Brže od pregledniku!Sličnosti između Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija
Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Muć, Salona, Sinj, Sinjska alka, Solin, Split, Srbi, Trilj, Zagora, 1997., 2005., 2013., 2017..
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dicmo · Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvati
Bez opisa.
Dicmo i Hrvati · Hrvati i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dicmo i Hrvatska · Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Dicmo i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Splitsko-dalmatinska županija ·
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dicmo i Muć · Muć i Splitsko-dalmatinska županija ·
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Dicmo i Salona · Salona i Splitsko-dalmatinska županija ·
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Dicmo i Sinj · Sinj i Splitsko-dalmatinska županija ·
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Dicmo i Sinjska alka · Sinjska alka i Splitsko-dalmatinska županija ·
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dicmo i Solin · Solin i Splitsko-dalmatinska županija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dicmo i Split · Split i Splitsko-dalmatinska županija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Dicmo i Srbi · Splitsko-dalmatinska županija i Srbi ·
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dicmo i Trilj · Splitsko-dalmatinska županija i Trilj ·
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Dicmo i Zagora · Splitsko-dalmatinska županija i Zagora ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Dicmo · 1997. i Splitsko-dalmatinska županija ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Dicmo · 2005. i Splitsko-dalmatinska županija ·
2013.
Bez opisa.
2013. i Dicmo · 2013. i Splitsko-dalmatinska županija ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija
Usporedba između Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija
Dicmo ima 116 odnose, a Splitsko-dalmatinska županija ima 111. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 7.49% = 17 / (116 + 111).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
