Brže od pregledniku!
19 odnosi: Cisterciti, Dolac (Zagreb), Francesco Robba, Gradec (Zagreb), Hrvatska, Julije II., Katoličanstvo, Kulturno dobro, Marija (majka Isusova), Mongolski pohod na Europu, Muzej grada Zagreba, Pohođenje Blažene Djevice Marije, Potres u Zagrebu 1880., Potres u Zagrebu 2020., Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sveti Egidije, Sveti Emerik, Zagreb, Zagrebačka katedrala.
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Cisterciti · Vidi više »
Dolac (Zagreb)
Dolac Dolac je najveća, najpoznatija i najvažnija tržnica u Zagrebu.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Dolac (Zagreb) · Vidi više »
Francesco Robba
Francesco Robba (Venecija, 1. svibnja 1698. – Zagreb, 24. siječnja 1757.) bio je znani talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši po Sloveniji, južnoj Austriji i Hrvatskoj.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Francesco Robba · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Hrvatska · Vidi više »
Julije II.
Julije II., pravim imenom Giuliano della Rovere, papa od 1503. do 1513. Bio je najžešći protivnik obitelji Borgia.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Julije II. · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Katoličanstvo · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Kulturno dobro · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Mongolski pohod na Europu
Prikaz iz 1488. godine Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Mongolski pohod na Europu · Vidi više »
Muzej grada Zagreba
Izlošci u muzeju Izlošci Muzej grada Zagreba je opći kulturno-povijesni, gradski muzej koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Muzej grada Zagreba · Vidi više »
Pohođenje Blažene Djevice Marije
Pohođenje (pohod) Blažene Djevice Marije je katolički blagdan koji se obilježava 31. svibnja u spomen pohoda Djevice Marije svojoj rođakinji Elizabeti.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Pohođenje Blažene Djevice Marije · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Potres u Zagrebu 2020.
Potres u Zagrebu 2020. jačine 5,5 stupnjeva po Richteru dogodio se u Zagrebu, u nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6:24 sati.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Potres u Zagrebu 2020. · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Sveti Egidije
Sveti Egídije (grč. Αἰγίδιος, lat. Aegidius, fra. Gilles; Atena, oko 650. - Septimanija, oko 710.) je kršćanski svetac, pustinjak iz 6.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Sveti Egidije · Vidi više »
Sveti Emerik
Sveti Emerik (mađ. Szent Imre) (Vesprim, oko 1007. – Sălard, 2. rujna 1031.), mađarski kraljević i kršćanski svetac iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Sveti Emerik · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Župna crkva sv. Marije na Dolcu i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
