Brže od pregledniku!
28 odnosi: Ante Selak, Šibenik, Božo Biškupić, Crnogorska pravoslavna Crkva, Germogen Maksimov, Grčka pravoslavna Crkva, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatski sabor, Ivo Josipović, Joco Cvijanović, Komunizam, Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija, Patrijarh, Pravoslavlje, Rumunjska pravoslavna Crkva, Samostalna demokratska srpska stranka, Spiridon Mifka, Srpska narodna stranka, Srpska pravoslavna Crkva, Statut, Vlada Republike Hrvatske, 10. rujna, 1945., 2001., 2010., 2011..
Ante Selak
Dr.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Ante Selak · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Šibenik · Vidi više »
Božo Biškupić
Božo Biškupić (Mala Mlaka nedaleko Zagreba, 26. travnja 1938.), hrvatski političar, pravnik, muzeolog.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Božo Biškupić · Vidi više »
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Germogen Maksimov
Germogen (rođen Grigorij Ivanovič Maksimov; stanjica Nagavska, Vtoroj Donskoj Orkrug, Oblast Vojska Donskogo, 10. siječnja 1861. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je mitropolit zagrebački.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Germogen Maksimov · Vidi više »
Grčka pravoslavna Crkva
Grčka pravoslavna Crkva (grč.Ορθόδοξη Εκκλησία της Ελλάδος) je autokefalna Pravoslavna Crkva koja je ima titulu arhiepiskopije.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Grčka pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska čista stranka prava
Hrvatska čista stranka prava (HČSP) je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Ivo Josipović · Vidi više »
Joco Cvijanović
Joco Cvijanović (Gornji Miholjac, 18. kolovoza 1888. – Zagreb, 30. lipnja 1945.), bio je operni pjevač i svećenik Hrvatske pravoslavne crkve.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Joco Cvijanović · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Komunizam · Vidi više »
Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija
Crkva sv. Sofije u Ohridu, prva sinodska crkva te povjesno sjedište Ohridske arhiepiskopije, prikazana na grbu crkve Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija ili Makedonska pravoslavna Crkva (MPC-OA, MPC; mak. Македонска православна црква – Охридска архиепископија ili Македонска православна црква), je kanonski priznata Crkva u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Makedonska pravoslavna Crkva – Ohridska arhiepiskopija · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Patrijarh · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Pravoslavlje · Vidi više »
Rumunjska pravoslavna Crkva
Grb Rumunjske patrijaršije Biskupije Rumunjske pravoslavne Crkve Rumunjska pravoslavna Crkva (rum. Biserica Ortodoxă Română) je pomjesna autokefalna Crkva, nalazi se na 7.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Rumunjska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Samostalna demokratska srpska stranka
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »
Spiridon Mifka
Spiridon Mifka (Samobor, 9. travnja 1902. – Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je sarajevski episkop.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Spiridon Mifka · Vidi više »
Srpska narodna stranka
Srpska narodna stranka (SNS) bila je politička stranka u Hrvatskoj koja je zastupala interese srpske manjine.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Srpska narodna stranka · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Statut · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i 10. rujna · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i 1945. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i 2001. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika i 2011. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Udruženje hrvatskih pravoslavnih vjernika.
