Brže od pregledniku!
117 odnosi: Adrien-Henri de Jussieu, Anna Sten, Antoine de Saint-Exupéry, Bugarska, Cao Pi, Crna Gora, Darko Glavan, Don S. Davis, Drugi balkanski rat, Duga Resa, Elizabeth Barrett Browning, Ema Krška, Ferdinand I. Austrijski, Franjo, Frédéric Bastiat, Giacomo Leopardi, Giorgio Napolitano, Grčka, Gregorijanski kalendar, Gurbanguly Berdimuhamedow, Hrvati, Ignacy Jan Paderewski, Inoslav Bešker, Isabel Martínez de Perón, Ivan Iletić, Ivan Kuhar, Ivan Rendić, Jayne Mansfield, Katharine Hepburn, Kršćanstvo, Lana Turner, Lucien Bonaparte, Lumen fidei, Marija Aragonska i Kastiljska, Nicole Scherzinger, Nobelova nagrada, Papa, Paul Klee, Pedro Juan Caballero, Petar Šuto, Petronilla od Aragona, Pio XII., Prijestupna godina, Ray Harryhausen, Robert Schuman, Rosemary Clooney, Rumunjska, Srbija, Stefano Gobbi, Stipe Šuvar, ..., Supetar, Thomas Addison, Thomas Henry Huxley, Turska, Vrgorac, Zadar, 1136., 1173., 1244., 1482., 1517., 1775., 1786., 1793., 1797., 1798., 1801., 1806., 1821., 1825., 1837., 1840., 1841., 1849., 1850., 1853., 1860., 1861., 1875., 1879., 1880., 1886., 1895., 1900., 1907., 1908., 1913., 1920., 1921., 1925., 1928., 1930., 1932., 1933., 1936., 1940., 1941., 1942., 1944., 1950., 1951., 1957., 1963., 1967., 1976., 1978., 1980., 1993., 1995., 2002., 2003., 2004., 2008., 2009., 2011., 2013., 2023.. Proširite indeks (67 više) »
Adrien-Henri de Jussieu
Adrien-Henri Laurent de Jussieu (Pariz, 23. prosinca 1797. – Pariz, 29. lipnja 1853.) bio je francuski botaničar.
Novi!!: 29. lipnja i Adrien-Henri de Jussieu · Vidi više »
Anna Sten
Anna Sten (rođena kao Anna Petrívna Fesak; Kijev, 29. lipnja 1908. - New York, 12. studenog 1993.) bila je ukrajinsko-američka glumica kasnog nijemog filma i rane ere zvučnog filma.
Novi!!: 29. lipnja i Anna Sten · Vidi više »
Antoine de Saint-Exupéry
Fotografija Antoine de Saint-Exupéryija 1942. godine Antoine Marie Roger de Saint-Exupéry (Lyon, 29. lipnja 1900. – nestao iznad Sredozemlja, 31. srpnja 1944.), francuski pisac i zrakoplovac.
Novi!!: 29. lipnja i Antoine de Saint-Exupéry · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 29. lipnja i Bugarska · Vidi više »
Cao Pi
Cao Pi (187. – 29. lipnja 226.), formalnoCar Wen od (Cao) Weija, kurtoazno ime Zihuan (子桓) bio je prvi car Cao Weija, jednog od kineska Tri kraljevstva.
Novi!!: 29. lipnja i Cao Pi · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 29. lipnja i Crna Gora · Vidi više »
Darko Glavan
Darko Glavan (Rijeka, 29. lipnja 1951. – Varaždin, 12. srpnja 2009.) je hrvatski povjesničar umjetnosti i glazbeni kritičar.
Novi!!: 29. lipnja i Darko Glavan · Vidi više »
Don S. Davis
Don Sinclair Davis (4. kolovoza 1942. – Gibsons, Britanska Kolumbija, 29. lipnja 2008.), američki glumac.
Novi!!: 29. lipnja i Don S. Davis · Vidi više »
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Novi!!: 29. lipnja i Drugi balkanski rat · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 29. lipnja i Duga Resa · Vidi više »
Elizabeth Barrett Browning
Elizabeth Barrett Browning (pokraj Durhama, 6. ožujka 1806. – Firenca, 29. lipnja 1861.), engleska književnica.
Novi!!: 29. lipnja i Elizabeth Barrett Browning · Vidi više »
Ema Krška
Sveta Ema Krška (njem. Hemma (Emma) von Gurk), koruška kneginja, dobrotvorka i svetica Katoličke Crkve.
Novi!!: 29. lipnja i Ema Krška · Vidi više »
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Novi!!: 29. lipnja i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: 29. lipnja i Franjo · Vidi više »
Frédéric Bastiat
Bastiat Claude Frédéric Bastiat (francuski:; 29. lipnja 1801.
Novi!!: 29. lipnja i Frédéric Bastiat · Vidi više »
Giacomo Leopardi
'''Giacomo Leopardi''', portret Giacomo Leopardi (Recanati, 29. lipnja 1798. – Napulj, 14. lipnja 1837.), talijanski pjesnik.
Novi!!: 29. lipnja i Giacomo Leopardi · Vidi više »
Giorgio Napolitano
'''Giorgio Napolitano''' Giorgio Napolitano (Napulj, 29. lipnja 1925. - Milano, 22. rujna 2023.) bio je talijanski političar i doživotni senator koji je 10. svibnja 2006. izabran za 11.
Novi!!: 29. lipnja i Giorgio Napolitano · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: 29. lipnja i Grčka · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 29. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gurbanguly Berdimuhamedow
Gurbanguly Mälikgulyýewiç Berdimuhamedow (Babarab, Ašgabat, 29. lipnja 1957.), bivši je predsjednik Turkmenistana.
Novi!!: 29. lipnja i Gurbanguly Berdimuhamedow · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i Hrvati · Vidi više »
Ignacy Jan Paderewski
Ignacy Jan Paderewski (selo Kurylovka, pokrajina Podolje, ondašnje Rusko Carstvo, 6. studenog 1860. – New York, 29. lipnja 1941.) je bio poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat.
Novi!!: 29. lipnja i Ignacy Jan Paderewski · Vidi više »
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: 29. lipnja i Inoslav Bešker · Vidi više »
Isabel Martínez de Perón
Isabel Perón María Estela Martínez de Perón (La Rioja, 4. veljače 1931.), poznatija kao Isabel Martínez de Perón, bivša je predsjednica Argentine od 1. srpnja 1974. do 24. ožujka 1976. Treća je supruga argentinskog predsjednika Juan Peróna.
Novi!!: 29. lipnja i Isabel Martínez de Perón · Vidi više »
Ivan Iletić
Ivan (Janoš) Iletić (Illetits) (Gornji Čatar, 9. prosinca, 1841. – Čemba, 29. lipnja, 1907.) gradišćanski hrvatski je pisac i učitelj.
Novi!!: 29. lipnja i Ivan Iletić · Vidi više »
Ivan Kuhar
Ivan Kuhar (rođ. Janoš Kühar) (Murska Sobota, 29. lipnja 1880. – Prelog, 1. svibnja, 1941. hrvatski je rimokatolički svećenik i pisac u Međimurju, slovenskog podrijetla. Rođen je u Slovenskoj krajini (danas Prekomurje), osnovnu školu je pohađao u gradu, prvi razred građanske škole završio je 1893. godine u Donjoj Lendavi (danas Lendava). U Varaždinu završava četiri razred klasične gimnazije, dok peti i šesti razred u Zagrebu, u Klasičnoj gimnaziji. Sedmi i osmi razred pohađa u Nadbiskupskom sjemeništu, maturirao u Klasičnoj gimnaziji i ovdje završio i bogosloviju. 1905. je zaređen svećenik i 1905. – 1906. godine kapelan u Gorama. 1906. godine je bio kapelan u Hrvatskoj Kostajnici. Najprije je bio kapelan, a zatim župnik u Svetom Jurju u Trnju, u Međimurju. Nadbiskup Juraj Posilović ga je postavio za župnika u Prelogu. Ivan Kuhar, Juraj Lajtman i Ignac Lipnjak su sastavili molitvenik Jezuš, ljubav moja na međimurskoj kajkavštini 1912. godine. Kuhar je napisao katekizam Kršćanski nauk u molitveniku. U Kuharovom zavičaju imali su još regionalni jezik u tisku i nastavi. Prekomurski jezik je vrlo sličan međimurskomu dijalektu kajkavskog narječje i Međimurci su čitali prekomurske knjige.
Novi!!: 29. lipnja i Ivan Kuhar · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: 29. lipnja i Ivan Rendić · Vidi više »
Jayne Mansfield
Jayne Mansfield (Bryn Mawr, 19. travnja 1933. – New Orleans, 29. lipnja 1967.), američka glumica.
Novi!!: 29. lipnja i Jayne Mansfield · Vidi više »
Katharine Hepburn
Katharine Houghton Hepburn (Hartford, Connecticut, 12. svibnja 1907. – Old Saybrook, Connecticut, 29. lipnja 2003.) bila je američka filmska, televizijska i kazališna glumica, naširoko poznata po svojoj oštroumnosti, otmjenosti iz Nove Engleske i žestokoj neovisnosti.
Novi!!: 29. lipnja i Katharine Hepburn · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: 29. lipnja i Kršćanstvo · Vidi više »
Lana Turner
Lana Turner (8. veljače 1921. – Los Angeles, 29. lipnja 1995.) bila je američka filmska i televizijska glumica.
Novi!!: 29. lipnja i Lana Turner · Vidi više »
Lucien Bonaparte
Lucien Bonaparte (Luciano Buonaparte: Ajaccio, 21. svibnja 1775. – Viterbo, Italija, 29. lipnja 1840.), mlađi brat Josepha i Napoleona I. Bonapartea.
Novi!!: 29. lipnja i Lucien Bonaparte · Vidi više »
Lumen fidei
Lumen fidei (hrv. Svjetlo vjere) prva je enciklika pape Franje.
Novi!!: 29. lipnja i Lumen fidei · Vidi više »
Marija Aragonska i Kastiljska
Marija Aragonska i Kastiljska, šp. Maria de Aragón y Castilla, (29. lipnja 1482. – 7. ožujka 1517.) je bila kastiljsko-aragonska infanta i portugalska kraljica kao druga supruga Manuela I. Bila je treća preživjela kći i četvrto dijete Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskog, takozvanih "Katoličkih kraljeva".
Novi!!: 29. lipnja i Marija Aragonska i Kastiljska · Vidi više »
Nicole Scherzinger
Nicole Scherzinger na koncertu 2006. godine Nicole Scherzinger i Carmit Bachar (lijevo) nastupaju s Pussycat Dolls Nicole Prescovia Elikolani Valiente Scherzinger (29. lipnja 1978.) američka je pjevačica, tekstopisac, plesačica, model i glumica.
Novi!!: 29. lipnja i Nicole Scherzinger · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: 29. lipnja i Nobelova nagrada · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 29. lipnja i Papa · Vidi više »
Paul Klee
Paul Klee (Münchenbuchsee kraj Berna, 18. prosinca 1879. – Muralto kraj Locarna, 29. lipnja 1940.), njemačko-švicarski slikar i grafičar, jedan od najznačajnijih umjetnika klasične moderne, čija su djela nastala pod utjecajem ekspresionizma, kostruktivizma, kubizma, primitivizma i surealizma.
Novi!!: 29. lipnja i Paul Klee · Vidi više »
Pedro Juan Caballero
Pedro Juan Caballero Pedro Juan Caballero (Tobati, 29. lipnja 1786. – 13. srpnja 1821.), paragvajski političar, jedna od vodeća figura u stjecanju paragvajske nezavisnosti.
Novi!!: 29. lipnja i Pedro Juan Caballero · Vidi više »
Petar Šuto
Petar Šuto (Imotski, 29. lipnja 1980.), hrvatski nogometaš Nogometnu je karijeru započeo u Croatiji iz Zmijavaca igrajući u tamošnjem omladinskom pogonu dok nije prešao u juniore splitskog Hajduka.
Novi!!: 29. lipnja i Petar Šuto · Vidi više »
Petronilla od Aragona
Kraljica Petronilla Petronillina oporuka Petronilla Aragonska (aragonski: Peironela d'Aragón; Huesca, 29. lipnja 1136. – Barcelona, 15. listopada 1173.), također poznata kao Petronila ili Petronella, bila je de jure kraljica vladarica Aragonije.
Novi!!: 29. lipnja i Petronilla od Aragona · Vidi više »
Pio XII.
Pio XII. lat. Pius PP.
Novi!!: 29. lipnja i Pio XII. · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 29. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Ray Harryhausen
Ray Harryhausen (Los Angeles, 29. lipnja 1920. – London UK, 7. svibnja 2013.), američki filmski producent i slavni kreator specijalnih efekata uz pomoć animacije stop motion.
Novi!!: 29. lipnja i Ray Harryhausen · Vidi više »
Robert Schuman
Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. – Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.
Novi!!: 29. lipnja i Robert Schuman · Vidi više »
Rosemary Clooney
Rosemary Clooney (23. svibnja 1928. -, 29. lipnja 2002.), američka glumica i pjevačica.
Novi!!: 29. lipnja i Rosemary Clooney · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: 29. lipnja i Rumunjska · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 29. lipnja i Srbija · Vidi više »
Stefano Gobbi
Stefano Gobbi (Dongo, 22. ožujka 1930. - Milano, 29. lipnja 2011.) bio je talijanski rimokatolički svećenik.
Novi!!: 29. lipnja i Stefano Gobbi · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: 29. lipnja i Stipe Šuvar · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: 29. lipnja i Supetar · Vidi više »
Thomas Addison
Thomas Addison Thomas Addison (2. travnja 1793. – 29. lipnja 1860.), poznati engleski liječnik i znanstvenik iz 19.
Novi!!: 29. lipnja i Thomas Addison · Vidi više »
Thomas Henry Huxley
Thomas Henry Huxley. Thomas Henry Huxley (4. svibnja 1825. – 29. lipnja 1895.), engleski biolog poznat kao "Darwinov buldog" zbog njegovog zdušnog podržavanja Darwinove teorije evolucije.
Novi!!: 29. lipnja i Thomas Henry Huxley · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 29. lipnja i Turska · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: 29. lipnja i Vrgorac · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 29. lipnja i Zadar · Vidi više »
1136.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1136. · Vidi više »
1173.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1173. · Vidi više »
1244.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1244. · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1482. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1517. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1775. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1786. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1793. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1797. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1798. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1801. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1806. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1821. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1825. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1841. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1850. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1853. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1861. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1875. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1880. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1886. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 29. lipnja i 1900. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1908. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1913. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1921. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 29. lipnja i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1936. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 29. lipnja i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 29. lipnja i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1944. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1951. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1967. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1980. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 1995. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 29. lipnja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 29. lipnja i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 29. lipnja i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 29. lipnja i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 29. lipnja i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 29. lipnja i 2013. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 29. lipnja i 2023. · Vidi više »
