Brže od pregledniku!Sličnosti između Splitsko-dalmatinska županija i Zagora
Splitsko-dalmatinska županija i Zagora imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biokovo, Dalmacija, Hrvatska, Imotski, Klis, Kozjak, Krš, Lećevica, Mosor, Muć, Poljoprivreda, Prgomet, Proložac, Sinj, Sinjska alka, Split, Vrgorac, Vrlika.
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Biokovo i Splitsko-dalmatinska županija · Biokovo i Zagora ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija · Dalmacija i Zagora ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija · Hrvatska i Zagora ·
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Imotski i Splitsko-dalmatinska županija · Imotski i Zagora ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Klis i Splitsko-dalmatinska županija · Klis i Zagora ·
Kozjak
Kozjak je brdo na sjevernoj strani grada Kaštela.
Kozjak i Splitsko-dalmatinska županija · Kozjak i Zagora ·
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Krš i Splitsko-dalmatinska županija · Krš i Zagora ·
Lećevica
Lećevica je općina u Hrvatskoj.
Lećevica i Splitsko-dalmatinska županija · Lećevica i Zagora ·
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Mosor i Splitsko-dalmatinska županija · Mosor i Zagora ·
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Muć i Splitsko-dalmatinska županija · Muć i Zagora ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Poljoprivreda i Splitsko-dalmatinska županija · Poljoprivreda i Zagora ·
Prgomet
Prgomet je naselje i općina u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.
Prgomet i Splitsko-dalmatinska županija · Prgomet i Zagora ·
Proložac
Proložac je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Proložac i Splitsko-dalmatinska županija · Proložac i Zagora ·
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Sinj i Splitsko-dalmatinska županija · Sinj i Zagora ·
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Sinjska alka i Splitsko-dalmatinska županija · Sinjska alka i Zagora ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Split i Splitsko-dalmatinska županija · Split i Zagora ·
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Splitsko-dalmatinska županija i Vrgorac · Vrgorac i Zagora ·
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Splitsko-dalmatinska županija i Zagora imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Splitsko-dalmatinska županija i Zagora
Usporedba između Splitsko-dalmatinska županija i Zagora
Splitsko-dalmatinska županija ima 111 odnose, a Zagora ima 80. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 9.42% = 18 / (111 + 80).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Splitsko-dalmatinska županija i Zagora. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
