Brže od pregledniku!
41 odnosi: Astronomski satelit, Auguste Bravais, Augustin Jean Fresnel, Širenje valova, Čandrasekara Venkata Raman, Bozoni, Christiaan Huygens, Comptonov učinak, Dikroizam, Dominique François Arago, Duga, Elektromagnetsko zračenje, Eter (fizika), Foton, Fresnelova zrcala, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Huygensovo načelo, Interferencija valova, Jednostavno harmoničko gibanje, Jevgraf Stepanovič Fjodorov, Kemijski afinitet, Kristal, Kvantna mehanika, Leonid Isaakovič Mandeljštam, Lester Halbert Germer, Max Born, Max von Laue, Michelson-Morleyjev pokus, Načelo korespondencije, Neutronsko zračenje, Ogib, Optika, Polarizator, Polarizirana svjetlost, Ramanov učinak, Ramanova spektroskopija, René Just Haüy, Thomas Young, Tuneliranje, Valovi tvari, Werner Heisenberg.
Astronomski satelit
Suncu u kolovozu 2012., snimljene sa satelita za opažanje Sunca SDO (akronim za eng. ''Solar Dynamics Observatory''). Hubbleov svemirski teleskop. rendgenskog zračenja. svemirskim teleskopom Spitzer. Astronomski satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je svemirska letjelica u putanji (orbiti) oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela koje služe za astronomska opažanja, najčešće bilježenjem elektromagnetskih valova.
Novi!!: Valna teorija i Astronomski satelit · Vidi više »
Auguste Bravais
Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Auguste Bravais (Annonay, 23. kolovoza 1811. – Le Chesnay, 30. ožujka 1863.), francuski fizičar i mineralog.
Novi!!: Valna teorija i Auguste Bravais · Vidi više »
Augustin Jean Fresnel
Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »
Širenje valova
longitudinalnih valova u zraku. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. transverzalnog vala. moru. Prikaz valnih fronti svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. C. Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Totalna refleksija: promatramo lom zrake svjetlosti koja dolazi iz optički gušćeg sredstva, na primjer vode, i pada na graničnu plohu rjeđeg sredstva (na primjer zrak). Prikaz valnih fronti pri prijelazu svjetlosti iz gušćeg u rjeđe sredstvo. Širenje valova u prostoru, prema iskustvu, pokazuje da se od izvora šire valovi na sve strane sa stalnom (konstantnom) brzinom.
Novi!!: Valna teorija i Širenje valova · Vidi više »
Čandrasekara Venkata Raman
Spektar benzena koji su vrlo rano objavili Raman i Krishnan. Čandrasekara Venkata Raman (tamilski: சந்திரசேகர வெங்கடராமன; Tiručirapali, 7. studenog 1888. - Bangalore, 21. studenog 1970.), indijski fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Čandrasekara Venkata Raman · Vidi više »
Bozoni
Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.
Novi!!: Valna teorija i Bozoni · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Christiaan Huygens · Vidi više »
Comptonov učinak
valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.
Novi!!: Valna teorija i Comptonov učinak · Vidi više »
Dikroizam
Dikroizam kod staklenih ukrasa. Dikroizam: 1. upadna svjetlost, 2. vodoravne vibracije potpuno upijene (apsorbirane), 3. okomite vibracije djelomično upijene (apsorbirane), 4. pravocrtno (linearno) polarizirana prolazna svjetlost. Dikroizam (prema grč. δίχροος: dvobojan) je svojstvo nekih kristala da različito upijaju (apsorbiraju) svjetlost koja titra u različitim ravninama, pa time stvaraju polariziranu svjetlost.
Novi!!: Valna teorija i Dikroizam · Vidi više »
Dominique François Arago
Dominique François Arago (Estagel, 26. veljače 1786. – Pariz, 2. listopada 1853.), francuski fizičar, astronom i političar.
Novi!!: Valna teorija i Dominique François Arago · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: Valna teorija i Duga · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Valna teorija i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Eter (fizika)
širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.
Novi!!: Valna teorija i Eter (fizika) · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Valna teorija i Foton · Vidi više »
Fresnelova zrcala
Fresnelova leća ili Fresnelova zrcala se obično koriste na svjetlima svjetionika. valne prirode svjetlosti, a nju možemo izvesti pomoću takozvanih Fresnelovih zrcala. Fresnelova zrcala ili Fresnelova leća je leća velikoga vidnoga kuta, a male debljine.
Novi!!: Valna teorija i Fresnelova zrcala · Vidi više »
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Novi!!: Valna teorija i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »
Huygensovo načelo
Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Huygensovo načelo ili Huygensov princip je postavka koja izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.
Novi!!: Valna teorija i Huygensovo načelo · Vidi više »
Interferencija valova
Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.
Novi!!: Valna teorija i Interferencija valova · Vidi više »
Jednostavno harmoničko gibanje
opruge. harmoničkog titranja o vremenu je sinusoidalna. gravitacijske sile. Jednostavno harmoničko gibanje se pojavljuje kod harmoničkog oscilatora kojemu je na jednom kraju učvršćena opruga s tijelom mase m na drugom kraju.
Novi!!: Valna teorija i Jednostavno harmoničko gibanje · Vidi više »
Jevgraf Stepanovič Fjodorov
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Jevgraf Stepanovič Fjodorov (Orenburg, 22. prosinca 1853. – Petrograd, 21. svibnja 1919.), ruski mineralog i kristalograf.
Novi!!: Valna teorija i Jevgraf Stepanovič Fjodorov · Vidi više »
Kemijski afinitet
vode: ''μ''.
Novi!!: Valna teorija i Kemijski afinitet · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Valna teorija i Kristal · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Valna teorija i Kvantna mehanika · Vidi više »
Leonid Isaakovič Mandeljštam
Raman i Krishnan. nm. Leonid Isaakovič Mandeljštam (Mogilev, Bjelorusija, 4. svibnja 1879. – Moskva, 27. rujna 1944.), bjeloruski fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Leonid Isaakovič Mandeljštam · Vidi više »
Lester Halbert Germer
Lester Halbert Germer (Chicago, 10. listopada 1896. – Gardiner, New York, 3. listopada 1971.), američki fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Lester Halbert Germer · Vidi više »
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Valna teorija i Max Born · Vidi više »
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Max von Laue (Koblenz, 9. listopada 1879. - Berlin, 24. travnja 1960.), njemački fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Max von Laue · Vidi više »
Michelson-Morleyjev pokus
Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.
Novi!!: Valna teorija i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »
Načelo korespondencije
nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Načelo korespondencije je načelo koje povezuje novu i staru teoriju mehanike, posebno kvantnu i klasičnu mehaniku.
Novi!!: Valna teorija i Načelo korespondencije · Vidi više »
Neutronsko zračenje
alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva.
Novi!!: Valna teorija i Neutronsko zračenje · Vidi više »
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Novi!!: Valna teorija i Ogib · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Valna teorija i Optika · Vidi više »
Polarizator
Sunčeve svjetlosti (gore) i zato je moguće vidjeti osobu unutar vozila, dok bez polarizatora (dolje) to nije moguće. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalini. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Polarizator je optički sustav koji polarizira svjetlost.
Novi!!: Valna teorija i Polarizator · Vidi više »
Polarizirana svjetlost
Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. reflektirana) i lomljena zraka okomite. Polarizacija svjetlosti refleksijom. Titranje u upadajućoj zraci može biti u ravnini upadanja ili okomito na tu ravninu. zalaska Sunca. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Fresnelovih zrcala. Fresnelov ogib). Polarizirana svjetlost je ona vrsta svjetlosti kod koje elektromagnetski valovi titraju samo u jednoj ravnini.
Novi!!: Valna teorija i Polarizirana svjetlost · Vidi više »
Ramanov učinak
Raman i Krishnan. nm. date.
Novi!!: Valna teorija i Ramanov učinak · Vidi više »
Ramanova spektroskopija
Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije. Raman i Krishnan. Ramanova spektroskopija (po indijskom fizičaru Č. V. Ramanu) je tehnika ispitivanja energetskih stanja molekula u otopinama i energije veza u kristalima, temeljena na Ramanovu efektu.
Novi!!: Valna teorija i Ramanova spektroskopija · Vidi više »
René Just Haüy
Kristal kvarca. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. René Just Haüy (Saint-Just-en-Chaussée, Oise, 28. veljače 1743. – Pariz, 1. lipnja 1822.Alfred Lacroix, « », Bulletin de la Société française de Minéralogie, vol. 67 « La célébration du deuxième centenaire de la naissance de l'abbé Haüy », nos 1-6, 1944, p. 15-226. (DOI)), francuski mineralog i kristalograf.
Novi!!: Valna teorija i René Just Haüy · Vidi više »
Thomas Young
Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.
Novi!!: Valna teorija i Thomas Young · Vidi više »
Tuneliranje
tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.
Novi!!: Valna teorija i Tuneliranje · Vidi više »
Valovi tvari
čestice i kao valovi (dualizam). Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. kristalne strukture. nuklearnog udarnog presjeka. Prikaz valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Interferencijski uzorak u elektronskoj difrakcijskoj cijevi kao dokaz valnog karaktera elektrona. Interferencija elektrona na dvostrukom prorezu (Claus Jönsson). Valovi tvari ili valovi materije su kvantnomehanički valovi iznimno kratkih valnih duljina koji se uočavaju jedino u krajnjim (ekstremnim) uvjetima pokusa kada tvar uz čestična pokazuje i valna svojstva (dualizam).
Novi!!: Valna teorija i Valovi tvari · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: Valna teorija i Werner Heisenberg · Vidi više »
