Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Geographica

Indeks Geographica

Stranica iz ''Geographike'' u izdanju Isaaca Casaubona iz 1620. godine. Brojevi stranica s prefiksom C trenutačno se koriste kao standardne tekstualne referencije. Ukupno postoji 840 stranica. Geographica ili Geografija (starogrčki Γεωγραφικά, Geōgraphiká), enciklopedija geografskog znanja u 17 svezaka koju je na grčkom napisao Strabon, obrazovani građanin Rimskog Carstva grčko-gruzijskog podrijetla.

118 odnosi: Afrika, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrijski svjetionik, Algarve, Anaksimandar, Andaluzija, Antička filozofija, Aristotel, Arktički krug, Armenija, Atlantida, August, Azija, Šilj, Barbari, Ciceron, Cirenaika, Crno more, Crveno more, Dačani, Delta Nila, Dnjepar, Dnjestar, Don, Dunav, Ekliptika, Ekvator, Eratosten, Etiopija, Etrurija, Europa, Far, Fizička geografija, Fosil, Gaj Julije Cezar, Galija, Geografija, Geologija, Geometrija, Germani, Germanija, Gravitacija, Grčki jezik, Grci, Hekatej Milećanin, Heraklovi stupovi, Hiparh, Hiperborejci, ..., Homer, Indijski potkontinent, Južni Bug, Karni, Kaspijsko jezero, Kelti, Kimerijci, Kontinent, Latinski jezik, Legija, Luzitanija, Madrid, Marko Antonije, Meroe, Mizija, Morska struja, Morske mijene, Nagib osi, Nebeska sfera, Nil, Norik, Ocean, Okean, Otok, Papirus, Papirus (biljna vrsta), Paralela (zemljopis), Parmenid, Perdika, Perzijski zaljev, Pireneji, Pirenejski poluotok, Polibije, Politička geografija, Polutka, Poplava, Posejdonije, Potres, Povijest Etiopije, Prepad, Ptolemej I. Soter, Rakova obratnica, Ravnina, Rim, Rimsko Carstvo, Rosetta, Salamanca, Sfera, Siena, Sjeverna Makedonija, Skiti, Sredozemlje, Sredozemno more, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Stožac, Strabon, Supsaharska Afrika, Tračani, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vino, Vulkan, Zemlja, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisni pol, Zodijak, 23.. Proširite indeks (68 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Geographica i Afrika · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Geographica i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Geographica i Aleksandrija · Vidi više »

Aleksandrijska knjižnica

Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.

Novi!!: Geographica i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »

Aleksandrijski svjetionik

Skica Aleksandrijskog svjetionika (Hermann Thiersch 1909. godine) Svjetionik u Aleksandriji sagrađen je oko 300. do 280. pr. Kr., a projektirao ga je grčki arhitekt Sostrat iz Knida.

Novi!!: Geographica i Aleksandrijski svjetionik · Vidi više »

Algarve

Panorama Ponta da Piedade. Plaža bližu mjesta Ferragudo (1994) Obala Algarve Algarve (od arapskog „al garb“ (الغرب) zapad) najjužnija je od 5 regija kontinentalnog Portugala.

Novi!!: Geographica i Algarve · Vidi više »

Anaksimandar

Anaksimandar, detalj s Rafaelove slike Atenska škola iz 1512. Anaksimandar (grč. Αναξίμανδρος; 610. - 546. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, uz Talesa i Anaksimena pripadnik miletske škole.

Novi!!: Geographica i Anaksimandar · Vidi više »

Andaluzija

Andaluzija (špa. Andalucía) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluotoka.

Novi!!: Geographica i Andaluzija · Vidi više »

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Geographica i Antička filozofija · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Geographica i Aristotel · Vidi više »

Arktički krug

Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.

Novi!!: Geographica i Arktički krug · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Geographica i Armenija · Vidi više »

Atlantida

Athanasiusa Kirchera (1601. – 1680.) Atlantida (grčki) u grčkoj je mitologiji otok legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza.

Novi!!: Geographica i Atlantida · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Geographica i August · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Geographica i Azija · Vidi više »

Šilj

Šilj (lat. Cyperus), veliki biljni rod od preko 900 vrsta jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice šiljovki.

Novi!!: Geographica i Šilj · Vidi više »

Barbari

Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Novi!!: Geographica i Barbari · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Geographica i Ciceron · Vidi više »

Cirenaika

Libije Cirenaika ili Kirenaika (arap. برقه, Barqah; grč. Κυρηναϊκή) je istočna libijska regija (područje), odnosno bivša provincija (muhafazah ili wilayah) do 1963. godine.

Novi!!: Geographica i Cirenaika · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Geographica i Crno more · Vidi više »

Crveno more

Crveno more (arap. البحر الأحمر Baḥr al-Aḥmar, al-Baḥru l-’Aḥmar; hebrejski: ים סוף Yam Suf; tigrigna ቀይሕ ባሕሪ QeyH baHri) je rubno more na sjeveru Indijskog oceana.

Novi!!: Geographica i Crveno more · Vidi više »

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.

Novi!!: Geographica i Dačani · Vidi više »

Delta Nila

NASA-ina satelitski fotografski snimak delte Nila (boje naknadno dodane) Delta Nila (na arapskom: دلتا النيل) delta je na sjeveru Egipta, gdje se rijeka Nil ljevkasto širi te ulazi u Sredozemno more.

Novi!!: Geographica i Delta Nila · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Geographica i Dnjepar · Vidi više »

Dnjestar

Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.

Novi!!: Geographica i Dnjestar · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Geographica i Don · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Geographica i Dunav · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Geographica i Ekliptika · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Geographica i Ekvator · Vidi više »

Eratosten

Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).

Novi!!: Geographica i Eratosten · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Geographica i Etiopija · Vidi više »

Etrurija

Etrurija i Etruščanska civilizacija Etrurija povijesno je područje u srednjoj Italiji koje se nalazilo između rijeke Tiber, Tirenskoga mora i rijeke Arna.

Novi!!: Geographica i Etrurija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Geographica i Europa · Vidi više »

Far

Far (Pharos) je antičko naselje na mjestu današnjega Staroga Grada na Hvaru.

Novi!!: Geographica i Far · Vidi više »

Fizička geografija

Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.

Novi!!: Geographica i Fizička geografija · Vidi više »

Fosil

Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.

Novi!!: Geographica i Fosil · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Geographica i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Galija

* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.

Novi!!: Geographica i Galija · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Geographica i Geografija · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Geographica i Geologija · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Geographica i Geometrija · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Geographica i Germani · Vidi više »

Germanija

2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).

Novi!!: Geographica i Germanija · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Geographica i Gravitacija · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Geographica i Grčki jezik · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Geographica i Grci · Vidi više »

Hekatej Milećanin

Zemljovid svijeta(Hekatej Milećanin, oko 500. pr. Kr.) Hekatej Milećanin (grč. Ἑκαταῖος, oko 550. – 476. pr. Kr.), starogrčki povjesničar i zemljopisac.

Novi!!: Geographica i Hekatej Milećanin · Vidi više »

Heraklovi stupovi

Fotografija na kojoj se Gibraltarska stijena nalazi u prednjem planu, a u pozadini Jebel Musa i ostatak sjevernoafričke obale. Heraklovi stupovi (arapski: أعمدة هرقل, Aʿmidat Hiraql, grčki: Ἡράκλειαι Στῆλαι, (H)Erákleiai Stílai, engleski: Pillars of Hercules, latinski: Columnae Herculis, španjolski: Columnas de Hércules) antički je naziv za ispupčenja koje se nalaze na boku istočnog ulaza Gibraltarskih vrata.

Novi!!: Geographica i Heraklovi stupovi · Vidi više »

Hiparh

Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.

Novi!!: Geographica i Hiparh · Vidi više »

Hiperborejci

Karta iz 1597. godineU gornjem desnom kutu stoji natpis "'''Hyper Borei'''" Hiperborejci (grč.: Hyperboreioi, lat.: Hyperborei) su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.

Novi!!: Geographica i Hiperborejci · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Geographica i Homer · Vidi više »

Indijski potkontinent

Indijski potkontinent desno Indijski potkontinent veliki je poluotok Azije koji se se u obliku trokuta prostire duboko na jug prema Indijskom oceanu.

Novi!!: Geographica i Indijski potkontinent · Vidi više »

Južni Bug

Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.

Novi!!: Geographica i Južni Bug · Vidi više »

Karni

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Karni (lat.: Carni) su bili pripadnici naroda čiji su jezik i kultura bili srodni Keltima a njihovo se postojanje i djelovanje postavlja u vrijeme od 4.

Novi!!: Geographica i Karni · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Geographica i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Geographica i Kelti · Vidi više »

Kimerijci

Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.

Novi!!: Geographica i Kimerijci · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Geographica i Kontinent · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Geographica i Latinski jezik · Vidi više »

Legija

Parada legije Legija ili Rimska legija (od lat. legere, "izabrati") bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske.

Novi!!: Geographica i Legija · Vidi više »

Luzitanija

carska provincija '''Lusitania''' (Extremadura i Portugal) Provincija Luzitanija označena Luzitanija (lat. Lusitania ili Hispania Lusitania; por. Lusitânia; šp. Lusitania), prvotno rimska provincija koja je obuhvaćala gotovo cijeli današnji Portugal južno od rijeke Duero i dijelove današnje Španjolske (današnja autonomna zajednica Extremadura i mali dio provincije Salamanca).

Novi!!: Geographica i Luzitanija · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Geographica i Madrid · Vidi više »

Marko Antonije

Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.

Novi!!: Geographica i Marko Antonije · Vidi više »

Meroe

Meroë (meroitski: Medewi ili Bedewi; arapski: مرواه, Meruwah) je ime drevnog grada na istočnoj obali Nila, oko 6 km sjeveroistočno od stanice Kabushiya kraj grada Shendija u Sudanu; oko 200 km sjeveroistično od Khartouma.

Novi!!: Geographica i Meroe · Vidi više »

Mizija

Mala Azija u starom vijeku. Mizija je označena žuto. Mizija (grčki: Μυσία, Mysìa) je bila povijesna pokrajina na sjeverozapadnoj obali Male Azije.

Novi!!: Geographica i Mizija · Vidi više »

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Novi!!: Geographica i Morska struja · Vidi više »

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Geographica i Morske mijene · Vidi više »

Nagib osi

Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.

Novi!!: Geographica i Nagib osi · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Geographica i Nebeska sfera · Vidi više »

Nil

Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.

Novi!!: Geographica i Nil · Vidi više »

Norik

Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.

Novi!!: Geographica i Norik · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Geographica i Ocean · Vidi više »

Okean

Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.

Novi!!: Geographica i Okean · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Geographica i Otok · Vidi više »

Papirus

3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.

Novi!!: Geographica i Papirus · Vidi više »

Papirus (biljna vrsta)

Papirus (lat. Cyperus papyrus) je biljka iz porodice šiljovki (lat. Cyperaceae) s mesnatim podankom i bezlisnom stabljikom visokom do 4 metra, promjera do 10 centimetra.

Novi!!: Geographica i Papirus (biljna vrsta) · Vidi više »

Paralela (zemljopis)

Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.

Novi!!: Geographica i Paralela (zemljopis) · Vidi više »

Parmenid

Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.

Novi!!: Geographica i Parmenid · Vidi više »

Perdika

* Perdika (makedonski general).

Novi!!: Geographica i Perdika · Vidi više »

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Novi!!: Geographica i Perzijski zaljev · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Geographica i Pireneji · Vidi više »

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Novi!!: Geographica i Pirenejski poluotok · Vidi više »

Polibije

Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.

Novi!!: Geographica i Polibije · Vidi više »

Politička geografija

Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.

Novi!!: Geographica i Politička geografija · Vidi više »

Polutka

početnoga meridijana U kartografiji i geografiji, Zemljine polutke ili Zemljine hemisfere se odnose na bilo koji podjelu Zemlje na dvije polutke ili hemisfere (starogrčki: ἡμισφαίριον, hēmisphairion).

Novi!!: Geographica i Polutka · Vidi više »

Poplava

Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.

Novi!!: Geographica i Poplava · Vidi više »

Posejdonije

Posejdonije (135. – 51. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar, povjesničar i geodet iz rimskog razdoblja.

Novi!!: Geographica i Posejdonije · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Geographica i Potres · Vidi više »

Povijest Etiopije

Etiopski car Haile Selasije Povijest Etiopije pokriva dugo razdoblje od njezinih početaka kao Kraljevstva Aksum do sadašnjeg oblika kao Savezne Demokratske Republike Etiopije, kao i povijest drugih područja u današnjoj Etiopiji, kao što je Afarski trokut.

Novi!!: Geographica i Povijest Etiopije · Vidi više »

Prepad

Britanski komandosi uništavaju njemačko skladište municije u okupiranoj Norveškoj za vrijeme prepada u prosincu 1941. Prepad u vojnoj terminologiji označava iznenadni napad u pravilu ograničenih ciljeva ili opsega nakon koga se napadač nastoji što brže vratiti u svoju bazu ili na svoje početne položaje, prije nego što neprijatelj na njega stigne prikladno reagirati.

Novi!!: Geographica i Prepad · Vidi više »

Ptolemej I. Soter

Ptolemej I. Soter (grč. Πτολεμαῖος Σωτήρ) (Makedonija, 367. pr. Kr. – Egipat, 283. pr. Kr.), grčko-makedonski vojskovođa i egipatski kralj, vladao 305. pr. Kr. – 283. pr. Kr. Bio je jedan od vojskovođa Aleksandra Velikog, u borbama dijadoha nakon Aleksandrove smrti uspio je zavladati Egiptom i osnovati dinastiju Ptolemejevića, koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr. – 30. pr. Kr. Smatra se i osnivačem znamenite Aleksandrijske knjižnice.

Novi!!: Geographica i Ptolemej I. Soter · Vidi više »

Rakova obratnica

paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.

Novi!!: Geographica i Rakova obratnica · Vidi više »

Ravnina

Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.

Novi!!: Geographica i Ravnina · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Geographica i Rim · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Geographica i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rosetta

* Rosetta (grad), grad u Egiptu, poznat po kamenu iz Rosette.

Novi!!: Geographica i Rosetta · Vidi više »

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Novi!!: Geographica i Salamanca · Vidi više »

Sfera

right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).

Novi!!: Geographica i Sfera · Vidi više »

Siena

Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.

Novi!!: Geographica i Siena · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Geographica i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Geographica i Skiti · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Geographica i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Geographica i Sredozemno more · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Geographica i Stara Grčka · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Geographica i Starogrčki jezik · Vidi više »

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Novi!!: Geographica i Stožac · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Geographica i Strabon · Vidi više »

Supsaharska Afrika

Satelitska kompozitna slika Afrike koja prikazuje ekološki prijelom između sjevernih i supsaharskih regija Supsaharska Afrika je područje u Africi koje se nalazi južno od Sahare, a koristi se za označavanje zemalja Afrike koje se ne smatraju dijelom Sjeverne ili nekih područja Zapadne Afrike.

Novi!!: Geographica i Supsaharska Afrika · Vidi više »

Tračani

Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.

Novi!!: Geographica i Tračani · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Geographica i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Novi!!: Geographica i Vino · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Geographica i Vulkan · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Geographica i Zemlja · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Geographica i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Geographica i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Zemljopisni pol

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.

Novi!!: Geographica i Zemljopisni pol · Vidi više »

Zodijak

'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.

Novi!!: Geographica i Zodijak · Vidi više »

23.

Bez opisa.

Novi!!: Geographica i 23. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »