Brže od pregledniku!
67 odnosi: Akademizam, Aleksandar Nevski, Astronomija, Crvena armija, Filozofija, Freska, Galerija Tretjakov, Historicizam, Ikona, Ilja Jefimovič Rjepin, Impresionizam, Italija, Ivan IV., ruski car, Ivan Kramskoj, Kijevska Rus', Kirov, Kirovska oblast, Kuća-muzej V.M. Vasnjecova, Kumani, Kupa, London, Mitologija, Moskva, Nikolaj Rimski-Korsakov, Oktobarska revolucija, Pariz, Povijest, Prirodne znanosti, Realizam (likovna umjetnost), Romantizam, Rusija, Sankt-Peterburg, Scenografija, Slikarstvo, Snjeguljica i sedam patuljaka, Socrealizam, Sovjetski Savez, Svjetska izložba, Umjetnost, Vitez na raskršću, 15. svibnja, 1848., 1867., 1870., 1872., 1873., 1874., 1876., 1877., 1878., ..., 1879., 1880., 1881., 1882., 1884., 1885., 1889., 1894., 1897., 1898., 1904., 1906., 1911., 1917., 1926., 1978., 23. lipnja. Proširite indeks (17 više) »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Akademizam · Vidi više »
Aleksandar Nevski
Ikona Aleksandra Nevskoga Aleksandar Nevski (Pereslavl-Zaleski, 30. svibnja 1220. – Gorodec, 14. studenog 1263.) - (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский) - veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Aleksandar Nevski · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Astronomija · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Crvena armija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Filozofija · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Freska · Vidi više »
Galerija Tretjakov
Državna galerija Tretjakov ili Tretjakovska galerija (ruski: Государственная Третьяковская Галерея) je umjetnička galerija u Moskvi (Rusija), najveći centar ruske umjetnosti u svijetu.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Galerija Tretjakov · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Historicizam · Vidi više »
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Ikona · Vidi više »
Ilja Jefimovič Rjepin
Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин; 5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski slikar, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Ilja Jefimovič Rjepin · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Impresionizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Italija · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Ivan Kramskoj
Ivan Nikolajevič Kramskoj (Ostrogožsk kraj Voronježa, 8. lipnja 1837. – Sankt-Peterburg, 6. travnja 1887.), (ruski: Иван Николаевич Крамской) - ruski slikar i likovni kritičar.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Ivan Kramskoj · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kirov
Kirov (ruski: Ки́ров), prije znan i kao Vjatka (ruski: Bятка) i Hljinov (ruski: Хлынов), je grad u sjeveroistočnom europskom dijelu Rusije, na rijeci Vjatci.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kirov · Vidi više »
Kirovska oblast
Kirovska oblast (rus. Кировская область) je federalna oblast u Rusiji.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kirovska oblast · Vidi više »
Kuća-muzej V.M. Vasnjecova
Kuća-muzej V. M. Vasnjecova - muzej u Meščanskom okrugu grada Moskve.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kuća-muzej V.M. Vasnjecova · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kumani · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Kupa · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i London · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Mitologija · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Moskva · Vidi više »
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Pariz · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Povijest · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Prirodne znanosti · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Romantizam · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Scenografija
Vicenzi (Andrea Palladio) koju je dizajnirao Vincenzo Scamozzi s izrazitom iluzijom dubine. Scenografija je složenica grčkog podrijetla od riječi scene (grčki: σκηνη, što znači pozornica), i riječi grafein (grčki: γραφειν, koja pak znači pisati ili opisati).
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Scenografija · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Slikarstvo · Vidi više »
Snjeguljica i sedam patuljaka
Snjeguljica u staklenom lijesu Snjeguljica moli lovca za milost Snjeguljica i sedam patuljaka je njemačka narodna bajka, koju su zapisali njemački pisci bajki Braća Grimm (Wilhelm i Jacob).
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Snjeguljica i sedam patuljaka · Vidi više »
Socrealizam
Socrealizam ili socijalistički realizam je doktrina nastala 1930-ih u SSSR-u po kojoj umjetnost treba izražavati ideje socijalizma, napose slijediti odgojne ciljeve koje postavlja komunistička partija (tzv. partijnost umjetnosti), uz eventualno kritičko gledanje na ranije realističke pravce u književnosti, u slikarstvu i dr.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Socrealizam · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Svjetska izložba · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Umjetnost · Vidi više »
Vitez na raskršću
Vitez na raskršću (rus. Витязь на распутье) je ulje na platnu ruskog slikara Viktora Mihajloviča Vasnjecova.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i Vitez na raskršću · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 15. svibnja · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1848. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1867. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1870. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1874. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1885. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1889. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1894. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1898. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1906. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1917. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1926. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 1978. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Viktor Mihajlovič Vasnjecov i 23. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Viktor Vasnecov, Viktor Vasnetsov, Viktor Vasnjecov.
