Brže od pregledniku!
100 odnosi: Akademizam, Češka, Češka pošta, Beč, Bela Čikoš Sesija, Benedikt Stay Stojković, Beograd, Biskup, Budimpešta, Carigrad, Cavtat, Cvijeta Zuzorić, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Engleska, Engleski jezik, Francuska, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska pošta, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko narodno kazalište, Igor Zidić, Impresionizam, Ivan Gundulić, Ivan Tišov, Izidor Kršnjavi, Josip Juraj Strossmayer, Julije Klović, Junije Palmotić, Krajcar, Liverpool, Ljudevit Gaj, Maksimilijan Vrhovac, Marin Getaldić, Marko Marulić, Matica hrvatska, Medo Pucić, Moždani udar, Modernizam (književnost), Nikola Mašić, Odesa, Orijent, Oton Iveković, Pariz, Peru, ..., Petar IV. Zrinski, Poentilizam, Portret, Prag, Prvi svjetski rat, Realizam, Realizam (likovna umjetnost), Robert Auer, Robert Frangeš Mihanović, Ruđer Bošković, Rudolf Valdec, San Francisco, Kalifornija, Sebastijan Slade, Simbolizam, Slikarstvo, Split, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Talijanski jezik, Umjetnički paviljon, Venecijanski bijenale, Vijenac (časopis), Zadar, Zagreb, 1855., 1873., 1874., 1877., 1878., 1880., 1882., 1884., 1885., 1892., 1893., 1894., 1896., 1898., 19. stoljeće, 1900., 1903., 1905., 1908., 1913., 1916., 1918., 1919., 1922., 20. stoljeće, 23. travnja, 4. srpnja. Proširite indeks (50 više) »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Akademizam · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Češka · Vidi više »
Češka pošta
Češka pošta (češ. Česká pošta, s. p.) je češko državno poduzeće čija je osnovna djelatnost prijem, slanje i dostava pošte u Češkoj.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Češka pošta · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Beč · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Benedikt Stay Stojković
Benedikt Stay Stojković (Dubrovnik, 1714. ‒ Rim, 25. veljače 1801.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, pjesnik i latinist.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Benedikt Stay Stojković · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Beograd · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Vlaho Bukovac i Biskup · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Budimpešta · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Carigrad · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Cavtat · Vidi više »
Cvijeta Zuzorić
Cvijeta Zuzorić (u izvorima na talijanskom Flora Zuzori, Floria Zuzzeri) (Dubrovnik, oko 1552. – Ancona, 1648.), hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Cvijeta Zuzorić · Vidi više »
Dinko Ranjina
Dinko Ranjina (Dubrovnik, 1536. – Dubrovnik, 1607.), hrvatski je renesansni pjesnik iz Dubrovnika.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Dinko Ranjina · Vidi više »
Dominko Zlatarić
'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Dominko Zlatarić · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Dubrovnik · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Engleski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Francuska · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Hrvatsko narodno kazalište · Vidi više »
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Igor Zidić · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Impresionizam · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Tišov
Ivan Tišov (Viškovci nedaleko od Đakova, 8. veljače 1870. – Zagrebu, 20. rujna 1928.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Ivan Tišov · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Julije Klović
Juraj Julije Klović, na talijanskom poznat kao Giorgio Giulio Clovio – Croata (Grižane, 1498. – Rim, 5. siječnja 1578.), bio je hrvatski slikar i minijaturist zvan i Michelangelo minijature.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Julije Klović · Vidi više »
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Junije Palmotić · Vidi više »
Krajcar
Srebreni krajcar kovan 1690. u Württembergu Krajcar (njem. kreuzer) je bio mali srebreni novac, nazvan po dvostrukom križu na njegovom reversu (lat. denarius cruciatus).
Novi!!: Vlaho Bukovac i Krajcar · Vidi više »
Liverpool
Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Liverpool · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »
Marin Getaldić
Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Marin Getaldić · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Marko Marulić · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Matica hrvatska · Vidi više »
Medo Pucić
Medo Pucić Medo Pucić (Dubrovnik, 12. ožujka 1821. – Dubrovnik, 30. lipnja 1882.), poznat kao i Orsat Pucić (tal.: Orsato Pozza), književnik i političar iz Dubrovnika iz doba Habsburške Monarhije.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Medo Pucić · Vidi više »
Moždani udar
računalnom tomografijom (CT) prikazuje ishemijski moždani udar (zatamnjena površina lijevo). Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Moždani udar · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Nikola Mašić
Grob Nikole Mašića na Mirogoju s ćirilićnim natpisom ispod: Vječnaja pamjat! (vječan spomen) Nikola Mašić (Otočac, 28. studenog 1852. – Zagreb, 4. lipnja 1902.), hrvatski slikar srpske narodnosti.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Nikola Mašić · Vidi više »
Odesa
Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Odesa · Vidi više »
Orijent
Orijent je izraz koji dolazi od latinske riječi oriens koja znači istok, a koristi se za opisivanje Istočnog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Orijent · Vidi više »
Oton Iveković
Oton Iveković (Klanjec, 17. travnja 1869. – Klanjec, 4. srpnja 1939.), bio je hrvatski slikar historicizma.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Oton Iveković · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Pariz · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Peru · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Poentilizam
Seuratove slike ''Parada'' (1889.) na kojoj se vidi način slikanja kontrastnim točkama boje karakterističan za poentilizam. Poentilizam je način slikanja gdje se malim jasnim točkama osnovnih boja stvara utisak velikog broja sekundarnih i ostalih boja.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Poentilizam · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Portret · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Prag · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Realizam · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Robert Auer
Robert Auer (Zagreb, 27. studenog 1873. – Zagreb, 8. ožujka 1952.), hrvatski secesijski slikar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Robert Auer · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Ruđer Bošković · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Rudolf Valdec · Vidi više »
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Novi!!: Vlaho Bukovac i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »
Sebastijan Slade
Sebastijan Slade (Sebastiano Dolci u izvorima na talijanskom) (1699. – 1777.) je bio pisac i franjevac iz Dubrovačke Republike.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Sebastijan Slade · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Simbolizam · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Vlaho Bukovac i Slikarstvo · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Split · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Talijanski jezik · Vidi više »
Umjetnički paviljon
Umjetnički paviljon u Zagrebu je javna kulturno-umjetnička ustanova i izložbeni prostor na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Umjetnički paviljon · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vlaho Bukovac i Zagreb · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1855. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1874. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1878. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1880. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1885. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1894. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1898. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 19. stoljeće · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1908. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1919. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 1922. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 20. stoljeće · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 23. travnja · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Vlaho Bukovac i 4. srpnja · Vidi više »
