Brže od pregledniku!
125 odnosi: Ademaga Mešić, Alegorija, Ante Starčević, Antika, Antun Dubravko Jelčić, Antun Gustav Matoš, August Šenoa, August Harambašić, Židovi, Češki jezik, Beč, Behar (časopis), Bela Čikoš Sesija, Biblija, Bijeljina, Božidar Petrač, Bosna, Bosna i Hercegovina, Branimir Livadić, Bugarski jezik, Collegium Germanicum et Hungaricum, Dragutin Tadijanović, Dušan Plavšić stariji, Engleski jezik, Esperanto, Eugen Kumičić, Francuski jezik, Heinrich Heine, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska pošta, Hrvatska revija, Hrvatska rieč, Hrvatska vila, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Ironija, Ivan Kožarić, Ivan Meštrović, Ivan Zajc, Ivo Frangeš, Juraj Posilović, Károly Khuen-Héderváry, Kiseljak, Kosta Hörmann, Kršćanstvo, Livno, Mađarski jezik, Makedonski jezik, ..., Milan Grlović, Milan Ogrizović, Milivoj Šrepel, Miljenko Stančić, Miroslav Krleža, Moj dom (pjesma), Mostar, Nada (časopis), Nehaj, Njemački jezik, Oratorij, Pjesnik, Poljski jezik, Realizam (književnost), Reljef (umjetnost), Rim, Rudolf Valdec, Ruski jezik, Sarajevo, Sarkazam, Savremenik, Senj, Sloboda (Zagreb), Slovački jezik, Slovenski jezik, Stranka prava, Svemir, Talijanski jezik, Tomislav Ostoja, Tragikomedija, Tuzla, Vanja Radauš, Vijenac (časopis), Zadar, Zagreb, Zvonimir Kamenar, 1. listopada, 12. kolovoza, 15. studenoga, 17. veljače, 1865., 1871., 1883., 1884., 1885., 1886., 1888., 1892., 1893., 1894., 1895., 1896., 1897., 1898., 19. stoljeće, 1901., 1902., 1903., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1958., 1988., 23. studenoga, 27. srpnja, 29. listopada, 29. travnja, 31. listopada, 4. lipnja, 6. ožujka, 6. svibnja, 7. siječnja, 8. srpnja. Proširite indeks (75 više) »
Ademaga Mešić
Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. – zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998., str. 971-973.), bosanskohercegovački političar u razdoblju Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ademaga Mešić · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Alegorija · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ante Starčević · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Antika · Vidi više »
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Antun Dubravko Jelčić · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i August Šenoa · Vidi više »
August Harambašić
August Harambašić (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb, 16. srpnja 1911.), bio je hrvatski pisac, pjesnik, publicist, odvjetnik, političar i prevoditelj.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i August Harambašić · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Židovi · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Češki jezik · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Beč · Vidi više »
Behar (časopis)
Behar je bosanskohercegovački list za pouku i zabavu.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Behar (časopis) · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Biblija · Vidi više »
Bijeljina
Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Bijeljina · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Božidar Petrač · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branimir Livadić
Branimir Wiesner Livadić (Samobor, 30. rujna 1871. – Zagreb, 30. srpnja 1949.), hrvatski književnik, novelist, pjesnik, putopisac, esejist i kritičar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Branimir Livadić · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Bugarski jezik · Vidi više »
Collegium Germanicum et Hungaricum
Collegium Germanicum et Hungaricum ili kraće Collegium Germanicum je sjemenište za rimokatoličke svećenike na njemačkom jeziku.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Collegium Germanicum et Hungaricum · Vidi više »
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Dragutin Tadijanović · Vidi više »
Dušan Plavšić stariji
Dušan Plavšić (Vinkovci, 22. travnja 1875. – Zagreb, 18. prosinca 1965.) bio je hrvatski financijski dužnosnik i glavni financijer hrvatske moderne.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Dušan Plavšić stariji · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Engleski jezik · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Esperanto · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Eugen Kumičić · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Francuski jezik · Vidi više »
Heinrich Heine
Moritz Daniel Oppenheim: ''Heinrich Heine'' (portret), 1831. Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. – Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik židovskog porijekla.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Heinrich Heine · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatska rieč
Hrvatska rieč je bio hrvatski dnevnik iz Šibenika.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska rieč · Vidi više »
Hrvatska vila
Hrvatska vila je bio hrvatski polumjesečnik iz Zagreba i Sušaka.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatska vila · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Vidi više »
Ironija
Ironija (grč. εἰρωνεία, eironeia.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ironija · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ivan Kožarić · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ivan Zajc · Vidi više »
Ivo Frangeš
Ivo Frangeš (Trst, 15. travnja 1920. – Zagreb, 29. prosinca 2003.) kroatist, slavist i talijanist, jedan od predstavnika zagrebačke stilističke škole, hrvatski književni povjesničar, akademik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ivo Frangeš · Vidi više »
Juraj Posilović
Juraj Posilović (Ivanić-Grad, 24. travnja 1834. – Zagreb, 26. travnja 1914.) bio je zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Juraj Posilović · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Kiseljak · Vidi više »
Kosta Hörmann
Konstantin (Kosta) Hörmann (Bjelovar, 8. rujna 1850. – Beč, 16. studenoga 1921.) bosanskohercegovački je kulturni radnik, osnivač i prvi ravnatelj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Kosta Hörmann · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Kršćanstvo · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Livno · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Makedonski jezik · Vidi više »
Milan Grlović
Milan Grlović, (Križevci, 10. listopada 1852. – Zagreb, 9. lipnja 1915.), bio je hrvatski novinar, publicist, prevoditelj, kritičar i književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Milan Grlović · Vidi više »
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Milan Ogrizović · Vidi više »
Milivoj Šrepel
Milivoj Šrepel Milivoj Šrepel (Karlovac, 8. studenoga 1862. – Zagreb, 23. veljače 1905.), slavist, kroatist, hrvatski klasični filolog, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Milivoj Šrepel · Vidi više »
Miljenko Stančić
Miljenko Stančić (Varaždin, 1. ožujka 1926. – Zagreb, 13. svibnja 1977.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Miljenko Stančić · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Miroslav Krleža · Vidi više »
Moj dom (pjesma)
Moj dom pjesma je Silvija Strahimira Kranjčevića.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Moj dom (pjesma) · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Mostar · Vidi više »
Nada (časopis)
Časopis za pouku, zabavu i umjetnost Nada bila je ilustrirana književna revija koju je 1894. pokrenuo Konstantin Kosta Herman, austrougarski vladin povjerenik za Sarajevo, ujedno i glavni urednik časopisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Nada (časopis) · Vidi više »
Nehaj
Hrvatska.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Nehaj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Njemački jezik · Vidi više »
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Oratorij · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Pjesnik · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Poljski jezik · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Realizam (književnost) · Vidi više »
Reljef (umjetnost)
Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Reljef (umjetnost) · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Rim · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Rudolf Valdec · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Ruski jezik · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Sarajevo · Vidi više »
Sarkazam
Sarkazam (grč. σαρκασμός, sarkasmós; sarkazein.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Sarkazam · Vidi više »
Savremenik
Savremenik je bio središnji hrvatski književni časopis, glasilo Društva hrvatskih književnika.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Savremenik · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Senj · Vidi više »
Sloboda (Zagreb)
Sloboda je bio hrvatski dnevnik iz Sušaka, a poslije iz Zagreba.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Sloboda (Zagreb) · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Slovenski jezik · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Stranka prava · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Svemir · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Talijanski jezik · Vidi više »
Tomislav Ostoja
Tomislav Ostoja (Split, 20. kolovoza 1931.), hrvatski je akademski kipar i slikar, rodom iz Pučišća.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Tomislav Ostoja · Vidi više »
Tragikomedija
Hadrijanovoj vili Tragikomedija je književni žanr koji spaja elemente tragedije i komedije.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Tragikomedija · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Tuzla · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Vanja Radauš · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Kamenar
Zvonimir Kamenar (Sušak, 4. svibnja 1939.), hrvatski je kipar.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i Zvonimir Kamenar · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1. listopada · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 12. kolovoza · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 15. studenoga · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 17. veljače · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1865. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1871. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1888. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1898. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 19. stoljeće · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1903. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1910. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1958. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 1988. · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 23. studenoga · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 27. srpnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 29. listopada · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 29. travnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 31. listopada · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 4. lipnja · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 6. ožujka · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 6. svibnja · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 7. siječnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Silvije Strahimir Kranjčević i 8. srpnja · Vidi više »
