Brže od pregledniku!Sličnosti između Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska imaju 57 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Španjolska, Barok, Beč, Bizant, Bosna i Hercegovina, Bugari, Crna Gora, Dalmacija, Dubrovnik, Europa, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska ćirilica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvojev misal, Iliri, Ilirske pokrajine, Karlo I. Robert, Katoličanstvo, Kelti, Književnost, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Lika, Mađari, Mađarska, Musliman, Osijek, ..., Osmansko Carstvo, Pavao I. Šubić Bribirski, Pravoslavlje, Rusija, Sava, Slaveni, Slavonija, Split, Srbi, Srbija, Srijem, Stećak, Trpimirovići, Una, Venecija, Vlasi, 10. stoljeće, 1463., 1683., 1699., 18. stoljeće, 1815., 19. stoljeće, 19. svibnja, 21. svibnja, 7. stoljeće, 925.. Proširite indeks (27 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Austrija i Hrvatska ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Španjolska i Hrvatska ·
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Barok i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Barok i Hrvatska ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Beč i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Beč i Hrvatska ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · Bizant i Hrvatska ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvatska ·
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bugari · Bugari i Hrvatska ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Crna Gora · Crna Gora i Hrvatska ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dalmacija · Dalmacija i Hrvatska ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Europa · Europa i Hrvatska ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Habsburška Monarhija · Habsburška Monarhija i Hrvatska ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvati · Hrvati i Hrvatska ·
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska ćirilica · Hrvatska i Hrvatska ćirilica ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatski jezik · Hrvatska i Hrvatski jezik ·
Hrvojev misal
Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvojev misal · Hrvatska i Hrvojev misal ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Iliri · Hrvatska i Iliri ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ilirske pokrajine · Hrvatska i Ilirske pokrajine ·
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Karlo I. Robert · Hrvatska i Karlo I. Robert ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Katoličanstvo · Hrvatska i Katoličanstvo ·
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kelti · Hrvatska i Kelti ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Književnost · Hrvatska i Književnost ·
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kralj Tomislav · Hrvatska i Kralj Tomislav ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kršćanstvo · Hrvatska i Kršćanstvo ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Lika · Hrvatska i Lika ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mađari · Hrvatska i Mađari ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mađarska · Hrvatska i Mađarska ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Musliman · Hrvatska i Musliman ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Osijek · Hrvatska i Osijek ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Osmansko Carstvo · Hrvatska i Osmansko Carstvo ·
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Pavao I. Šubić Bribirski · Hrvatska i Pavao I. Šubić Bribirski ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Pravoslavlje · Hrvatska i Pravoslavlje ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Rusija · Hrvatska i Rusija ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Sava · Hrvatska i Sava ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Slaveni · Hrvatska i Slaveni ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Slavonija · Hrvatska i Slavonija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Split · Hrvatska i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srbi · Hrvatska i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srbija · Hrvatska i Srbija ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srijem · Hrvatska i Srijem ·
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Stećak · Hrvatska i Stećak ·
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Trpimirovići · Hrvatska i Trpimirovići ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Una · Hrvatska i Una ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Venecija · Hrvatska i Venecija ·
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Vlasi · Hrvatska i Vlasi ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 10. stoljeće i Hrvatska ·
1463.
Bez opisa.
1463. i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 1463. i Hrvatska ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 1683. i Hrvatska ·
1699.
Bez opisa.
1699. i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 1699. i Hrvatska ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 18. stoljeće i Hrvatska ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 1815. i Hrvatska ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 19. stoljeće i Hrvatska ·
19. svibnja
19.
19. svibnja i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 19. svibnja i Hrvatska ·
21. svibnja
21.
21. svibnja i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 21. svibnja i Hrvatska ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 7. stoljeće i Hrvatska ·
925.
Bez opisa.
925. i Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu · 925. i Hrvatska ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska
Usporedba između Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu ima 178 odnose, a Hrvatska ima 922. Kao što im je zajedničko 57, Jaccard indeks 5.18% = 57 / (178 + 922).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
