Brže od pregledniku!
181 odnosi: Ali-paša Rizvanbegović, Anton s Padove, Arapsko-bizantski ratovi, Arpadovići, Štokavsko narječje, Šubići, Žaba (župa), Žabe (razdvojba), Županija Zapadnohercegovačka, Časlav Klonimirović, Beljak Sanković, Bišće, Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042., Bitka kod Bliske, Blagaj (Mostar, BiH), Bodin, Bokelji, Bosanska Banovina, Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Brštanik, Brotnjo, Crkva (razdvojba), Crkva bosanska, Crkva sv. Mihajla kod Stona, Crkva u Paniku, Crvena Hrvatska, Dalmacija (rimska provincija), Desa Vukanović, Dolnji kraji, Dominik Mandić, Državni sabor (Srbija), Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini, Dubrave, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka regija, Dubrovačka Republika, Dubrovački srbokatolički pokret, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine, Gacko (župa), Glavateci, Gradihna, dukljanski kralj, Grškovićev odlomak apostola, Hercegovina, Historia Salonitana, Hrvatska ćirilica, ..., Hrvatska povijest, Hrvatska srednjovjekovna književnost, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, Hrvatske zemlje, Hrvatski herceg, Hrvatski kraljevi (serija), Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-bugarski ratovi, Hrvatsko-mletački ratovi, Hum, Hvalimir, knez Duklje, Imota, Istočna Hercegovina, Istočnohumski dijalekt, Ivan Nelipčić, Ivan Skilica, Ivaniš Vlatković, Jelena Gruba, Karlo I. Robert, Katarina Kosača-Kotromanić, Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine, Kneževići (plemstvo), Kneževina Srbija (srednji vijek), Komarnica (župa), Konstantin Nelipčić, Korčula, Korčula (grad), Kotromanići, Kraljeva zemlja, Križevac (Stolac, BiH), Kulin (ban), Leljiva (grb), Livno, Ljetopis popa Dukljanina, Luka (župa), Makedonci, Matej Ninoslav, Matija Divković, Miha Madijev, Mihajlo Višević, Miltjen Draživojević, Miroslavljevo evanđelje, Mladen I. Šubić Bribirski, Mljet (općina), Morača (župa), Morača (razdvojba), Morine (visoravan u BiH), Mostar, Muncimir, Nekropola Biskup, Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona), Neretvanska kneževina, Nevesinje, Nevesinje (župa), O upravljanju Carstvom, Onogošt (župa), Orašac (Dubrovnik), Palmotići, Pavao I. Šubić Bribirski, Pelješac, Petar Krešimir IV., Piva (župa), Počitelj (Čapljina, BiH), Podrinje, Pokrštenje Hrvata, Popis dukljanskih vladara, Povelje bana Mateja Ninoslava, Povelje dukljanskih vladara, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest crnogorskoga jezika, Povijest Hercegovine, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Povijest Srbije, Primorska Hrvatska (kneževina), Prva stoljeća Hrvatske, Radič Sanković, Rama (župa), Ravno, Razvoj hrvatskih narječja, Samuilovo Carstvo, Sandalj Hranić Kosača, Sanko Miltjenović, Sankovići, Silvester, knez Duklje, Sklavinija, Sokol (Međurječje), Splitski crkveni sabori, Splitsko-trogirski ratovi, Srbija, Srednjovjekovna hrvatska država, Srednjovjekovna Srbija, Srpska književnost, Srpsko Kraljevstvo, Stanak, Starohrvatska kruna, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske županije, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stećak, Stefan Nemanja, Stefan Radoslav, Stjepan Držislav, Stjepan I., kralj Hrvatske, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Tomaš Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Stjepangrad, Stolac (BiH), Ston, Sveti Sava, Travunija, Trebinje, Trusina, Trusina (župa), Tuđemir, knez Duklje, Tvrtko I. Kotromanić, Umljanović, Uskoplje, Uskoplje (župa), Usora i Soli, Višeslavova krstionica, Viševa, Vladislav Hercegović Kosača, Vlatko Vuković Kosača, Vojislav, Vrhbosna, Vukašin Mrnjavčević, Zavida, Završje, BiH, Zdeslav. Proširite indeks (131 više) »
Ali-paša Rizvanbegović
Ali-paša Rizvanbegović (Stočević) (Stolac, 1783. - Banja Luka 1851.) bio je hercegovački paša, stolački kapetan i vakif iz bošnjačke obitelji Rizvanbegović.
Novi!!: Humska zemlja i Ali-paša Rizvanbegović · Vidi više »
Anton s Padove
Meštar Anton s Padove (Kašćerga, djeluje od 1529. do 1537.), hrvatski je slikar.
Novi!!: Humska zemlja i Anton s Padove · Vidi više »
Arapsko-bizantski ratovi
Arapsko-bizantski ratovi je naziv za niz ratova između Bizanta i arapskih država.
Novi!!: Humska zemlja i Arapsko-bizantski ratovi · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Humska zemlja i Arpadovići · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Humska zemlja i Štokavsko narječje · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Humska zemlja i Šubići · Vidi više »
Žaba (župa)
Planina Žaba (u pozadini Kule Norinske i Krvavca) Žaba (još i Zažablje te Žapsko) je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje.
Novi!!: Humska zemlja i Žaba (župa) · Vidi više »
Žabe (razdvojba)
* Žabe, red iz razreda vodozemaca.
Novi!!: Humska zemlja i Žabe (razdvojba) · Vidi više »
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »
Časlav Klonimirović
location.
Novi!!: Humska zemlja i Časlav Klonimirović · Vidi više »
Beljak Sanković
Beljak Sanković (1363. – 1392.)., pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića Sanković (pristupljeno 14. srpnja 2019.) Sin je Sanka Miltjenovića, brat Radiča, Budelje, Sančina i Dragane.
Novi!!: Humska zemlja i Beljak Sanković · Vidi više »
Bišće
Bišće je bila zahumska rimokatolička župa i dvorac u srednjem vijeku.
Novi!!: Humska zemlja i Bišće · Vidi više »
Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Knez Vojislav, predvodio Dukljane u pobjedi nad Bizantincima i njihovim vazalima Bitka kod Bara, Barska bitka ili Tuđemilska bitka se odigrala 6. na 7. listopada 1042. na lokalitetu današnjega sela Tuđemili kod Bara (Crna Gora) između dukljanske vojske, koju je predvodio knez Vojislav, te bizantske vojske pod zapovjedništvom Kursilija iz Drača (Albanija).
Novi!!: Humska zemlja i Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042. · Vidi više »
Bitka kod Bliske
Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika.
Novi!!: Humska zemlja i Bitka kod Bliske · Vidi više »
Blagaj (Mostar, BiH)
Blagaj je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Blagaj (Mostar, BiH) · Vidi više »
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Bodin · Vidi više »
Bokelji
Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.
Novi!!: Humska zemlja i Bokelji · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Humska zemlja i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu
Stećci (Radimlja kod Stoca) Hrvojev misal Oton Iveković: Krunidba kralja Tomislava Povelja Kulina Bana Grb Kotromanića U VII. stoljeću Slaveni naseljavaju područje sadašnje Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Novi!!: Humska zemlja i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Humska zemlja i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Brštanik
Ostatci Brštanika Brštanik je srednjovjekovni grad na lijevoj obali Neretve, pored grada Opuzena.
Novi!!: Humska zemlja i Brštanik · Vidi više »
Brotnjo
Visoravan Brotnjo Područje današnje općine Čitluk, odnosno Brotnja, prvi put u povijesti spominje se 1306./07.
Novi!!: Humska zemlja i Brotnjo · Vidi više »
Crkva (razdvojba)
Izraz crkva je višeznačan.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva (razdvojba) · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva bosanska · Vidi više »
Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva sv.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva sv. Mihajla kod Stona · Vidi više »
Crkva u Paniku
Crkva neznana titulara je starohrvatska crkva u selu Panik na desnoj obali Bilećkog jezera.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva u Paniku · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Humska zemlja i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Humska zemlja i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Desa Vukanović
Stjepan IV. Desa Vukanović (12. st.) bio je raški plemić i veliki knez, a moguće je da je imao titulu „vojvoda Duklje, Travunje i Zahumlja”.
Novi!!: Humska zemlja i Desa Vukanović · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Humska zemlja i Dolnji kraji · Vidi više »
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Novi!!: Humska zemlja i Dominik Mandić · Vidi više »
Državni sabor (Srbija)
Državni sabor ili zbor (ćirilično: srpski: Државни сабор, збор; staroslavenski, srpskoslavenski: сьборь i сборь, Sabor zemlje srpske) je bio najviši organ središnje vlasti u srednjovjekovnoj srpskoj državi poslije vladara.
Novi!!: Humska zemlja i Državni sabor (Srbija) · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini
Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Dubrave
Hrvatska.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrave · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovačka regija
Dubrovačka regija je povijesna regija koja se donekle poklapa s Dubrovačko-neretvanskom županijom čije stanovništvo dijeli jezična, kulturna i društvena obilježja.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovačka regija · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovački srbokatolički pokret
Spomenik srbokatoliku Baltazaru Bogišiću u Cavtatu Pokret Srba katolika javlja se u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovački srbokatolički pokret · Vidi više »
Dukljanska crkva
Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Humska zemlja i Dukljanska crkva · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Humska zemlja i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga) · Vidi više »
Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o etnologiji Hrvata Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Gacko (župa)
Gacko, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Gacko (župa) · Vidi više »
Glavateci
Glavateci, srednjovjekovni humski vlastelinski rod.
Novi!!: Humska zemlja i Glavateci · Vidi više »
Gradihna, dukljanski kralj
Gradihna na crnogor. ćiril. Градихна (spominje se i kao Gradinja), dukljanski kralj, iz dinastije Vojislavljevića, vladao oko 1131. do 1142. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Gradihna, dukljanski kralj · Vidi više »
Grškovićev odlomak apostola
'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.
Novi!!: Humska zemlja i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Hercegovina · Vidi više »
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Historia Salonitana · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska srednjovjekovna književnost
Hrvatska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od početaka pismenosti u 8.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska srednjovjekovna književnost · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini
Nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke, na izboru Top model svijeta 2004. u Kini, u konkurenciji nošnji iz 60 zemalja osvojila je prvu nagradu i proglašena najljepšom nošnjom Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda u toj zemlji, s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Hrvatske zemlje
Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatske zemlje · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatski kraljevi (serija) · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-bugarski ratovi bili su serija oružanih sukoba u 9.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatsko-bugarski ratovi · Vidi više »
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatsko-mletački ratovi · Vidi više »
Hum
Hum je sinonim s pojmovima omanje brdo, brežuljak, glavica,Natuknice "brdo" i "brežuljak", Ljiljana Šarić / Wiebke Wittschen, "Rječnik sinonima hrvatskoga jezika", str.
Novi!!: Humska zemlja i Hum · Vidi više »
Hvalimir, knez Duklje
Hvalimir je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom desetog stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Hvalimir, knez Duklje · Vidi više »
Imota
Imota je naziv starohrvatske županije, kako se pojavljuje u spisu De administrando imperio.
Novi!!: Humska zemlja i Imota · Vidi više »
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Istočna Hercegovina · Vidi više »
Istočnohumski dijalekt
Istočnohumski dijalekt naziv je za pretpostaljeni izumrli dijalekt štokavskog narječja.
Novi!!: Humska zemlja i Istočnohumski dijalekt · Vidi više »
Ivan Nelipčić
Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Novi!!: Humska zemlja i Ivan Nelipčić · Vidi više »
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Novi!!: Humska zemlja i Ivan Skilica · Vidi više »
Ivaniš Vlatković
Ivaniš Vlatković (u. 1473.), hrvatski ratnik i diplomat iz plemenitaške obitelji Vlatkovića.
Novi!!: Humska zemlja i Ivaniš Vlatković · Vidi više »
Jelena Gruba
Jelena Gruba (1345. – poslije 18. ožujka 1399.), bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja Dabiše od 1391.
Novi!!: Humska zemlja i Jelena Gruba · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Humska zemlja i Karlo I. Robert · Vidi više »
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Novi!!: Humska zemlja i Katarina Kosača-Kotromanić · Vidi više »
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Novi!!: Humska zemlja i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Kneževići (plemstvo)
Kneževići, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom s područja srednjovjekovnog Broćna u Hercegovini, koja se u povijesnim dokumentima prvi put pojavljuje na tom području u 15. stoljeću, a kasnije u zapadnijim i sjevernijim krajevima Hrvatske.
Novi!!: Humska zemlja i Kneževići (plemstvo) · Vidi više »
Kneževina Srbija (srednji vijek)
Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe.
Novi!!: Humska zemlja i Kneževina Srbija (srednji vijek) · Vidi više »
Komarnica (župa)
Komarnica, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Komarnica (župa) · Vidi više »
Konstantin Nelipčić
Konstantin Nelipčić († o. 1347.), hrvatski velikaš podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Novi!!: Humska zemlja i Konstantin Nelipčić · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Humska zemlja i Korčula · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Korčula (grad) · Vidi više »
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Novi!!: Humska zemlja i Kotromanići · Vidi više »
Kraljeva zemlja
Kraljeva zemlja (tur. Vilayet-i Kiral), Kraljevina, ime je koje su Osmanlije nadjenuli za posjede Kotromanića, nakon što su ih osvojili, a kasnije se ime i proširilo.
Novi!!: Humska zemlja i Kraljeva zemlja · Vidi više »
Križevac (Stolac, BiH)
Križevac je brdo u središtu grada Stoca.
Novi!!: Humska zemlja i Križevac (Stolac, BiH) · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Humska zemlja i Kulin (ban) · Vidi više »
Leljiva (grb)
Leljiva (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.
Novi!!: Humska zemlja i Leljiva (grb) · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Livno · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Luka (župa)
Luka je bila srednjovjekovna župa Humske zemlje.
Novi!!: Humska zemlja i Luka (župa) · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Humska zemlja i Makedonci · Vidi više »
Matej Ninoslav
Matej Ninoslav (– 1250.), bosanski ban od 1232.
Novi!!: Humska zemlja i Matej Ninoslav · Vidi više »
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Matija Divković · Vidi više »
Miha Madijev
Miha Madijev de Barbezanis (Split, oko 1280. – Split, oko 1338.), splitski povjesničar i kroničar iz ugledna plemićkog roda.
Novi!!: Humska zemlja i Miha Madijev · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Humska zemlja i Mihajlo Višević · Vidi više »
Miltjen Draživojević
Miltjen Draživojević (1322. – 1343.), pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića.
Novi!!: Humska zemlja i Miltjen Draživojević · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Humska zemlja i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Mladen I. Šubić Bribirski
Mladen I. Šubić Bribirski (o. 1255. – 1304.), trogirski načelnik od 1276.
Novi!!: Humska zemlja i Mladen I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mljet (općina)
Mljet je općina u Hrvatskoj, koja teritorijalno pokriva područje čitavog otoka Mljeta.
Novi!!: Humska zemlja i Mljet (općina) · Vidi više »
Morača (župa)
Morača, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Morača (župa) · Vidi više »
Morača (razdvojba)
* Morača, rijeka u Crnoj Gori.
Novi!!: Humska zemlja i Morača (razdvojba) · Vidi više »
Morine (visoravan u BiH)
Gorska visoravan Morine 24. kolovoza 2008. Morine je krška gorska visoravan u Gornjoj Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Morine (visoravan u BiH) · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Mostar · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Humska zemlja i Muncimir · Vidi više »
Nekropola Biskup
Nekropola Biskup, naselje Glavatičevo, općina Konjic, nalazi se na popisu id 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Nekropola Biskup · Vidi više »
Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona)
Prva sezona srbijanske povijesno-dramske televizijske serije Nemanjići – rađanje kraljevine emitirana je od 17. veljače do 6. svibnja 2018. na mreži RTS 1.
Novi!!: Humska zemlja i Nemanjići – rađanje kraljevine (1. sezona) · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Humska zemlja i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Nevesinje · Vidi više »
Nevesinje (župa)
Nevesinje, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Nevesinje (župa) · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Humska zemlja i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Onogošt (župa)
Onogošt, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Onogošt (župa) · Vidi više »
Orašac (Dubrovnik)
Orašac je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.
Novi!!: Humska zemlja i Orašac (Dubrovnik) · Vidi više »
Palmotići
Palmotići (tal.: Palmotta), hrvatska plemićka obitelj, jedna od najistaknutijih starih patricijskih obitelji iz Dubrovačke Republike.
Novi!!: Humska zemlja i Palmotići · Vidi više »
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Novi!!: Humska zemlja i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Pelješac · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Humska zemlja i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Piva (župa)
Piva, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Piva (župa) · Vidi više »
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Počitelj (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Humska zemlja i Podrinje · Vidi više »
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Novi!!: Humska zemlja i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Novi!!: Humska zemlja i Popis dukljanskih vladara · Vidi više »
Povelje bana Mateja Ninoslava
Istraživanje o etnodruštvenom razvoju srednjovjekovne Bosne suočava se s teškoćama već pri tumačenju narodnosnih izričaja u bosanskim ćirilskim ispravama 13.
Novi!!: Humska zemlja i Povelje bana Mateja Ninoslava · Vidi više »
Povelje dukljanskih vladara
Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.
Novi!!: Humska zemlja i Povelje dukljanskih vladara · Vidi više »
Povijest Bosne i Hercegovine
Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.
Novi!!: Humska zemlja i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Novi!!: Humska zemlja i Povijest crnogorskoga jezika · Vidi više »
Povijest Hercegovine
Povijest Hercegovine seže od dolaska Slavena do danas.
Novi!!: Humska zemlja i Povijest Hercegovine · Vidi više »
Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Novi!!: Humska zemlja i Povijest Srbije · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Novi!!: Humska zemlja i Prva stoljeća Hrvatske · Vidi više »
Radič Sanković
Radič Sanković (1379. – 1404.)., pripadnik srednjovjekovne humske velikaške obitelji Sankovića.
Novi!!: Humska zemlja i Radič Sanković · Vidi više »
Rama (župa)
Rama, srednjovjekovna ramska (između Huma i Bosne) župa.
Novi!!: Humska zemlja i Rama (župa) · Vidi više »
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Ravno · Vidi više »
Razvoj hrvatskih narječja
Pri doseljenju, Hrvati, kao i drugi slaveni,vjerojatno govore dijalektima slavenskog jezika.
Novi!!: Humska zemlja i Razvoj hrvatskih narječja · Vidi više »
Samuilovo Carstvo
Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilova država Samuilovo carstvo (znano još i kao Bugarsko, Zapadnobugarsko ili Makedonsko Carstvo iz 976. – 1018.) je efemerna državna tvorevina koja je nastala ustankom četvorice komitopula (sinova komite/kneza Nikole) prvog, u nizu od tri, slavenska ustanka protiv Bizanta, prvi 969.
Novi!!: Humska zemlja i Samuilovo Carstvo · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Humska zemlja i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Sanko Miltjenović
Sanko Miltjenović (1335. – 1372.), pripadnik humske velikaške obitelji Sankovića, osnivač obitelji.
Novi!!: Humska zemlja i Sanko Miltjenović · Vidi više »
Sankovići
Grb obitelji Sankovića Sankovići su bili humska velikaška obitelj u srednjovjekovnoj banovini Bosni čiji su se posjedi nalazili na istočnoj, lijevoj strani rijeke Neretve duž široke linije od Konjica do mora i u njezinom gornjem toku, s obje strane Neretve.
Novi!!: Humska zemlja i Sankovići · Vidi više »
Silvester, knez Duklje
Silvester je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom 9. stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Silvester, knez Duklje · Vidi više »
Sklavinija
Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.
Novi!!: Humska zemlja i Sklavinija · Vidi više »
Sokol (Međurječje)
Sokol, Sokolgrad, Soko grad je bio grad-utvrda na sutoci Pive i Tare iz koje nastaje Drina, kod Šćepan Polja, općina Plužine, Crna Gora.
Novi!!: Humska zemlja i Sokol (Međurječje) · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Humska zemlja i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Splitsko-trogirski ratovi
Ugarski i hrvatski kralj Bela IV. (1235. – 1270.) Splitsko-trogirski ratovi, niz sukoba srednjovjekovnih komuna Splita i Trogira koji su se odvili u sredinom 13. stoljeća, nakon mongolske invazije na Kraljevinu Ugarsku i Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju.
Novi!!: Humska zemlja i Splitsko-trogirski ratovi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Humska zemlja i Srbija · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Humska zemlja i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Humska zemlja i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Srpska književnost
Srpska književnost je književnost pisana na srpskome jeziku.
Novi!!: Humska zemlja i Srpska književnost · Vidi više »
Srpsko Kraljevstvo
Srpsko Kraljevstvo bila je feudalna država koja se pod Stefanom Nemanjićem (veliki župan 1196. — 1217., kralj 1217. — 1228.). Razvila se iz Raške 1217.
Novi!!: Humska zemlja i Srpsko Kraljevstvo · Vidi više »
Stanak
Stanak je često korišteno ime za zbor plemstva u srednjovjekovnoj Bosni.
Novi!!: Humska zemlja i Stanak · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Starohrvatske županije
Starohrvatske županije predstavljaju najstariju poznatu teritorijalnu podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatske županije · Vidi više »
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Humska zemlja i Stećak · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Humska zemlja i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Radoslav
Stefan Radoslav (srpska ćirilica: Стефан Радослав) (o. 1192. – nakon 1235.) bio je kralj Srbije 1228.
Novi!!: Humska zemlja i Stefan Radoslav · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Držislav · Vidi više »
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan I., kralj Hrvatske · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Tomaš Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Stjepangrad
Stjepangrad, Blagajska utvrda ili Bona je srednjovjekovna utvrda antičkih korijena u Hercegovini, kod Blagaja.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepangrad · Vidi više »
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Humska zemlja i Stolac (BiH) · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Ston · Vidi više »
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Novi!!: Humska zemlja i Sveti Sava · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Travunija · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Trebinje · Vidi više »
Trusina
* Trusina (župa), srednjovjekovna županija Humske zemlje.
Novi!!: Humska zemlja i Trusina · Vidi više »
Trusina (župa)
Trusina je bila srednjovjekovna županija Humske zemlje.
Novi!!: Humska zemlja i Trusina (župa) · Vidi više »
Tuđemir, knez Duklje
Tuđemir (ili Trpimir) je bio knez Duklje, Travunije i Zahumlja tijekom desetog stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Tuđemir, knez Duklje · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Humska zemlja i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Umljanović
Umljanovići (njemački: Zamelin, talijanski: Umliane, Umiglianovich) naselje su u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Umljanović · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Humska zemlja i Uskoplje · Vidi više »
Uskoplje (župa)
kralja Tomislava (oko 928.) Uskoplje je srednjovjekovna županija u srednjoj Bosni.
Novi!!: Humska zemlja i Uskoplje (župa) · Vidi više »
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Novi!!: Humska zemlja i Usora i Soli · Vidi više »
Višeslavova krstionica
Krstionica kneza Višeslava Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, to je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Humska zemlja i Višeslavova krstionica · Vidi više »
Viševa
Viševa, srednjovjekovna humska župa.
Novi!!: Humska zemlja i Viševa · Vidi više »
Vladislav Hercegović Kosača
Vladislav Hercegović Kosača (?, 1426. ili 1427. - ?, 1490.), bosanski knez i vojvoda, stariji sin hercega Stjepana Vukčića.
Novi!!: Humska zemlja i Vladislav Hercegović Kosača · Vidi više »
Vlatko Vuković Kosača
Grb obitelji Kosača Vlatko (I.) Vuković Kosača (? - ?, prije 18. siječnja 1403.), vojvoda iz velikaške obitelji Kosača.
Novi!!: Humska zemlja i Vlatko Vuković Kosača · Vidi više »
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Novi!!: Humska zemlja i Vojislav · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Humska zemlja i Vrhbosna · Vidi više »
Vukašin Mrnjavčević
Prikaz Vukašina, Psača Vukašin Mrnjavčević (ćirilica Вукашин Мрњавчевић) (o. 1320. — 26. rujna 1371.) bio je srpski plemić koji je postao kralj Srbije te je bio suvladar cara Stefana Uroša V., koji je bio pripadnik dinastije Nemanjić.
Novi!!: Humska zemlja i Vukašin Mrnjavčević · Vidi više »
Zavida
Zavida (srpska ćirilica: Завида) — poznat i kao Beli Uroš (Бели Урош) — bio je srpski plemić koji je živio u 12.
Novi!!: Humska zemlja i Zavida · Vidi više »
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Novi!!: Humska zemlja i Završje, BiH · Vidi više »
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Novi!!: Humska zemlja i Zdeslav · Vidi više »
