Brže od pregledniku!
141 odnosi: Alberto Entrerríos Rodríguez, Aleksej Rastvorcev, Alexander Petersson, Arena Nova, Arnór Atlason, Aron Pálmarsson, Austrija, Španjolska, Švedska, Žarko Šešum, Željko Musa, Češka, Ólafur Stefánsson, Beč, Bečko Novo Mjesto, Bjarte Myrhol, Bjelorusija, Blaženko Lacković, Cédric Sorhaindo, Claude Onesta, Cristian Malmagro Viaña, Dalibor Doder, Daniel Narcisse, Danska, Daouda Karaboué, David Špiler, Denis Špoljarić, Denis Buntić, Didier Dinart, Domagoj Duvnjak, Drago Vuković, Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008., Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012., Francuska, Francuska rukometna reprezentacija, Gábor Császár, Goran Šprem, Goran Čarapina, Graz, Grégoire Detrez, Gruzija, Guðjón Valur Sigurðsson, Guillaume Gille, Guillaume Joli, Hans Lindberg, Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Igor Vori, Iker Romero, Innsbruck, ..., Island, Islandska rukometna reprezentacija, Ivan Čupić, Ivano Balić, Jakov Gojun, Jérôme Fernandez, Jiří Novotný, Joël Abati, Jonas Källman, Julen Aguinagalde Aquizu, Karol Bielecki, Kim Andersson, Kristian Kjelling, Krzysztof Lijewski, Lars Christiansen, Lino Červar, Linz, Luc Abalo, Lukas Karlsson, Mađarska, Manuel Štrlek, Marko Kopljar, Michaël Guigou, Michael V. Knudsen, Mihail Čipurin, Mikkel Hansen, Milorad Krivokapić, Mirko Alilović, Moldavija, Momir Ilić, Nikola Karabatić, Njemačka, Norveška, Olympiaworld Innsbruck, Petar Metličić, Poljska, Poljska rukometna reprezentacija, Portugal, Róbert Gunnarsson, Robert Weber, Rumunjska, Rusija, Sébastien Bosquet, Sławomir Szmal, Slovenija, Srbija, Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija, Stadthalle Graz, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011., Thierry Omeyer, Thomas Mogensen, TipsArena Linz, Tonči Valčić, Ukrajina, Víctor Tomás, Vedran Mataija, Vedran Zrnić, Vid Kavtičnik, Viktor Szilágyi, Wiener Stadthalle, Xavier Barachet, Zlatko Horvat, 11. lipnja, 13. lipnja, 17. lipnja, 18. lipnja, 19. siječnja, 1994., 1996., 1998., 20. lipnja, 20. siječnja, 2000., 2002., 2004., 2006., 2008., 2009., 2010., 21. lipnja, 21. siječnja, 22. siječnja, 23. siječnja, 24. siječnja, 25. siječnja, 26. siječnja, 27. siječnja, 28. siječnja, 30. siječnja, 31. siječnja, 5. svibnja. Proširite indeks (91 više) »
Alberto Entrerríos Rodríguez
Alberto Entrerríos Rodríguez (Gijón, Asturija, 7. studenoga 1976.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Alberto Entrerríos Rodríguez · Vidi više »
Aleksej Rastvorcev
Aleksej Rastvorcev (Belgorod, 8. kolovoza 1978.) je ruski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Aleksej Rastvorcev · Vidi više »
Alexander Petersson
Alexander Petersson, let. Aleksandrs Pētersons (Riga, Latvija, 2. srpnja 1980.) je islandski rukometaš latvijskog podrijetla.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Alexander Petersson · Vidi više »
Arena Nova
Arena Nova je višenamjenski zatvoreni stadion u Bečkom Novom Mjestu (nje. Wiener Neustadt).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Arena Nova · Vidi više »
Arnór Atlason
Arnór Atlason (Akureyri, Island, 23. srpnja 1984.) je islandski rukometni trener te bivši rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Arnór Atlason · Vidi više »
Aron Pálmarsson
Aron Pálmarsson (Hafnarfjörður, Island, 19. srpnja 1990.) je islandski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Aron Pálmarsson · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Švedska · Vidi više »
Žarko Šešum
Žarko Šešum (srpski: Жарко Шешум; Bačka Palanka, 16. lipnja 1986.) je srbijanski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Žarko Šešum · Vidi više »
Željko Musa
Željko Musa (Mostar, 8. siječnja 1986.) hrvatski je rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Željko Musa · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Češka · Vidi više »
Ólafur Stefánsson
Ólafur Stefánsson (Reykjavík, 3. srpnja 1973.) - islandski rukometaš. Trenutno igra u klubu AG København u Danskoj. Kapetan je Islandske rukometne reprezentacije. S Islandom je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Izabran je za islandskog športaša godine: 2002., 2003., 2008. i 2009. godine. Bio je najbolji strijelac na Europskom prvenstvu 2002. u Švedskoj. Najbolji je strijelac u povijesti njemačkoga rukometnoga kluba SC Magdeburg. Dva puta je izabran u najbolju momčad Olimpijskih igara (2004.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Ólafur Stefánsson · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Beč · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Bjarte Myrhol
Bjarte Håkon Myrhol (29. svibnja 1982., Oslo Norveška) je norveški rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Bjarte Myrhol · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Bjelorusija · Vidi više »
Blaženko Lacković
Blaženko Lacković (Novi Marof, 25. prosinca 1980.), hrvatski rukometaš podrijetlom iz Novog Marofa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Blaženko Lacković · Vidi više »
Cédric Sorhaindo
Cédric Sorhaindo (La Trinité, Martinik, 7. lipnja 1984.) je francuski rukometaš i nacionalni reprezentativac koji igra na poziciji pivota.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Cédric Sorhaindo · Vidi više »
Claude Onesta
Claude Onesta (Albi, 6. veljače 1957.), bivši francuski rukometaš i trenutni izbornik Francuske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Claude Onesta · Vidi više »
Cristian Malmagro Viaña
Cristian Malmagro Viaña (Granollers, Katalonija, 11. ožujka 1983.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Cristian Malmagro Viaña · Vidi više »
Dalibor Doder
Dalibor Doder (Malmö, 24. svibnja 1979.) švedski je rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Dalibor Doder · Vidi više »
Daniel Narcisse
Daniel Narcisse (Saint-Denis, 16. prosinca 1979.) je francuski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Daniel Narcisse · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Danska · Vidi više »
Daouda Karaboué
Daouda Karaboué (Abidjan, 11. prosinca 1975.), francuski rukometni vratar i reprezentativac rođen u Bjelokosnoj Obali.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Daouda Karaboué · Vidi više »
David Špiler
David Špiler (Kranj Slovenija, 2. siječnja 1983.), slovenski rukometaš, igrač Rukometnog kluba NEXE Našice.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i David Špiler · Vidi više »
Denis Špoljarić
Denis Špoljarić (Zagreb, 20. kolovoza 1979.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Denis Špoljarić · Vidi više »
Denis Buntić
Denis Buntić (Ljubuški, 13. listopada 1982.) hrvatski je rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Denis Buntić · Vidi više »
Didier Dinart
Didier Dinart (Pointe-à-Pitre, 18. siječnja 1977.) je bivši francuski rukometni reprezentativac i jedan od najboljih obrambenih igrača na svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Didier Dinart · Vidi više »
Domagoj Duvnjak
Domagoj Duvnjak (Đakovo, 1. lipnja 1988.) je hrvatski rukometni reprezentativac i igrač THW Kiela.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Domagoj Duvnjak · Vidi više »
Drago Vuković
Drago Vuković (Split, 3. kolovoza 1983.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Drago Vuković · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2008. održavalo se od 17.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.
Deseto Europsko prvenstvo u rukometu održavalo se u Srbiji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Francuska · Vidi više »
Francuska rukometna reprezentacija
Francuska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u športu rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Francuska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Gábor Császár
Gábor Császár (Celldömölk, Mađarska, 16. lipnja 1984.) je mađarski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Gábor Császár · Vidi više »
Goran Šprem
Goran Šprem (Dubrovnik, 6. srpnja 1979.) bivši je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Goran Šprem · Vidi više »
Goran Čarapina
Goran Čarapina (Metković, 12. travnja 1981.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Goran Čarapina · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Graz · Vidi više »
Grégoire Detrez
Grégoire Detrez (Clermont-Ferrand, 22. svibnja 1981.), francuski rukometni reprezentativac koji trenutno igra za Chambéry Savoie HB.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Grégoire Detrez · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Gruzija · Vidi više »
Guðjón Valur Sigurðsson
Guðjón Valur Sigurðsson (Reykjavík, Island, 8. kolovoza 1979.) je islandski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Guðjón Valur Sigurðsson · Vidi više »
Guillaume Gille
Guillaume Gille (Valence, 12. srpnja 1976.) francuski je bivši rukometaš i reprezentativac, koji je igrao na poziciji srednjeg vanjskog.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Guillaume Gille · Vidi više »
Guillaume Joli
Guillaume Joli (Lyon, 27. ožujka 1985.), francuski rukometni reprezentativac koji trenutno igra zea Chambéry Savoie Handball na poziciji desnog vanjskog.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Guillaume Joli · Vidi više »
Hans Lindberg
Hans Lindberg, (Høje-Taastrup, 1. kolovoza 1981.), rukometaš reprezentacije Danske i rukometnog kluba HSV Hamburg.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Hans Lindberg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Igor Vori
Igor Vori (Sesvete, 20. rujna 1980.), bivši je hrvatski rukometaš i bivši trener RK Prvo plinarsko društvo Zagreb.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Igor Vori · Vidi više »
Iker Romero
Iker Romero Fernández (Vitoria, Baskija, 15. lipnja 1980.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Iker Romero · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Innsbruck · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Island · Vidi više »
Islandska rukometna reprezentacija
Islandska rukometna reprezentacija predstavlja državu Island u športu rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Islandska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Ivan Čupić
Ivan Čupić (Metković, 27. ožujka 1986.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Ivan Čupić · Vidi više »
Ivano Balić
Ivano Balić (Split, 1. travnja 1979.), hrvatski rukometaš, olimpijski pobjednik i svjetski prvak.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Ivano Balić · Vidi više »
Jakov Gojun
Jakov Gojun (Split, 18. travnja 1986.) je hrvatski rukometaš i član hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Jakov Gojun · Vidi više »
Jérôme Fernandez
Jérôme Fernandez (Cenon, 7. ožujka 1977.), francuski rukometaš i reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Jérôme Fernandez · Vidi više »
Jiří Novotný
*Jiří Novotný (rukometni sudac), češki rukometni sudac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Jiří Novotný · Vidi više »
Joël Abati
Joël Marc Abati (Fort-de-France, Martinik, 25. travnja 1970.) umirovljeni je francuski rukometaš i bivši reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Joël Abati · Vidi više »
Jonas Källman
Jonas Källman, (Växjö 17. lipnja 1981.), švedski rukometaš koji je još kao junior počeo igrati za Växjö HF.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Jonas Källman · Vidi više »
Julen Aguinagalde Aquizu
Julen Aguinagalde Aquizu (Irún, Guipúzcoa 8. prosinca 1982.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Julen Aguinagalde Aquizu · Vidi više »
Karol Bielecki
Karol Bielecki (Sandomierz, Poljska, 23. siječnja 1982.) je poljski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Karol Bielecki · Vidi više »
Kim Andersson
Kim Andersson (Kävlinge, Švedska, 21. kolovoza 1982.) je švedski rukometaš i nacionalni reprezentativac koji je od 2012. član danskog KIF Koldinga.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Kim Andersson · Vidi više »
Kristian Kjelling
Kristian Cato Walby Kjelling (Oslo, 8. rujna 1980.) je norveški rukometni reprezentativac i član španjolskog prvoligaša Portland San Antonia.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Kristian Kjelling · Vidi više »
Krzysztof Lijewski
Krzysztof Lijewski (Ostrów Wielkopolski, 7. srpnja 1983.) je poljski rukometaš i reprezentativac koji trenutačno igra za KS Kielce.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Krzysztof Lijewski · Vidi više »
Lars Christiansen
Lars Christiansen (Sønderborg, Danska, 18. travnja 1972.) je bivši rukometaš reprezentacije Danske i rukometnog kluba SG Flensburg-Handewitt.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Lars Christiansen · Vidi više »
Lino Červar
Lino Červar (Delići kod Vrsara, Hrvatska, 22. rujna 1950.), hrvatski rukometni trener i bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Lino Červar · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Linz · Vidi više »
Luc Abalo
Luc Abalo (Ivry-sur-Seine, 6. rujna 1984.) je umirovljeni francuski rukometaš i reprezentativac koji je igrao na poziciji desnog krila i slovio za jedno od najboljih desnih krila svijeta.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Luc Abalo · Vidi više »
Lukas Karlsson
Lukas Karlsson (Nyköping, Švedska, 21. svibnja 1982.) je švedski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Lukas Karlsson · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Mađarska · Vidi više »
Manuel Štrlek
Manuel Štrlek (Zagreb, 1. prosinca 1988.) je hrvatski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Manuel Štrlek · Vidi više »
Marko Kopljar
Bez opisa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Marko Kopljar · Vidi više »
Michaël Guigou
Michaël Guigou (Apt, Vaucluse, 28. siječnja 1982.) je francuski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Michaël Guigou · Vidi više »
Michael V. Knudsen
Michael Vestergaard Knudsen (Hobro, 4. rujna 1978.) je rukometaš reprezentacije Danske i rukometnog kluba SG Flensburg-Handewitt.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Michael V. Knudsen · Vidi više »
Mihail Čipurin
Mihail Aleksejevič Čipurin (rus. Михаил Алексеевич Чипурин) (Moskva, Rusija, 17. studenog 1980.) je ruski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Mihail Čipurin · Vidi više »
Mikkel Hansen
Mikkel Hansen (Helsingør, 22. listopada 1987.), rukometaš danske reprezentacije i rukometnog kluba PSG.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Mikkel Hansen · Vidi više »
Milorad Krivokapić
Milorad Krivokapić (srp. Милорад Kривокапић; mađ. Milorád Krivokapics) (Senta, 30. srpnja 1980.) je srbijanski rukometaš koji je u razdoblju od 2004. do 2006. nastupao za reprezentaciju Srbije i Crne Gore dok od 2009. nastupa za Mađarsku.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Milorad Krivokapić · Vidi više »
Mirko Alilović
Mirko Alilović (Ljubuški, BiH, 15. rujna 1985.) hrvatski je rukometni vratar.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Mirko Alilović · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Moldavija · Vidi više »
Momir Ilić
Momir Ilić (srpski: Момир Илић; Aranđelovac, 22. prosinca 1981.) srbijanski je rukometaš i reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Momir Ilić · Vidi više »
Nikola Karabatić
Nikola Karabatić (Niš, 11. travnja 1984.), rukometni je reprezentativac Francuske i član francuskoga rukometnog kluba PSG.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Nikola Karabatić · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Norveška · Vidi više »
Olympiaworld Innsbruck
Olympiaworld Innsbruck je sportska dvorana u austrijskom gradu Innsbrucku.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Olympiaworld Innsbruck · Vidi više »
Petar Metličić
Petar Metličić (Split, 25. prosinca 1976.), bivši hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Petar Metličić · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Poljska · Vidi više »
Poljska rukometna reprezentacija
Reprezentacija i Predsjednik Republike Poljske Lech Kaczyński. Poljska rukometna reprezentacija predstavlja državu Poljsku u športu rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Poljska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Portugal · Vidi više »
Róbert Gunnarsson
Róbert Gunnarsson (Reykjavík, Island, 22. svibnja 1980.) je bivši islandski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Róbert Gunnarsson · Vidi više »
Robert Weber
*Robert Weber (rukometaš).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Robert Weber · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Rusija · Vidi više »
Sébastien Bosquet
Sébastien Bosquet (Dunkerque, Francuska, 24. veljače 1979.) je francuski rukometaš i nacionalni reprezentativac koji igra na poziciji desnog vanjskog igrača.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Sébastien Bosquet · Vidi više »
Sławomir Szmal
Sławomir Szmal (Strzelce Opolskie, Poljska, 2. listopada 1978.) je bivši poljski rukometni vratar i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Sławomir Szmal · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Srbija · Vidi više »
Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija
Srpsko-crnogorska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Srbiju i Crnu Goru u športu rukometu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Srbijansko-crnogorska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Stadthalle Graz
Stadthalle Graz je sportska dvorana u Grazu, Austrija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Stadthalle Graz · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2011. je 22.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2011. · Vidi više »
Thierry Omeyer
Thierry Omeyer (Mulhouse, 2. studenog 1976.) je bivši francuski rukometni vratar i najbolji rukometni vratar svih vremena.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Thierry Omeyer · Vidi više »
Thomas Mogensen
Thomas Mogensen (Odder, Danska, 30. siječnja 1983.) je danski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Thomas Mogensen · Vidi više »
TipsArena Linz
TipsArena (bivša imena Linzer Sporthalle i Intersport Arena), sportska dvorana u Linzu u Austriji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i TipsArena Linz · Vidi više »
Tonči Valčić
Tonči Valčić (Zadar, 9. lipnja 1978.), bivši hrvatski rukometaš i nekadašnji član hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Tonči Valčić · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Ukrajina · Vidi više »
Víctor Tomás
Víctor Tomás González (Barcelona, Španjolska, 15. veljače 1985.) je španjolski rukometaš i nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Víctor Tomás · Vidi više »
Vedran Mataija
Vedran Mataija (Virovitica, 6. svibnja 1988.) hrvatski je rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Vedran Mataija · Vidi više »
Vedran Zrnić
Vedran Zrnić (Zagreb, 26. rujna 1979.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Vedran Zrnić · Vidi više »
Vid Kavtičnik
Vid Kavtičnik (Slovenj Gradec, Slovenija, 24. svibnja 1984.) je slovenski rukometaš član Rukometnog kluba Montpellier.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Vid Kavtičnik · Vidi više »
Viktor Szilágyi
Viktor Szilágyi (Budimpešta, Mađarska, 16. rujna 1978.) je austrijski rukometaš mađarskog podrijetla te nacionalni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Viktor Szilágyi · Vidi više »
Wiener Stadthalle
Wiener Stadthalle je sportska dvorana u glavnom austrijskom gradu Beču.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Wiener Stadthalle · Vidi više »
Xavier Barachet
Xavier Barachet (Nice, Francuska, 19. studenog 1988.) je francuski rukometaš i nacionalni reprezentativac koji igra na poziciji desnog vanjskog igrača.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Xavier Barachet · Vidi više »
Zlatko Horvat
Zlatko Horvat (Zagreb, 25. rujna 1984.) je hrvatski rukometni reprezentativac i rukometaš Metalurga iz Skoplja.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i Zlatko Horvat · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 11. lipnja · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 13. lipnja · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 17. lipnja · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 18. lipnja · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 19. siječnja · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 1998. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 20. lipnja · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 20. siječnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 2010. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 21. lipnja · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 21. siječnja · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 22. siječnja · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 23. siječnja · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 24. siječnja · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 25. siječnja · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 26. siječnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 27. siječnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 28. siječnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 30. siječnja · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 31. siječnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. i 5. svibnja · Vidi više »
