Brže od pregledniku!
79 odnosi: Andreas Hofmann, Andreas Thorkildsen, Češka, Čehoslovačka, Barbora Špotáková, Breaux Greer, Brzina, Christina Obergföll, Finska, Grčka, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Jan Železný, Johannes Vetter, Kilogram, Koplje, Kuba, Kuk, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljetne olimpijske igre, Metar, Mišić, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Norveška, Olimpijske igre, Opća i nacionalna enciklopedija, Petra Felke, Rame, Sara Kolak, Sjedinjene Američke Države, Snaga, Srpanj, Steffi Nerius, Stuttgart, Sunette Viljoen, Težište, Težina, Tero Pitkämäki, Tijelo, Tlo, Trčanje, Ujedinjeno Kraljevstvo, 11. srpnja, 11. travnja, 13. rujna, 14. kolovoza, 1932., 1984., 1986., ..., 1995., 1996., 1999., 2. lipnja, 2. rujna, 2000., 2002., 2005., 2006., 2007., 2008., 2011., 2012., 2015., 2017., 2018., 2019., 21. srpnja, 23. lipnja, 24. lipnja, 25. svibnja, 26. kolovoza, 26. lipnja, 28. srpnja, 30. lipnja, 31. kolovoza, 5. svibnja, 6. srpnja, 9. lipnja. Proširite indeks (29 više) »
Andreas Hofmann
Andreas Hofmann (16. prosinca 1991. -) je njemački atletičar specijaliziran za bacanje koplja, svjetski juniorski prvak iz 2009. godine.
Novi!!: Bacanje koplja i Andreas Hofmann · Vidi više »
Andreas Thorkildsen
Andreas Thorkildsen (Kristiansand, 1. travnja 1982.) norveški je atletski predstavnik u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Andreas Thorkildsen · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Bacanje koplja i Češka · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Bacanje koplja i Čehoslovačka · Vidi više »
Barbora Špotáková
Barbora Špotáková (Jablonec nad Nisou, Češka, 30. lipnja 1981.) je češka bacačica koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Barbora Špotáková · Vidi više »
Breaux Greer
Edward Breaux Greer (Houston, 19. listopada 1976.) je američki atletski predstavnik u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Breaux Greer · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Bacanje koplja i Brzina · Vidi više »
Christina Obergföll
Christina Obergföll (Lahr, 22. kolovoza 1981.), njemačka atletičarka, koja se natječe u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Christina Obergföll · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Bacanje koplja i Finska · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bacanje koplja i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bacanje koplja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Bacanje koplja i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Jan Železný
Jan Železný (Mladá Boleslav, 16. lipnja 1966.) je bivši čehoslovački i češki atletski predstavnik u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Jan Železný · Vidi više »
Johannes Vetter
Johannes Vetter (Dresden, 26. kolovoza 1993.) njemački je atletičar, natjecatelj u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Johannes Vetter · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Bacanje koplja i Kilogram · Vidi više »
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Novi!!: Bacanje koplja i Koplje · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Bacanje koplja i Kuba · Vidi više »
Kuk
Kuk Kuk je zdjelično - butni predio, koji spaja donje udove sa zdjelicom.
Novi!!: Bacanje koplja i Kuk · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Bacanje koplja i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ljetne olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igri Ljete olimpijske igre (eng. Summer Olympic Games; fra. Jeux olympiques d'été) međunarodni su multisportski događaj koji se održava svake četiri godine u drugom gradu.
Novi!!: Bacanje koplja i Ljetne olimpijske igre · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Bacanje koplja i Metar · Vidi više »
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Novi!!: Bacanje koplja i Mišić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Bacanje koplja i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Bacanje koplja i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Bacanje koplja i Norveška · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Bacanje koplja i Olimpijske igre · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Bacanje koplja i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Petra Felke
Petra Felke (Saalfeld/Saale, Njemačka, 30. srpnja 1959.) je bivša istočno njemačka bacačica koplja i olimpijska pobjednica u ovoj atletskoj disciplini.
Novi!!: Bacanje koplja i Petra Felke · Vidi više »
Rame
Rame označava kod kralježnjaka i kod čovjeka dio tijela između vrata i zglobova ramena.
Novi!!: Bacanje koplja i Rame · Vidi više »
Sara Kolak
Sara Kolak s viteškim kopljem dobivenim na Renesansnom festivalu u Koprivnici Sara Kolak (Ludbreg, 22. lipnja 1995.) hrvatska je atletičarka koja se natječe u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Sara Kolak · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Bacanje koplja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Bacanje koplja i Snaga · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bacanje koplja i Srpanj · Vidi više »
Steffi Nerius
Steffi Nerius (Bergen auf Rügen, 1. srpnja 1972.) je njemačka atletičarka, bacačica koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Steffi Nerius · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Bacanje koplja i Stuttgart · Vidi više »
Sunette Viljoen
Sunette Viljoen (Johannesburg, 6. listopada 1983.), južnoafrička atletičarka, koja se natječe u bacanju koplja.
Novi!!: Bacanje koplja i Sunette Viljoen · Vidi više »
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Novi!!: Bacanje koplja i Težište · Vidi više »
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Novi!!: Bacanje koplja i Težina · Vidi više »
Tero Pitkämäki
Tero Pitkämäki (Ilmajoki, 19. prosinca 1982.) je finski atletski predstavnik u bacanju koplja i svjetski prvak iz Osake.
Novi!!: Bacanje koplja i Tero Pitkämäki · Vidi više »
Tijelo
* tijelo (biologija), biološko tijelo živog bića.
Novi!!: Bacanje koplja i Tijelo · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Bacanje koplja i Tlo · Vidi više »
Trčanje
Trčanje na maratonu. Trčanje je način kretanja, koji omogućava ljudima i životinjama, da brzo hodaju.
Novi!!: Bacanje koplja i Trčanje · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Bacanje koplja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Bacanje koplja i 11. srpnja · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Bacanje koplja i 11. travnja · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Bacanje koplja i 13. rujna · Vidi više »
14. kolovoza
14.
Novi!!: Bacanje koplja i 14. kolovoza · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 1932. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 1986. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bacanje koplja i 1999. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Bacanje koplja i 2. lipnja · Vidi više »
2. rujna
2.
Novi!!: Bacanje koplja i 2. rujna · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Bacanje koplja i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Bacanje koplja i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Bacanje koplja i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Bacanje koplja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bacanje koplja i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Bacanje koplja i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Bacanje koplja i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Bacanje koplja i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Bacanje koplja i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bacanje koplja i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Bacanje koplja i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Bacanje koplja i 2019. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Bacanje koplja i 21. srpnja · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Bacanje koplja i 23. lipnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Bacanje koplja i 24. lipnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Bacanje koplja i 25. svibnja · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Bacanje koplja i 26. kolovoza · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Bacanje koplja i 26. lipnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Bacanje koplja i 28. srpnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Bacanje koplja i 30. lipnja · Vidi više »
31. kolovoza
31.
Novi!!: Bacanje koplja i 31. kolovoza · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Bacanje koplja i 5. svibnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Bacanje koplja i 6. srpnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Bacanje koplja i 9. lipnja · Vidi više »
