Sadržaj
181 odnosi: Ali-paša Rizvanbegović, Anton s Padove, Arapsko-bizantski ratovi, Arpadovići, Štokavsko narječje, Šubići, Žaba (župa), Žabe (razdvojba), Županija Zapadnohercegovačka, Časlav Klonimirović, Beljak Sanković, Bišće, Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042., Bitka kod Bliske, Blagaj (Mostar, BiH), Bodin, Bokelji, Bosanska Banovina, Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brštanik, Brotnjo, Crkva (razdvojba), Crkva bosanska, Crkva sv. Mihajla kod Stona, Crkva u Paniku, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Desa Vukanović, Dolnji kraji, Dominik Mandić, Državni sabor (Srbija), Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini, Dubrave, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka regija, Dubrovačka Republika, Dubrovački srbokatolički pokret, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine, Gacko (župa), Glavateci, Gradihna, dukljanski kralj, Grškovićev odlomak apostola, Hercegovina, Historia Salonitana, Hrvatska ćirilica, ... Proširite indeks (131 više) »
Ali-paša Rizvanbegović
Ali-paša Rizvanbegović (Stočević) (Stolac, 1783. - Banja Luka 1851.) bio je hercegovački paša, stolački kapetan i vakif iz bošnjačke obitelji Rizvanbegović.
Pogledaj Humska zemlja i Ali-paša Rizvanbegović
Anton s Padove
Meštar Anton s Padove (Kašćerga, djeluje od 1529. do 1537.), hrvatski je slikar.
Pogledaj Humska zemlja i Anton s Padove
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Pogledaj Humska zemlja i Arapsko-bizantski ratovi
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Pogledaj Humska zemlja i Arpadovići
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Pogledaj Humska zemlja i Štokavsko narječje
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Pogledaj Humska zemlja i Šubići
Žaba (župa)
Planina Žaba (u pozadini Kule Norinske i Krvavca) Žaba (još i Zažablje te Žapsko) je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje.
Pogledaj Humska zemlja i Žaba (župa)
Žabe (razdvojba)
* Žabe, red iz razreda vodozemaca.
Pogledaj Humska zemlja i Žabe (razdvojba)
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Županija Zapadnohercegovačka
Časlav Klonimirović
location.
Pogledaj Humska zemlja i Časlav Klonimirović
Beljak Sanković
Beljak Sanković (1363. – 1392.)., pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića Sanković (pristupljeno 14. srpnja 2019.) Sin je Sanka Miltjenovića, brat Radiča, Budelje, Sančina i Dragane.
Pogledaj Humska zemlja i Beljak Sanković
Bišće
Bišće je bila zahumska rimokatolička župa i dvorac u srednjem vijeku.
Pogledaj Humska zemlja i Bišće
Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Knez Vojislav, predvodio Dukljane u pobjedi nad Bizantincima i njihovim vazalima Bitka kod Bara, Barska bitka ili Tuđemilska bitka se odigrala 6. na 7. listopada 1042. na lokalitetu današnjega sela Tuđemili kod Bara (Crna Gora) između dukljanske vojske, koju je predvodio knez Vojislav, te bizantske vojske pod zapovjedništvom Kursilija iz Drača (Albanija).
Pogledaj Humska zemlja i Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Bitka kod Bliske
Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika.
Pogledaj Humska zemlja i Bitka kod Bliske
Blagaj (Mostar, BiH)
Blagaj je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Humska zemlja i Blagaj (Mostar, BiH)
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Humska zemlja i Bodin
Bokelji
Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.
Pogledaj Humska zemlja i Bokelji
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Pogledaj Humska zemlja i Bosanska Banovina
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu
Stećci (Radimlja kod Stoca) Hrvojev misal Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava Povelja Kulina Bana Grb Kotromanića U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Pogledaj Humska zemlja i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Pogledaj Humska zemlja i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Brštanik
Ostatci Brštanika Brštanik je srednjovjekovni grad na lijevoj obali Neretve, pored grada Opuzena.
Pogledaj Humska zemlja i Brštanik
Brotnjo
Visoravan Brotnjo Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306./07.
Pogledaj Humska zemlja i Brotnjo
Crkva (razdvojba)
Izraz crkva je višeznačan.
Pogledaj Humska zemlja i Crkva (razdvojba)
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Pogledaj Humska zemlja i Crkva bosanska
Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva sv.
Pogledaj Humska zemlja i Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva u Paniku
Crkva neznana titulara je starohrvatska crkva u selu Panik na desnoj obali Bilećkog jezera.
Pogledaj Humska zemlja i Crkva u Paniku
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Pogledaj Humska zemlja i Crvena Hrvatska
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Pogledaj Humska zemlja i Dalmacija (rimska provincija)
Desa Vukanović
Stjepan IV. Desa Vukanović (12. st.) bio je raški plemić i veliki knez, a moguće je da je imao titulu „vojvoda Duklje, Travunje i Zahumlja”.
Pogledaj Humska zemlja i Desa Vukanović
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Pogledaj Humska zemlja i Dolnji kraji
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Pogledaj Humska zemlja i Dominik Mandić
Državni sabor (Srbija)
Državni sabor ili zbor (ćirilično: srpski: Државни сабор, збор; staroslavenski, srpskoslavenski: сьборь i сборь, Sabor zemlje srpske) je bio najviši organ središnje vlasti u srednjovjekovnoj srpskoj državi poslije vladara.
Pogledaj Humska zemlja i Državni sabor (Srbija)
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini
Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.
Pogledaj Humska zemlja i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini
Dubrave
Hrvatska.
Pogledaj Humska zemlja i Dubrave
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Pogledaj Humska zemlja i Dubrovačka biskupija
Dubrovačka regija
Dubrovačka regija je povijesna regija koja se donekle poklapa s Dubrovačko-neretvanskom županijom čije stanovništvo dijeli jezična, kulturna i društvena obilježja.
Pogledaj Humska zemlja i Dubrovačka regija
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Humska zemlja i Dubrovačka Republika
Dubrovački srbokatolički pokret
Spomenik srbokatoliku Baltazaru Bogišiću u Cavtatu Pokret Srba katolika javlja se u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Pogledaj Humska zemlja i Dubrovački srbokatolički pokret
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Pogledaj Humska zemlja i Dukljanska crkva
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Humska zemlja i Dukljansko Kraljevstvo
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o etnologiji Hrvata Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine
Gacko (župa)
Gacko, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Gacko (župa)
Glavateci
Glavateci, srednjovjekovni humski vlastelinski rod.
Pogledaj Humska zemlja i Glavateci
Gradihna, dukljanski kralj
Gradihna na crnogor. ćiril. Градихна (spominje se i kao Gradinja), dukljanski kralj, iz dinastije Vojislavljevića, vladao oko 1131. do 1142. godine.
Pogledaj Humska zemlja i Gradihna, dukljanski kralj
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Pogledaj Humska zemlja i Grškovićev odlomak apostola
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Hercegovina
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Pogledaj Humska zemlja i Historia Salonitana
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatska ćirilica
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatska povijest
Hrvatska srednjovjekovna književnost
Hrvatska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od početaka pismenosti u 8.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatska srednjovjekovna književnost
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini
Nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke, na izboru Top model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji nošnji iz 60 zemalja osvojila je prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda u toj zemlji, s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini
Hrvatske zemlje
Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatske zemlje
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatski herceg
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-bugarski ratovi bili su serija oružanih sukoba u 9.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Pogledaj Humska zemlja i Hrvatsko-mletački ratovi
Hum
Hum je sinonim s pojmovima omanje brdo, brežuljak, glavica,Natuknice "brdo" i "brežuljak", Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen, "Rječnik sinonima hrvatskoga jezika", str.
Pogledaj Humska zemlja i Hum
Hvalimir, knez Duklje
Hvalimir je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom desetog stoljeća.
Pogledaj Humska zemlja i Hvalimir, knez Duklje
Imota
Imota je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio.
Pogledaj Humska zemlja i Imota
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Istočna Hercegovina
Istočnohumski dijalekt
Istočnohumski dijalekt naziv je za pretpostaljeni izumrli dijalekt štokavskog narječja.
Pogledaj Humska zemlja i Istočnohumski dijalekt
Ivan Nelipčić
Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Pogledaj Humska zemlja i Ivan Nelipčić
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Pogledaj Humska zemlja i Ivan Skilica
Ivaniš Vlatković
Ivaniš Vlatković (u. 1473.), hrvatski ratnik i diplomat iz plemenitaške obitelji Vlatkovića.
Pogledaj Humska zemlja i Ivaniš Vlatković
Jelena Gruba
Jelena Gruba (1345. – poslije 18. ožujka 1399.), bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše od 1391.
Pogledaj Humska zemlja i Jelena Gruba
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Pogledaj Humska zemlja i Karlo I. Robert
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Pogledaj Humska zemlja i Katarina Kosača-Kotromanić
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Pogledaj Humska zemlja i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Kneževići (plemstvo)
Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.
Pogledaj Humska zemlja i Kneževići (plemstvo)
Kneževina Srbija (srednji vijek)
Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe.
Pogledaj Humska zemlja i Kneževina Srbija (srednji vijek)
Komarnica (župa)
Komarnica, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Komarnica (župa)
Konstantin Nelipčić
Konstantin Nelipčić († o. 1347.), hrvatski velikaš podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Pogledaj Humska zemlja i Konstantin Nelipčić
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Humska zemlja i Korčula
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Humska zemlja i Korčula (grad)
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Pogledaj Humska zemlja i Kotromanići
Kraljeva zemlja
Kraljeva zemlja (tur. Vilayet-i Kiral), Kraljevina, ime je koje su Osmanlije nadjenuli za posjede Kotromanića, nakon što su ih osvojili, a kasnije se ime i proširilo.
Pogledaj Humska zemlja i Kraljeva zemlja
Križevac (Stolac, BiH)
Križevac je brdo u središtu grada Stoca.
Pogledaj Humska zemlja i Križevac (Stolac, BiH)
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Pogledaj Humska zemlja i Kulin (ban)
Leljiva (grb)
Leljiva (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.
Pogledaj Humska zemlja i Leljiva (grb)
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897.
Pogledaj Humska zemlja i Livno
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina
Luka (župa)
Luka je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje.
Pogledaj Humska zemlja i Luka (župa)
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Pogledaj Humska zemlja i Makedonci
Matej Ninoslav
Matej Ninoslav (– 1250.), bosanski ban od 1232.
Pogledaj Humska zemlja i Matej Ninoslav
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Matija Divković
Miha Madijev
Miha Madijev de Barbezanis (Split, oko 1280. – Split, oko 1338.), splitski povjesničar i kroničar iz ugledna plemićkog roda.
Pogledaj Humska zemlja i Miha Madijev
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Pogledaj Humska zemlja i Mihajlo Višević
Miltjen Draživojević
Miltjen Draživojević (1322. – 1343.), pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića.
Pogledaj Humska zemlja i Miltjen Draživojević
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Pogledaj Humska zemlja i Miroslavljevo evanđelje
Mladen I. Šubić Bribirski
Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.
Pogledaj Humska zemlja i Mladen I. Šubić Bribirski
Mljet (općina)
Mljet je općina u Hrvatskoj, koja teritorijalno pokriva područje čitavog otoka Mljeta.
Pogledaj Humska zemlja i Mljet (općina)
Morača (župa)
Morača, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Morača (župa)
Morača (razdvojba)
* Morača, rijeka u Crnoj Gori.
Pogledaj Humska zemlja i Morača (razdvojba)
Morine (visoravan u BiH)
Gorska visoravan Morine 24. kolovoza 2008. Morine je krška gorska visoravan u Gornjoj Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Morine (visoravan u BiH)
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Mostar
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Pogledaj Humska zemlja i Muncimir
Nekropola Biskup
Nekropola Biskup, naselje Glavatičevo, općina Konjic, nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Nekropola Biskup
Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)
Prva sezona srbijanske povijesno-dramske televizijske serije Nemanjići – rađanje kraljevine emitirana je od 17. veljače do 6. svibnja 2018. na mreži RTS 1.
Pogledaj Humska zemlja i Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Humska zemlja i Neretvanska kneževina
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Pogledaj Humska zemlja i Nevesinje
Nevesinje (župa)
Nevesinje, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Nevesinje (župa)
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Pogledaj Humska zemlja i O upravljanju Carstvom
Onogošt (župa)
Onogošt, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Onogošt (župa)
Orašac (Dubrovnik)
Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.
Pogledaj Humska zemlja i Orašac (Dubrovnik)
Palmotići
Palmotići (tal.: Palmotta), hrvatska plemićka obitelj, jedna od najistaknutijih starih patricijskih obitelji iz Dubrovačke Republike.
Pogledaj Humska zemlja i Palmotići
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Pogledaj Humska zemlja i Pavao I. Šubić Bribirski
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Humska zemlja i Pelješac
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Humska zemlja i Petar Krešimir IV.
Piva (župa)
Piva, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Piva (župa)
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Pogledaj Humska zemlja i Počitelj (Čapljina, BiH)
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Pogledaj Humska zemlja i Podrinje
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Pogledaj Humska zemlja i Pokrštenje Hrvata
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Pogledaj Humska zemlja i Popis dukljanskih vladara
Povelje bana Mateja Ninoslava
Istraživanje o etnodruštvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suočava se s teškoćama već pri tumačenju narodnosnih izričaja u bosanskim ćirilskim ispravama 13.
Pogledaj Humska zemlja i Povelje bana Mateja Ninoslava
Povelje dukljanskih vladara
Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.
Pogledaj Humska zemlja i Povelje dukljanskih vladara
Povijest Bosne i Hercegovine
Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.
Pogledaj Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Pogledaj Humska zemlja i Povijest crnogorskoga jezika
Povijest Hercegovine
Povijest Hercegovine seže od dolaska Slavena do danas.
Pogledaj Humska zemlja i Povijest Hercegovine
Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Pogledaj Humska zemlja i Povijest Srbije
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina)
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Pogledaj Humska zemlja i Prva stoljeća Hrvatske
Radič Sanković
Radič Sanković (1379. – 1404.)., pripadnik srednjovjekovne humske velikaške obitelji Sankovića.
Pogledaj Humska zemlja i Radič Sanković
Rama (župa)
Rama, srednjovjekovna ramska (između Huma i Bosne) župa.
Pogledaj Humska zemlja i Rama (župa)
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Ravno
Razvoj hrvatskih narječja
Pri doseljenju, Hrvati, kao i drugi slaveni,vjerojatno govore dijalektima slavenskog jezika.
Pogledaj Humska zemlja i Razvoj hrvatskih narječja
Samuilovo Carstvo
Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilova država Samuilovo carstvo (znano još i kao Bugarsko, Zapadnobugarsko ili Makedonsko Carstvo iz 976. – 1018.) je efemerna državna tvorevina koja je nastala ustankom četvorice komitopula (sinova komite/kneza Nikole) prvog, u nizu od tri, slavenska ustanka protiv Bizanta, prvi 969.
Pogledaj Humska zemlja i Samuilovo Carstvo
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Pogledaj Humska zemlja i Sandalj Hranić Kosača
Sanko Miltjenović
Sanko Miltjenović (1335. – 1372.), pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića, osnivač obitelji.
Pogledaj Humska zemlja i Sanko Miltjenović
Sankovići
Grb obitelji Sankovića Sankovići su bili humska velikaška obitelj u srednjovjekovnoj banovini Bosni čiji su se posjedi nalazili na istočnoj, lijevoj strani rijeke Neretve duž široke linije od Konjica do mora i u njezinom gornjem toku, s obje strane Neretve.
Pogledaj Humska zemlja i Sankovići
Silvester, knez Duklje
Silvester je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom 9. stoljeća.
Pogledaj Humska zemlja i Silvester, knez Duklje
Sklavinija
Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.
Pogledaj Humska zemlja i Sklavinija
Sokol (Međurječje)
Sokol, Sokolgrad, Soko grad je bio grad-utvrda na sutoci Pive i Tare iz koje nastaje Drina, kod Šćepan Polja, općina Plužine, Crna Gora.
Pogledaj Humska zemlja i Sokol (Međurječje)
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Pogledaj Humska zemlja i Splitski crkveni sabori
Splitsko-trogirski ratovi
Ugarski i hrvatski kralj Bela IV. (1235. – 1270.) Splitsko-trogirski ratovi, niz sukoba srednjovjekovnih komuna Splita i Trogira koji su se odvili u sredinom 13. stoljeća, nakon mongolske invazije na Kraljevinu Ugarsku i Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju.
Pogledaj Humska zemlja i Splitsko-trogirski ratovi
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Humska zemlja i Srbija
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Pogledaj Humska zemlja i Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Pogledaj Humska zemlja i Srednjovjekovna Srbija
Srpska književnost
Srpska književnost je književnost pisana na srpskome jeziku.
Pogledaj Humska zemlja i Srpska književnost
Srpsko Kraljevstvo
Srpsko Kraljevstvo bila je feudalna država koja se pod Stefanom Nemanjićem (veliki župan 1196. — 1217., kralj 1217. — 1228.). Razvila se iz Raške 1217.
Pogledaj Humska zemlja i Srpsko Kraljevstvo
Stanak
Stanak je često korišteno ime za zbor plemstva u srednjovjekovnoj Bosni.
Pogledaj Humska zemlja i Stanak
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Pogledaj Humska zemlja i Starohrvatska kruna
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Pogledaj Humska zemlja i Starohrvatska umjetnost
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Pogledaj Humska zemlja i Starohrvatske županije
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Pogledaj Humska zemlja i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Pogledaj Humska zemlja i Stećak
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Pogledaj Humska zemlja i Stefan Nemanja
Stefan Radoslav
Stefan Radoslav (srpska ćirilica: Стефан Радослав) (o. 1192. – nakon 1235.) bio je kralj Srbije 1228.
Pogledaj Humska zemlja i Stefan Radoslav
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepan Držislav
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepan II. Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepan Vukčić Kosača
Stjepangrad
Stjepangrad, Blagajska utvrda ili Bona je srednjovjekovna utvrda antičkih korijena u Hercegovini, kod Blagaja.
Pogledaj Humska zemlja i Stjepangrad
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Pogledaj Humska zemlja i Stolac (BiH)
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Humska zemlja i Ston
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Pogledaj Humska zemlja i Sveti Sava
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Humska zemlja i Travunija
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Humska zemlja i Trebinje
Trusina
* Trusina (župa), srednjovjekovna županija Humske zemlje.
Pogledaj Humska zemlja i Trusina
Trusina (župa)
Trusina je bila srednjovjekovna županija Humske zemlje.
Pogledaj Humska zemlja i Trusina (župa)
Tuđemir, knez Duklje
Tuđemir (ili Trpimir) je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom desetog stoljeća.
Pogledaj Humska zemlja i Tuđemir, knez Duklje
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Pogledaj Humska zemlja i Tvrtko I. Kotromanić
Umljanović
Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Humska zemlja i Umljanović
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Pogledaj Humska zemlja i Uskoplje
Uskoplje (župa)
kralja Tomislava (oko 928.) Uskoplje je srednjovjekovna županija u srednjoj Bosni.
Pogledaj Humska zemlja i Uskoplje (župa)
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Pogledaj Humska zemlja i Usora i Soli
Višeslavova krstionica
Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Humska zemlja i Višeslavova krstionica
Viševa
Viševa, srednjovjekovna humska župa.
Pogledaj Humska zemlja i Viševa
Vladislav Hercegović Kosača
Vladislav Hercegović Kosača (?, 1426. ili 1427. - ?, 1490.), bosanski knez i vojvoda, stariji sin hercega Stjepana Vukčića.
Pogledaj Humska zemlja i Vladislav Hercegović Kosača
Vlatko Vuković Kosača
Grb obitelji Kosača Vlatko (I.) Vuković Kosača (? - ?, prije 18. siječnja 1403.), vojvoda iz velikaške obitelji Kosača.
Pogledaj Humska zemlja i Vlatko Vuković Kosača
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11.
Pogledaj Humska zemlja i Vojislav
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Pogledaj Humska zemlja i Vrhbosna
Vukašin Mrnjavčević
Prikaz Vukašina, Psača Vukašin Mrnjavčević (ćirilica Вукашин Мрњавчевић) (o. 1320. — 26. rujna 1371.) bio je srpski plemić koji je postao kralj Srbije te je bio suvladar cara Stefana Uroša V., koji je bio pripadnik dinastije Nemanjić.
Pogledaj Humska zemlja i Vukašin Mrnjavčević
Zavida
Zavida (srpska ćirilica: Завида) — poznat i kao Beli Uroš (Бели Урош) — bio je srpski plemić koji je živio u 12.
Pogledaj Humska zemlja i Zavida
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Pogledaj Humska zemlja i Završje, BiH
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Pogledaj Humska zemlja i Zdeslav
Također poznat kao Hum (država), Zahumlje.