Brže od pregledniku!
48 odnosi: Łódź, Bjelorusi, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Brjansk, Crvena armija, Drugi svjetski rat, Estonija, Fizika, Komunizam, Mahiloŭ, Matematika, Minsk, Nacionalizam, Nacionalsocijalizam, New Jersey, Nijemci, Oktobarska revolucija, Poljska, Poljski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Sluck, Smolensk, Sovjetski Savez, Treći Reich, Veljačka revolucija u Rusiji, Vilnius, Zapadna Njemačka, 17. listopada, 1887., 1908., 1911., 1917., 1920., 1924., 1926., 1928., 1936., 1939., 1941., 1943., 1944., 1945., 1956., 1976., 25. listopada.
Łódź
Łódź (jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Łódź · Vidi više »
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Bjelorusi · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Bjelorusija · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Brjansk
Brjansk (ruski:Брянск) je grad u Rusiji, 379 km jugozapadno od Moskve.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Brjansk · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Crvena armija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Estonija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Fizika · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Komunizam · Vidi više »
Mahiloŭ
Mahiloŭ(bjeloruski: Магілёў, ruski: Могилёв, čit Mogiljov) je grad u istočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom upravno središte Mogilevske oblasti.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Mahiloŭ · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Matematika · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Minsk · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Nacionalizam · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
New Jersey
New Jersey je savezna država koja pripada srednjoatlantskoj i sjeveroistočnoj regiji SAD-a. Na sjeveru graniči s državom New York, na jugozapadu s državom Delaware, na zapadu s Pennsylvanijom, a na istoku izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i New Jersey · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Nijemci · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Poljski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sluck
Sluck (bjeloruski: Слуцк) je grad u Bjelorusiji udaljen oko 100 km južno od glavnog grada Minska.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Sluck · Vidi više »
Smolensk
Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Smolensk · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Sovjetski Savez · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Treći Reich · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Vilnius · Vidi više »
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i Zapadna Njemačka · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 17. listopada · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1887. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1920. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1928. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1945. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1956. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 1976. · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Radasłaŭ Astroŭski i 25. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Radaslau Astrouski, Radoslaw Ostrowski, Radosław Ostrowski.
