Brže od pregledniku!
107 odnosi: Alzette, Ardeni, Bečki kongres, Belgija, Benediktinci, Benelux, Bjelogorica, Brabant (pokrajina), Celzij, Clervaux, Clerve, Država, Drugi svjetski rat, Euro, Europska unija, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Gotika, Henri, veliki vojvoda od Luksemburga, Hodočašće, Hosingen, Istok, Jug, Kanton, Katar, Koordinirano svjetsko vrijeme, London, Lorena, Luksemburški franak, Luksemburški jezik, Luksemburžani, Luksemburg (razdvojba), Luxembourg, Međunarodni monetarni fond, Meuse, Moselle (rijeka), Muzej, NATO, Neutralnost, Nijemci, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njemački savez, Oborina, Ons Heemecht, Our (rijeka), Pétrusse, Portugalci, ..., Prvi svjetski rat, Rajna, Renesansa, Rijeka, Romanika, Samostan, Sauer, Siječanj, Sjever, Talijani, Turizam, Ugljen, UNESCO, Vijeće Europe, Zapad, Zapadna Europa, .lu, 1. siječnja, 11. stoljeće, 11. svibnja, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1311., 1346., 1354., 1378., 1437., 1441., 1477., 1572., 1659., 1689., 1697., 17. stoljeće, 1714., 1795., 1815., 1839., 1866., 1867., 1868., 1890., 1914., 1918., 1921., 1940., 1944., 1948., 1949., 1951., 1957., 1960., 1996., 1999., 25. srpnja, 9. rujna, 963.. Proširite indeks (57 više) »
Alzette
Alzette (Luksemburški: Uelzecht) je rijeka duga 73 km) u Francuskoj i Luksemburgu. Desna je pritoka Sauera (pritoka Moselle), u porječju Rajne. Izvire u Thilu u blizini grada Villeruptu u departmanu Meurthe-et-Moselle u Francuskoj. Granicu s Luksemburgom prelazi nakon 2.7 km. U Lameschmillenu (blizu Bergema) joj se pridružuje rijeka Mess. Protječe kroz luksemburške gradove Esch-sur-Alzette, Luxembourg i Mersch, a ulijeva se u Sauer kod Ettelbrucka. Stjenovite litice iznad Alzette u Luksemburgu nazivaju se ' Bock '. Ovo ime je dano Casemates du Bock; saće tunela kolokvijalno nazvano 'Paula', koji prolazi ispod ruševina Luksemburške tvrđave. Stoljećima je štitio grad Luxembourg.
Novi!!: Luksemburg i Alzette · Vidi više »
Ardeni
Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.
Novi!!: Luksemburg i Ardeni · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Luksemburg i Bečki kongres · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Luksemburg i Belgija · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Luksemburg i Benediktinci · Vidi više »
Benelux
Satelitska snimka zemalja Beneluxa Benelux Benelux Benelux je zajednica u Zapadnoj Europi koja je osnovana 5.
Novi!!: Luksemburg i Benelux · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Luksemburg i Bjelogorica · Vidi više »
Brabant (pokrajina)
Bivša pokrajina Brabant unutar Belgije, danas podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Briselsku regiju. Pokrajina Brabant bila je dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske od 1815.
Novi!!: Luksemburg i Brabant (pokrajina) · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Luksemburg i Celzij · Vidi više »
Clervaux
Clervaux (lb. Klierf, njem. Clerf) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.
Novi!!: Luksemburg i Clervaux · Vidi više »
Clerve
Clerve je rijeka koja teče kroz Luksemburg, ulijevajući se u Wiltzom kod Kautenbacha na nadmorskoj visini od 250 m. Protječe kroz gradove Troisvierges i Clervaux, a uzvodno od Clervauxa nosi ime Woltz.
Novi!!: Luksemburg i Clerve · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Luksemburg i Država · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Luksemburg i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Luksemburg i Euro · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Luksemburg i Europska unija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Luksemburg i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Luksemburg i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Luksemburg i Francuzi · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Luksemburg i Gotika · Vidi više »
Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga Grb Henrija, Velikog vojvode od Luksemburga Henri, veliki vojvoda Luksemburga (Betzdorf, 16. travnja 1955.), trenutni luksemburški vladar.
Novi!!: Luksemburg i Henri, veliki vojvoda od Luksemburga · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Luksemburg i Hodočašće · Vidi više »
Hosingen
Hosingen (lb. House, njem. Hosingen) je općina i gradić na sjeveru Luksemburga.
Novi!!: Luksemburg i Hosingen · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Luksemburg i Istok · Vidi više »
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Novi!!: Luksemburg i Jug · Vidi više »
Kanton
Kanton (franc., canton, izvedeno od stprov. cantoun, "ugao ulice", potom "pokrajina", "zemlja") je naziv za administrativno-teritorijalnu jedinicu u Švicarskoj, Francuskoj, Belgiji, te za upravnu podjedinicu u Federaciji BiH.
Novi!!: Luksemburg i Kanton · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Luksemburg i Katar · Vidi više »
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Novi!!: Luksemburg i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Luksemburg i London · Vidi više »
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Luksemburg i Lorena · Vidi više »
Luksemburški franak
Luksemburški franak, ISO 4217: LUF je bio službeno sredstvo plaćanja u Luksemburgu.
Novi!!: Luksemburg i Luksemburški franak · Vidi više »
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Novi!!: Luksemburg i Luksemburški jezik · Vidi više »
Luksemburžani
Luksemburžani su malen germanski narod nastanjen u Luksemburgu (272 000) te u Njemačkoj (15 000), Belgiji (4300), Francuskoj (3600) i Austriji (300).
Novi!!: Luksemburg i Luksemburžani · Vidi više »
Luksemburg (razdvojba)
* Veliko Vojvodstvo Luksemburg, država u Zapadnoj Europi.
Novi!!: Luksemburg i Luksemburg (razdvojba) · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Luksemburg i Luxembourg · Vidi više »
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Novi!!: Luksemburg i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »
Meuse
* Meuse (rijeka).
Novi!!: Luksemburg i Meuse · Vidi više »
Moselle (rijeka)
Moselle (luksemburški: Musel, njemački: Mosel) rijeka je koja teče kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku.
Novi!!: Luksemburg i Moselle (rijeka) · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Luksemburg i Muzej · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Luksemburg i NATO · Vidi više »
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Novi!!: Luksemburg i Neutralnost · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Luksemburg i Nijemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Luksemburg i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Luksemburg i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Luksemburg i Njemački jezik · Vidi više »
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Novi!!: Luksemburg i Njemački savez · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Luksemburg i Oborina · Vidi više »
Ons Heemecht
Ons Hemecht, ili D'Uelzecht je himna Velikog Vojvodstva Luksemburg.
Novi!!: Luksemburg i Ons Heemecht · Vidi više »
Our (rijeka)
Our je rijeka u Belgiji, Luksemburgu i Njemačkoj.
Novi!!: Luksemburg i Our (rijeka) · Vidi više »
Pétrusse
Pétrusse je rijeka koja teče kroz Luksemburg, utječući u Alzette kod grada Luxembourga.
Novi!!: Luksemburg i Pétrusse · Vidi više »
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Novi!!: Luksemburg i Portugalci · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Luksemburg i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Luksemburg i Rajna · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Luksemburg i Renesansa · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Luksemburg i Rijeka · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Luksemburg i Romanika · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Luksemburg i Samostan · Vidi više »
Sauer
Sauer (njemački, luksemburški) ili Sûre (francuski) je rijeka u Belgiji, Luksemburgu i Njemačkoj.
Novi!!: Luksemburg i Sauer · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Luksemburg i Siječanj · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Luksemburg i Sjever · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Luksemburg i Talijani · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Luksemburg i Turizam · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Luksemburg i Ugljen · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Luksemburg i UNESCO · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Luksemburg i Vijeće Europe · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Luksemburg i Zapad · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Luksemburg i Zapadna Europa · Vidi više »
.lu
.lu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Luksemburg.
Novi!!: Luksemburg i .lu · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Luksemburg i 1. siječnja · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 11. stoljeće · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Luksemburg i 11. svibnja · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 12. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 13. stoljeće · Vidi više »
1311.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1311. · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1346. · Vidi više »
1354.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1354. · Vidi više »
1378.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1378. · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1437. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1441. · Vidi više »
1477.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1477. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1572. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1659. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1689. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1697. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1714. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1795. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1815. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1839. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1868. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1890. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Luksemburg i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1921. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Luksemburg i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1951. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1957. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1960. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Luksemburg i 1999. · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Luksemburg i 25. srpnja · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Luksemburg i 9. rujna · Vidi više »
963.
Bez opisa.
Novi!!: Luksemburg i 963. · Vidi više »
