Germanski jezici i Perkwunos · Vidi više »
Posuđenice u ruskom jeziku
Posuđivanje stranih riječi - jedan od načina razvoja suvremenog jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Posuđenice u ruskom jeziku · Vidi više »
Prva palatalizacija
Prva palatalizacija je praslavenska glasovna promjena kojom se regresivno palataliziraju velari *k, *g i *x, naslijeđeni iz baltoslavenskog prajezika.
Novi!!: Germanski jezici i Prva palatalizacija · Vidi više »
Q
Datoteka:Latin alphabet Qq.png Q je 17.
Novi!!: Germanski jezici i Q · Vidi više »
Rauma
Rauma (švedski: Raumo) je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske, 92 km sjeverno od grada Turkua, i 50 km južno od Porija.
Novi!!: Germanski jezici i Rauma · Vidi više »
Reich
Reich (IPA) je njemačka riječ značenja teritorij, država, carstvo, imperij.
Novi!!: Germanski jezici i Reich · Vidi više »
Rt
Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.
Novi!!: Germanski jezici i Rt · Vidi više »
Ruže vjetrova
Graf ruže vjetrova Ruže vjetrova su grafički prikazi smjera i jačine puhanja vjetra na nekom mjestu.
Novi!!: Germanski jezici i Ruže vjetrova · Vidi više »
Rune
Runske abecede, također zvane futhark ili fuþark, niz su povezanih abeceda koje koriste slova (eng. stave) poznata kao rune, koja su prije koristili primarno germanski jezici, najviše u Skandinaviji i na Britanskim otocima.
Novi!!: Germanski jezici i Rune · Vidi više »
Santa leda
Santa leda (engleski: iceberg iz germanskog: ijsberg, Isbjerg, eisberg, Isberg doslovno prevedeno ledeno brdo) je plutajuća masa slatkovodnog leda koji se odvalio s ledenjaka ili ledenog pojasa i pluta po moru.
Novi!!: Germanski jezici i Santa leda · Vidi više »
Saterlandski frizijski jezik
Saterlandski frizijski jezik (ISO 639-3: stq; saterfrizijski; saterfriesisch, saterfriesiesch, saterländisch, saterlandic frisian), jedan od tri frizijska jezika šire germanske skupine kojim govori oko 5 000 ljudi (2001 Wolbert Smidt), etničkih Friza ili Saterfriza u njemačkoj općini (gemeinde) Saterland (sterfrizijski Seelterlound) u Donjoj Saskoj na sjeverozapadu Njemačke.
Novi!!: Germanski jezici i Saterlandski frizijski jezik · Vidi više »
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Germanski jezici i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Germanski jezici i Slavenski jezici · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Germanski jezici i Staroengleski jezik · Vidi više »
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Novi!!: Germanski jezici i Starofranački jezik · Vidi više »
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Novi!!: Germanski jezici i Staronordijski jezik · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Germanski jezici i Strasbourg · Vidi više »
Svetište Majke Božje Višarske
Svetište Majke Božje Višarske europsko je katoličko marijansko svetište na Svetom Višarju (tal.: Monte Santo di Lussari, njem.: Luschariberg), u talijanskim Julijskim Alpama.
Novi!!: Germanski jezici i Svetište Majke Božje Višarske · Vidi više »
Thisted
Thisted je grad u općini Thisted, koja se nalazi u danskoj regiji Sjeverni Jutland.
Novi!!: Germanski jezici i Thisted · Vidi više »
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Novi!!: Germanski jezici i Toharski jezici · Vidi više »
Twents
Područje jezika Twents Twents (ISO 639-3: twd; twente), germanski jezik iz podskupine donjosaskih jezika, šire donjonjemačke skupine koji se govori u regiji Twente (možda po plemenu Tuihanti) u nizozemskoj provinciji Overijssel.
Novi!!: Germanski jezici i Twents · Vidi više »
Tyr
Tyr (staronordijski Týr) je staronordijski bog rata.
Novi!!: Germanski jezici i Tyr · Vidi više »
Ukrajinska prezimena
Naziv pojedinih osoba u Ukrajini često se zapisuje kroz po rođenju dato ime, formirano ime prema imenu oca i nasljeđeno obiteljsko prezime.
Novi!!: Germanski jezici i Ukrajinska prezimena · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Germanski jezici i Uskrs · Vidi više »
Veliki vojvoda
Veliki vojvoda je naslov koji se rabi u Zapadnoj Europi, a posebno u germanskim zemljama za pokrajinske suverene.
Novi!!: Germanski jezici i Veliki vojvoda · Vidi više »
Veneti
Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.
Novi!!: Germanski jezici i Veneti · Vidi više »
Venetski jezik
Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.
Novi!!: Germanski jezici i Venetski jezik · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Germanski jezici i Vojvoda · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Germanski jezici i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Germanski jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
